Danska završava proizvodnju nafte 2050. godine

Danska će zaustaviti vađenje nafte iz Sjevernog mora 2050. godine, službeno je izjavila danska vlada, dodajući da će otkazati osmi krug izdavanja dozvola, najavljen početkom ove godine.

Ova izjava u svakom slučaju nije privukla veliku pažnju, a samo je jedan podnositelj zahtjeva izrazio interes nakon povlačenja French Totala, primijetio je Reuters u izvješću.

Danska nije osobito veliki proizvođač nafte i plina. Prosječna dnevna proizvodnja ove godine iznosila je 83.000 barela naftnih sirovina i 21.000 ekvivalenta u nafti. No, Danska je ipak najveći proizvođač u Europskoj Uniji, koja isključuje Norvešku i od sljedeće godine Ujedinjeno Kraljevstvo.

Mala skandinavska zemlja također je jedan od najambicioznijih postavljača klimatskih ciljeva. Kopenhagen planira do 2030. smanjiti emisije štetnih plinova za 70 posto u odnosu na razinu iz 1990. i postati ugljično neutralan do 2050. godine.

“Sada stavljamo kraj fosilnoj eri i povlačimo ravnu crtu između naših aktivnosti na Sjevernom moru i cilja Klimatskog zakona o klimatskoj neutralnosti 2050. godine,” rekao je ministar za klimu Dan Jørgensen, u komentaru na službenu izjavu u vezi sa suspenzijom istraživanja nafte i plina u Sjevernom moru.

Ministar je dodao da će zaposlenici naftne i plinske industrije čiji će poslovi prema tom planu postati suvišni dobiti pomoć kroz kontinuirano obrazovanje za pronalaženje novog zaposlenja. Polja nafte i plina služit će za skladištenje ugljika, rekao je Jørgensen.

Kraj vađenja fosilnih goriva iz Sjevernog mora, uključujući otkazani osmi krug izdavanja dozvola, koštat će Dansku oko 2,1 milijardu dolara.

Danska je bila na čelu tranzicije obnovljive energije; s 30 posto energije koju zemlja koristi i koja dolazi iz obnovljivih izvora, posebno iz energije vjetra i biomase. To je činilo da Danska bude zemlja s najvećom proizvodnjom energije iz vjetra po glavi stanovnika u OECD-u, ali većina njezine proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, oko dvije trećine, dolazi iz biomase.