Dok svijet nastavlja forsirati narativ o zelenoj energiji, stručnjaci upozoravaju kako potpuni prijelaz s nafte i plina možda neće biti moguć.
“Ne postoji scenarij u kojem fosilna goriva nestaju”, rekao je izvršni direktor tvrtke Baker Hughes Lorenzo Simonelli, tijekom svog uvodnog govora na ovogodišnjem godišnjem sastanku u tvrtki.
Poput ostalih rukovoditelja iz te industrije, Simonelli je priznao i pozdravio energetsku tranziciju, ali napomenuo je kako stopostotni scenarij obnovljive energije jednostavno nije moguć. Postoji puno dokaza koji to potvrđuju, usprkos nadama i ambicijama mnogih zagovornika prijelaza na zelenu energiju. Te nade i ambicije zamišljaju svijet u kojem se ljudska aktivnost napaja samo električnom energijom, a ta se električna energija, pak, generira koristeći samo obnovljive izvore energije kao što su sunčeva energija, vjetar i hidroenergija.
Takav je svijet, međutim, nestvaran.
Uzmimo za primjer Njemačku. Zemlja, koja je među članicama EU-a s najviše obnovljivih energetskih kapaciteta, od početka ove godine nije proizvela niti jedan vat solarne energije. Razlog: zima je. Proizvodi solidne količine energije vjetra, to je sigurno, ali energiju generira i iz najcjenjenijeg fosilnog goriva od svih: ugljena. U vrijeme pisanja ovog članka intenzitet ugljika iznosio je 264 grama ekvivalenta CO2 po kWh. To je bilo usporedivo s intenzitetom ugljika drugog zagovornika obnovljive izvore energije u Europi, Danskom, koja trenutno većinu energije dobiva iz energije vjetra.
Dakle, čini se da izgradnja obnovljivih kapaciteta sama po sebi nije najbolje rješenje problema emisija. Zapravo, ako ga napravite prebrzo bez dodavanja znatnog kapaciteta za pohranu, sve bi moglo poći po zlu. Tome je svjedočio i problem koji se dogodio u hrvatskoj trafostanici, koja je mogla dovesti do velikog zamračenja u Europi, koji se osjetio kontinentom, što samo ističe važnost održavanja mreže na stalnoj frekvenciji; nešto što obnovljivi izvori ne mogu učiniti zbog svojih isprekidanih generacija.
Čak i Danska ima termoelektrane koje osiguravaju osnovno opterećenje bilo koje mreže koja treba funkcionirati ispravno i koja eliminira ili barem smanjuje rizik od nestanka struje. No, vratimo se Simonellijevom predviđanju o zajamčenoj budućnosti nafte i plina. Ova budućnost neće biti poput prošlosti. Svijet je čvrsto na putu promjene načina stvaranja i korištenja energije. I Simonelli i drugi glavni govornik iz AM2021 Baker Hughesa, Daniel Yergin iz IHS Markita, prepoznali su to. Jednostavno, ta se promjena neće ograničiti na izgradnju kapaciteta za proizvodnju sunca i vjetra.
Energetska učinkovitost, s jedne strane, bit će velik dio tranzicije.
Učinkovitost je nedavno maknuta iz središta pozornosti, zamijenjena stvarima poput zelenog vodika i narativom o stalnom smanjenju emisija, ali nije nestala. Prema Simonelliju, samo učinkovitost mogla bi pomoći u postizanju čak 27 posto ciljeva klimatskih promjena iz Pariškog sporazuma. Na globalnoj razini ovo je ogromna količina smanjenja emisija, brzinom od pola gigatona godišnje.
Pored učinkovitosti, postoje sve obveze koje Big Oil preuzima pod pritiskom investitora, regulatora i aktivista. Svaka supersila sada ima plan prijelaza na obnovljivu energiju, neke ambicioznije od drugih. Svi planovi, međutim, uključuju ulaganje milijardi dolara u ono što je u osnovi odmak od osnovne djelatnosti ovih tvrtki za vađenje nafte i plina iz zemlje, naravno uz cijenu emisije ugljika i metana.
Ovaj prelazak na obnovljive izvore mogao bi stvoriti sumnje hoće li nafta i plin zaista ostati neophodni. Međutim, činjenice upućuju na to da vjerojatno hoće. Još uvijek postoje milijuni ljudi širom svijeta koji nemaju pristup nikakvoj električnoj energiji, a izlazak iz obnovljivih izvora za mnoge od njih jednostavno nije mogućnost, iz više razloga, uključujući troškove i logističke probleme. Prijelaz na zeleno samo izgleda cjenovno pristupačnije od korištenja fosilnih goriva. Ali nije.
Kao što je Yergin iz IHS Markita istaknuo u svom govoru, ekonomije u razvoju nastavit će se u velikoj mjeri oslanjati na fosilna goriva, unatoč naporima drugih regija u smanjenju vlastite ovisnosti o njima. Čak i ako solarni paneli u nekom trenutku postanu besplatni, nisu samo paneli ti koji stvaraju solarnu farmu: oni također trebaju komponente kao što su pretvarači i veza do mreže, kao i spremište. Samo ovo dovoljno je za jamčenje dugoročne budućnosti nafte i posebno plina kao nezamjenjivog dijela svjetske energetske kombinacije.
Pa, ako nafta i plin nigdje ne idu, možemo li ih barem učiniti malo čišćima? Zasigurno možemo, prema Simonelliju i Yerginu, kao i mnogim drugim stručnjacima iz industrije. Hvatanje ugljika drugi je element duge igre nafte i plina, osim učinkovitosti. Istina, tehnologija hvatanja ugljika i dalje je prilično skupa, ali, kao i za solarnu energiju i vjetar, troškovi su na putu pojeftinjenja. Od puno razgovora i malo djelovanja, hvatanje ugljika na putu je prema tome da postane obilježje energetske tranzicije. Zašto? Jer “brojke bez toga ne funkcioniraju”, kako je rekao Daniel Yergen.
Normalno da ne ide, smijeh od samog početka priče
Prvo iz ovoga napisa nije jasno tko je taj Simonelli.
I ta kompanija Baker Hughes mi vise lice na Enron nego na bilo sto drugo.
Simonelli govori o realnosti ali kada je ideologija u pitanju i plan svjetskih mocnika njih ta realnost ne zanima.
Za njih je realnost: CO2 mora nestati jer je to ionako jedan trojanski konj za potpunu kontrolu danasnje civilizacije to jest trojanski konj za socijalizam.
Cilj je potpuna kontrola i onda depopulacija sto ce ovaj suludi plan : ukini CO2 svakako postici jer Ugljik pa i CO2 je osnova zivota na ovoj planeti.
Na zalost Simonelli se nece slusati.
Agenda nije ekoloska agenda je homicid svih koj nisu na vrhu.
Фосилна горива немају везе са фосилима.
Оил је глагол на ивриту и значи: имати корист, сагласити се.
Da puno ne duljimo i ne filozofiramo. Pogledajte ovaj razgovor, možda ima smisla.
https://www.youtube.com/watch?v=qYMAEZNtOYI&ab_channel=Hrvatskaradiotelevizija
“Štetnost” Co2 po klimu na Zemlji je čista (najnovija) izmišljotina zapadnog, tehnološki naprednijeg svijeta, sa ciljem implementacije novih tehnologija i nametanje svojih proizvoda ostatku svijeta a sve samo zato što se ekonomski sustav (sada već čitavog svijeta) temelji na tržišnoj ekonomiji koja može funkcionirati samo odbacivanjem starih proizvoda i kupovanjem novih. Ekonomska paradigma zapada zasnovana na takvim principima je u stvarnoj suprotnosti sa deklarativnim nastojanjem očuvanja klime na planetu jer u svaki novi proizvod treba uložiti energiju koja oslobađa nove količine Co2 u atmosferu a zadire i u neobnovljive izvore. Samo promjena ekonomskog sustava u plansku ekonomiju i korištenje najnovijih tehnologija za poboljšanje valjanosti i trajnosti proizvoda može stvarno i zaustaviti trošenje neobnovljivih resursa i smanjiti energetski napor. To bi istodobno smanjilo potrebu za novcem kod robova – potrošača. Naravno to bi pored robotizirane masovne proizvodnje dodatno potaklo redukciju radnih mjesta i dovelo do nove mase nezaposlenih robova pa su… Čitaj više »
FEStv i znimljivo gostovanje Danila Tesle, priča o frekvencijam i magnetnom motoru i kako su lobisti uništavali Tesline ideje o slobodnoj energiji.
Ja mislim, da s ovom politikom tzv. zelene ekonomije bogate zemlje koje su tehnoloski ispred siromasnijih zemalja zelu cijelom svijetu to nametnuti a to nista drugo nije nego novi neokolonijalizam.
Jerbo po ovoj politici, radi stotine razloga, Hrvatska ce kaskati i zaostajati.
Priča o obnovljivim izvorima je u početku zasnovana na polovičnim pretpostavkama, a i djelimično krivim. Kao ona o tome da je moguće smršati ako se pije preporučeni čaj a pri tome ne smanji unos hrane. Radi se o tome da je neka industrija otkrila način da se bolje pozicionira na tržištu plašeći cijeli svijet s CO2. Pri tome prešućuju da solarni paneli ili vjetroelektrane ne rastu u šumi nego ih je potrebno proizvesti uz utrošak znatne energije iz neobnovljivih izvora, i da isti imaju vrlo ograničeni rok trajanja. Dakle treba ih se mijenjati za nove, koji opet imaju svoju energetsku cijenu. Na kraju to sve dođe na isto. Ako odmah koristiš plin za proizvodnju el. energije koštat će te kao i sunčeva energija preko panela. Barem kad je u pitanju ozloglašeni CO2. Da je u pitanju zarada a ne ekologija lako je vidljivo. Nikome od tih novih dušebrižnika ne pada… Čitaj više »
Sav dim i smrad su vec trebali biti povijest.! Baš kako je nestala parna lokomotiva i kako je sada to smijesna tehnologija bas tako i jos smjesniji ce biti osvrt na danasnju sklopotaciju1🤣🤣
Ovo “hvatanje ugljika” je u stvari postupak izuzimanja ugljičnog dioksida (CO2) i njegovo prevažanje na mjesto podzemnog skladištenja čime se sprječava da uđe u atmosferu.
Posječeš pola Amazonije, izumiš Haarp i počneš geoinženjering, imaš i medije pod svojom kontrolom ………… na taj način plasiraš ljudima bajke kakve hoćeš.
Da nam žžele zdrav život, za početak bi ukinuli plastične ambalaže, da ne govorim o ostalom.
Sveznalac, recite vi nama što točno znate o autoru ovog članka i njegovom načinu pisanja?
Mogu se kladiti, da u životu niste ni čuli za Irinu Slav, koja je autorica napisanog, kamo li da ste navikli na netočnosti u njezinim člancima.
Dajte prvo barem provjerite da li je vijest već negdje objavljena i tko je autor članka, prije nego idete ad hominem. Znam da bi ispod svake prenesene vijesti trebao biti link do originala, ali pošto uvijek nastupate kao sveznalac ovakvim istupima samo dokazujete da ste daleko od toga.
A pošto se njemačke nuklearke zatvaraju nije nikakvo čudo, da njihove vjetroelektrane sve ukupno već (a ne skoro) proizvode više struje nego nuklearke. 2019. godine proizvedeno je 27,2% energije iz vjetroelektrana, a 12,6% iz nuklearki. Što opet dokazuje koliki ste sveznalac.
A u čemu je štetnost CO2 ?