Gotovo polovica članica bloka navodno želi nižu gornju granicu, dok su drugi skeptični oko te mjere
Države EU-a još jednom nisu uspjele finalizirati ograničenje cijene plina na razini cijelog bloka na sastanku Vijeća ministara energetike, rekao je u utorak mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjártó. Neke države žele sniziti gornju granicu, dok druge kažu da bi ta mjera mogla izazvati pustoš na energetskim tržištima. “Na sjednici Vijeća za energiju bila je duga rasprava. Na plenarnoj sjednici nije postignut dogovor pa će se razgovori nastaviti na bilateralnoj osnovi”, napisao je Szijjártó na Facebooku. Mišljenja o mjeri predloženoj prije nekoliko tjedana uvelike se razlikuju među 27 država članica EU-a, pri čemu neke sumnjaju u njezinu učinkovitost u borbi protiv energetske krize, a druge pozivaju na najnižu moguću gornju granicu.
Prema izvornom planu koji je iznijela Europska komisija, gornja granica cijene plina trebala bi se aktivirati kada cijene na burzi TTF, europskoj referentnoj vrijednosti plina, dosegnu 275 eura (292 dolara) po megavat satu i budu 58 eura više od referentne cijene LNG-a za dva tjedna. Plan je naišao na kritike, pri čemu su neke države članice bile zabrinute da bi samo pogoršao volatilnost tržišta, dok su druge tvrdile da je razina previsoka da bi bila učinkovita.
Prošlog je tjedna Vijeće EU-a predložilo snižavanje gornje granice na 220 eura i kraćenje vremenskog okvira na pet dana, uz smanjenje razlike u odnosu na globalne cijene LNG-a na 35 eura, prema nacrtu dokumenta u koji je Reuters imao uvid. Međutim, 12 zemalja navodno je reklo da će cijena i dalje biti previsoka, zahtijevajući da se spusti na 160 eura s rasponom od 20 eura.
Ranije u utorak, francuska ministrica za energetsku tranziciju, Agnes Pannier-Runacher, rekla je da bi se dogovor o ograničenju mogao postići prije nego kasnije.
“Vjerujem da smo počeli približavati svoja stajališta”, rekla je novinarima uoči sastanka u utorak, dodajući da bilo kakvo ograničenje cijena mora imati za cilj “osigurati stabilnost financijskih tržišta”.
Bilo bi dobro da je u tekstu napisano da je u razdoblju od 2018. do 2020. godine cijena megavat sata (MWh) u Europi bila između 32 i 48 eura.
A sada se prepucavaju hoće li je ograničiti na 275 ili 220 eura.
Svi ste dobili paušale HEP-a za zimsko razdoblje gdje vam je na samom kraju dopisa HEP-a napisano da je odlukom Vlade RH HEP zadužen za 6 milijardi kuna upravo zbog ovog divljanja cijena.
Što znači da će uskoro i jedna od zadnjih krucijalnih poduzeća u Hrvatskoj HEP biti prodan strancima.
Tražili ste, gledajte.
Norveska je pri kraju svojih zaliha. Vecina bi bila iscrpljena 2025. i onda bi imala samo za svoje potrebe. Ovo je poznato odavno. Ako im ogranice cijenu prestace sa izvozom i produziti vijek svojih nalazista pa ce kasnije poceti uvoziti plin. Ogranicenje cijena dovesce do ogranicenja izvoza.
Sto se ostalih tice oni ce nastaviti slati u Aziju i nece razmisljati o EU. Arapi su jos prije 10 godina digli ruke od natezanja sa arogantnim evropljanima i okrenuli su se gladnom azijskom trzistu.
Najbolje bi bilo svima da odj…. Ameriku i rat u u Ukrajini i surađuju sa Rusijom , neka ameri kroje politiku u svojem dvorištui a cijeli svijet ostave na miru, najobičnija su nakupina gnoja i najviše psihopata upravo dolazi iz Amerike i imaju ogromna bogastva, odj.. ih, netko im mora reći u lice da odj..u
Ta mjera je katastrofalna.
sutra idem da pogledam jedan audi R8 ,,i reci cu im da ce dobiti maksimalno 9.990 eura ,to bi im bila gornja granica
Divan primjer kolektivne šizofrenije..
Dok se oni dogovore o cijenama, plin im više neće biti potreban, jer sve što će ostati od evropske ekonomije biće ruševine.