Četverodnevni radni tjedan Microsofta u Japanu povećao produktivnost zaposlenika za 40 posto

Microsoft Japan objavio je rezultate pokusa četverodnevnog radnog tjedna. Vjerojatno nikoga neće iznenaditi činjenica da je eksperiment postao vrlo popularan među zaposlenicima tvrtke. Ono što može iznenaditi “obične” ljude jest kako je skraćeni tjedan povećao produktivnost za gotovo 40 posto? Dijelom zahvaljujući kraćim i učinkovitijim sastancima, tvrde iz Microsofta. Međutim, na kraju članka možete pročitati interesantnu spoznaju vezano za ekonomiju i primjer Microsofta.

Microsoft je u kolovozu ove godine pokrenuo četverodnevni radni tjedan za svoje zaposlenike u sklopu projekta “Work-Life Choice Challenge Summer 2019”. Otprilike 2300 zaposlenika dobilo je 5 slobodnih petaka, bez smanjenja plaća i bez oduzimanja dana od godišnjeg odmora.

Nadalje, Microsoft Japan je također planirao subvencionirati obiteljski odmor ili dodatno obrazovanje zaposlenika do 100.000 yena.

“Radite kraće vrijeme, odmorite se i naučite mnogo. Potrebno je imati okruženje koje vam omogućava da osjetite svoju svrhu u životu i ostvarite veći utjecaj na poslu”, rekao je predsjednik i izvršni direktor Microsofta Japan Takuya Hirano. “Želim da zaposlenici razmisle i iskuse kako mogu postići iste rezultate uz 20 posto manje radnog vremena.”

Petodnevni radni tjedan duboko je ukorijenjena struktura širom svijeta. Ali s obzirom na rezultate eksperimenta Microsofta u Japanu, možda je došlo vrijeme za preispitivanje svega.

Kako je izvijestio Nikkei xTECH (putem SoraNews24), trodnevni vikend pokus Microsofta rezultiralo je nevjerojatnim porastom produktivnosti od 39,9 posto. To se dijelom pripisuje skraćenom radnom tjednu, što znači da su zaposlenici morali biti ekonomičniji i učinkovitiji. Konkretno, mnogi su sastanci bili skraćeni ili vođeni na daljinu, kako bi se eliminirala putovanja.

Odmorni i sretni ljudi rade bolje

Zaposlenici su tijekom pokusa uzimali 25,4 posto manje slobodnih dana, a ni tu beneficije nisu prestale. Budući da su Microsoftovi uredi Japana bili prazni dodatnih 5 dana, potrošnja električne energije smanjena je za 23,1 posto. Zaposlenici su također ispisali 58,7 posto manje stranica, što znači da bi kraći radni tjedan mogao biti dobar, kako za ljude tako i za okoliš.

Zaposlenici  koji se rade s kupcima izjavili su kako se nije lako odmarati petkom, dok drugi nastavljaju raditi. Ali sveukupno, dodatni slobodni dan bio je veliki hit, jer je 92,1 posto zaposlenih izjavilo da im se sviđa kraći tjedan.

Rezultati pokazuje da se svugdje jednostavno provede četverodnevni radni tjedan i spozna prava istina o vezi između broja radnih sati i produktivnosti.

Ovo nije prvi put da se pokazalo kako kraće radno vrijeme ima pozitivan učinak na sreću i produktivnost. Novozelandska tvrtka Perpetual Guardian prešla je na stalni dvodnevni radni tjedan 2018., nakon dvomjesečnog pokusa u kojem je povećana produktivnost za 20 posto. Djelatnici tvrtke također su izvijestili o značajnom poboljšanju ravnoteže radnog i privatnog života, a poput Microsofta u Japanu, računi za struju su smanjeni, kao i trajanje sastanaka.

Brojna poduzeća širom svijeta također su realizirala slična ispitivanja s povoljnim rezultatima, a izvješće Međunarodne organizacije rada za 2018. zaključilo je da manje sati rada općenito rezultira većom produktivnošću.

Poticaj na skraćeni radni tjedan dobio je zamah posljednjih godina, uz značajnu podršku sindikata. Međutim, četverodnevni radni tjedan dolazi i s novim izazovima kao što su praćenje kupca i konkurencija. Neke tvrtke su to uspjele tako što je polovina osoblja radila ponedjeljkom, a druga polovina petkom.

Microsoft Japan navodno planira ponoviti eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom sljedećeg ljeta, a možda će ga proširiti i na duže vremena. Nadamo se da će i druge tvrtke analizirati ove rezultate, dovoljno uvjerljive da i same pokučaju sličan pokus.

“Prirodni zakoni” ekonomije

Tekst iznad je agencijska vijest koju sam pronašao na internetu i tu se nema što za dodati. Međutim, ova na prvu interesantna ali “banalna” vijest krije nešto što malo tko zna.

Početkom 20. stoljaća veliki broj ekonomista scientista bili su uvjereni da sve možemo spoznati putem prirodnih zakona i znanosti. Pokušali su prirodnim zakonima definirati ekonomske odnose u društvu. Sve uokviriti brojevima i formulama. Ono što im nije odgovaralo, to su odbacili. Kao da osobi zbog tijesnog odijela odječete ruke i noge, kako bi odijelo bilo “po mjeri”. Nitko razuman ne poriče postojanje zakona ekonomije, ali je pitanje tko ih je stvorio? Priroda ili ljudi?

Cilj je bio jasan. Prirodni zakoni se ne smiju propitivati. Oni su univerzalni i vječni kao što je trebala biti i ekonomija.

Krajem 19. stoljeća francuski ekonomist Léon Walras napisao je sljedeće: “Danas smo sigurni da je politička ekonomija, kao astronomija ili mehanika, eksperimentalna i racionalna znanost”.

Realnost je već odavno pobila gotovo sve hipoteze ekonomista koji u ekonomiji vide prirodnu znanost.  Zašto kažem gotovo sve? Ipak postoji nekoliko zakona u mikroekonomiji koji vrijede neovisno o vremenu i mjestu.

Jedan od njih je zakon opadajuće produktivnosti. O čemu se radi? Zakon opadajuće produktivnosti objašnjava kako produktivnost radnika opada ovisno o broju radnih sati tijekom dana, tjedna ili mjeseca. Na primjer, ako radnik za 8 sati proizvede 8 stolica, to ne znači da će za 20 sati uzastopnog rada proizvesti 20 stolica.

Zamor uništava snagu i koncentraciju radnika što smanjuje negovu produktivnost. Iz ovog primjera je očito da ekonomija nije igra matematičkih varijabli. Pošto su svi ljudi različiti, niti jedna matematička formula se ne može primjeniti univerzalno. Jedino što smo sigurni i što možemo matematički dokazati je pad produktivnosti. Sve ostalo je individualno.

Siguran sam da sada bolje razumijete primjer Microsofta u Japanu. Također sam siguran da u Microsoftu postoje osobe koje razmišljaju racionalno. Istina, s ciljem stvaranja profita, ali ipak žele nešto promijeniti kako bi osoba putem osobnog zadovljstva bila produktivnija.