FED je upalio štampariju – Bit će novca za sve, samo treba vjerovati

Predsjednik američkih Federalnih rezervi Jerome Powell je 8. listopada najavio je novi program prema kojem će FED kupiti određeni iznos američkog državnog duga.

“Ovo nikako nije kvantitativno ublažavanje (QE)”, rekao je Powell, pokušavajući se oduprijeti glasinama da je ovo novi oblik kvantitativnog ublažavanja i izravna potvrda da je američka ekonomija u lošem stanju.

FED u New Yorku je rekao da program uključuje kupnju državnih obveznica u iznosu od 60 milijardi dolara mjesečno, barem do drugog tromjesečja sljedeće godine, od siječnja 2020. FED će provoditi redoviti REPO u iznosu od 75 milijardi dolara i hitni REPO od 35 milijardi dolara 2 puta tjedno.

REPO ugovori su transakcije koje podrazumijevaju pozajmljivanje trenutačno raspoloživih sredstava, a s druge strane, prodaju vrijednosnih papira kreditoru s obvezom ponovnog otkupa tih istih obveznica od zajmodavca u dogovoreno vrijeme i po dogovorenoj cijeni, koja uključuje kamatu, naravno.

Zbog toga se procjenjuje se da bi bilanca Feda u drugom tromjesečju 2020. dosegla približno 4200 do 4300 milijardi dolara. Budući da će stvarna veličina kupovine koja je potrebna za zaštitu kamatnih stopa od povećanja biti mnogo veća, bilanca Feda mogla bi biti mnogo veća.

Prošlog je tjedna FED čak primijetio da se ti koraci razlikuju od početnog programa kvantitativnog ublažavanja (QE) u 2008. Ta verzija QE zamišljena je da potakne gospodarski rast u sporom gospodarstvu. Trenutni koraci trebali bi zakrpati rupe u tekućih financijskim kanalima koji su prilično udaljeni od realne ekonomije.

FED kaže da “ove operacije nemaju značajne posljedice za monetarnu politiku” i ne bi trebale imati “nikakve značajne posljedice” na troškove kućanstava i poduzeća ili na opću razinu ekonomskih aktivnosti. FED jedino želi osigurati da ima dovoljno novca u sustavu, jer ga u posljednje vrijeme nije bilo.

Ali, kako kaže američka narodna poslovica, ako nešto izgleda kao patka, pliva poput patke i glasa se poput patke, onda je to najvjerojatnije patka. Dakle, Powell može nazvati novi program kako mu drago, ali svi znakovi sugeriraju da je ovo kvantitativno ublažavanje (QE).

QE je bio pokušaj središnjih banaka da kupe državni dug u pokušaju da smanje kamatne stope i osiguraju likvidnost na napetim financijskim tržištima. Ali ako je od 2008. do 2014. FED imao za cilj dugoročno stati na kraj negativnim trenovima na tržištu obveznica, sada je to razdoblje kraće. No, rok dospijeća obveznica nije definiran, pa izgleda da to nije ni važno.

Još jedna razlika o kojoj Powell govori jest da je količina trenutnog programa skromnija od cjelovitih kvantitativnih ublažavajućih programa za razdoblje 2009. – 2014. Tada je bilanca Federalnih rezervi porasla za 4000 milijardi dolara. Iako je istina da je FED u proteklih mjesec dana na tržište izbacio 180 milijardi dolara, to je samo pad iznosa u odnosu na ono što je akumulirao početkom ovog desetljeća. Dakle, FED je tek upalio štampariju. Dajte mu vremena!

Treba li očekivati da će novi program završiti sredinom sljedeće godine, kako sada predlaže FED? Zahvaljujući Federalnim rezervama će američko gospodarstvo u osam mjeseci biti još više preopterećeno dugovima nego sada. Bit će prisiljeno kupiti još više dugova kako bi se spriječio rast kamatnih stopa u gospodarstvu, koje je još osjetljivije na visoke stope nego danas.

Ako prihvatimo da nije važno kako se zove program, važno je usredotočiti se na razlike između programa QE tada i sada. Program je2009. godine bio usmjeren na oporavak dugoročnog tržišta obveznica uništenog milijardama dolara hipotekarnih obveznica. No, desetljeće kasnije, hipotekarno tržište je relativno mirno, barem zasad. Dugoročne kamate već su dosegnule dno, a dospjele hipoteke ne uzrokuju paniku u bankarskom sustavu. Danas su problemi sasvim drugi, na kratkoročnom tržištu obveznica, posebno programu REPO preko noći, gdje banke jedne drugima pružaju gotovinu na kratkoročnoj osnovi bez naknada.

Kako se ispostavilo, prodaja obveznica Federalnih rezervi u vrijednosti od 50 milijardi dolara mjesečno, koja je započela početkom 2018. godine i završila u drugom tromjesečju ove godine, preko noći je dovela do smanjenja likvidnosti na tržištu, a rast zaduživanja države apsorbirao je svu raspoloživu gotovinu.

Uz prošlogodišnje smanjenje poreza i povećanje savezne potrošnje, prvi put nakon 2012. godine, ovogodišnji deficit će uskoro premašiti 1000 milijardi dolara godišnje. Odnosno, na tržištu se može pojaviti više novih državnih obveznica nego što se očekivalo.

Prekršivši svoje obećanje iz kampanje, predsjednik Trump je zapravo skratio dospijeće javnog duga. Kraći rokovi otplate znače da se svaki mjesec treba refinancirati veći dug. Banke su uredno otkupile ove obveznice, kako to zahtijevaju zakoni o kapitalizaciji koji su usvojeni nakon krize 2008. Međutim, nije ostalo dovoljno novca za održavanje stabilnosti tržišta.

Ovaj je problem iznenada izbio prije samo nekoliko tjedana, kada je prinos na obveznice preko noći narastao na 10% ili više. Previsoke stope u vitalnom dijelu financijskog sustava mogle bi dovesti do utapanja gospodarstva, pa je FED morao  intervenirati. Prvog dana krize je preko noći kupio zajmove u iznosu od oko 53 milijarde dolara.

Tada je većina promatrača tržišta vjerovala da je problem nastao kombinacijom privremenih događaja koji će trajati jedan dan ili najviše tjedan. No te su nade brzo rasplinule i svi su ostali predugo u krizi.

Zbog svega toga, uopće nije iznenađujuće da je FED proširio svoju intervenciju na tržištu kratkoročnih obveznica. Ali problemi tu neće završiti. FED nema čudotvornih lijekova. Zapravo, nikad ih nije ni imao.

Sve ovo podsjeća na vrijeme kada je bivši predsjednik Federalnih rezervi Ben Bernanke 2009. godine prvi put predstavio program QE, naglašavajući da to nije unovčavanje duga, jer je QE bio “privremen”, a obveznice koje je FED kupio u hitnim slučajevima bit će prodane natrag tržištu kada kriza nestane.

Ispada da je Fed uspio prodati manje od 25% iznosa kojeg je kupio prije nego što se suočio s krizom, koja ga je prisilila da napusti čitav postupak.

Kvantitativno ublažavanje je takozvani novac „Roach Motela“, odnosno popularne zamke za žohare na bazi ljepila. Čim se čelnici središnjih banaka uklope u ovaj proces, više se ne mogu povući.

Predsjednik američkih Federalnih rezervi Jerome Powell trenutno nije u istoj sobi kao i njegovi prethodnici. Međutim, uskoro će dobiti ne samo tu sobu, već i druge, a nijedna ne nudi dobar pogled, već se posvuda viri prljavština.

Pitanje je vremena kada će investitori osjetiti taj smrad? FED je uspješno uvjerio tržište u privremenu prirodu nulte kamatne stope, učinkovitost kvantitativnog popuštanja i njegovu sposobnost normalizacije kamatnih stopa i smanjenje bilance. Da tržišta i dalje vjeruju u sve to, ne smiju biti izvarana i program mora dati sasvim drugačiji rezultat. Ali njegov “uspjeh” isključivo ovisi o vjerovanju da je ta politika privremena i reverzibilna.

Ako igrači na tržištu shvate da novi QE Federalnih rezervi nije ni privremen ni reverzibilan, kao što nije bi ni prethodni, neminovna posljedica je bijeg od dolara i državnih obveznica, što bi moglo dovesti do financijske krize mnogo ozbiljnije nego one u 2008. godini.

Kao što smo rekli, sada je sav teret na Jeromeu Powellu, koji mora uvjeriti da je novi QE privremen i da će FED ubrzo na tržište vratiti obveznice kupljene kroz program REPO, a za to će trebati ogromne svote novca i eksplozija realnog sektora u Sjedinjenim Državama. Hoće li bankari i Trumpova uprava to uspjeti učiniti, vidjet ćemo uskoro. No, čak i ako ne uspiju, malo je vjerojatno da će Trump dozvoliti da se ti podaci objave prije izbora sljedeće godine. Dakle, FED je tek upalio štampariju. Dajte mu vremena i sve će biti u redu. Barem tako tvrdi Jerome Powell.