Gazprom bi potpuno mogao napustiti tursko tržište

Gazprombanka je odlučila napustiti plinski posao u Turskoj i prodaje svoj udio u trgovini plinom lokalnom Akfel Holdingu, koji je nacionaliziran krajem 2016. godine. S obzirom na to da Gazprom planira prodati i udjel u kompaniji Bosphorus Gas, grupa će već do kraja ove godine potpuno izaći iz turskog tržišta.

Trenutno je Gazprombanka u završnoj fazi izlaska iz tvrtke Promak, koja distribuira 60% plina od dva uvoznika ruskog plina u Turskoj, kompanija Enerco i Avrasya, za Kommersant su potvrdili izvori upoznati sa situacijom, a za dogovor bi Gazprom mogao dobiti oko 40 milijuna eura.

Gazprom namjerava prodati udio u Bosphorus Gasu, a kupac će biti lokalna Sen Grupa, koja trenutno posjeduje preostalih 29% kompanije.

Kao što je objašnjeno od strane zamjenika predsjednika monopola Aleksandra Medvedeva, tursko tržište gubi privlačnost zbog slabljenja lira i reguliranih tarifa. U isto vrijeme, najvažniji faktor za prodaju Bosphorus Gasa je gubitak od oko 100 milijuna eura u 2016.

Dakle, provođenjem transakcije, Gazprom će se u potpunosti povući s turskog tržišta kao distributer i može ostati samo izvoznik. U tom slučaju, pregovarački položaj Gazproma u raspravi o cijenama plina može znatno ojačati, jer ruska kompanija neće biti izravno zainteresirana za održavanje profitabilnosti distribucijskog poslovanja.

Međutim, prema drugim izvorima, konačnu odluku da se povuče iz Turske Gazprom još nije donio i ruski holding, navodno, još uvijek razmatra mogućnost oživljavanja prodaje prirodnog plina u Turskoj.

Ranije je Gazprom planirao povećati kontrolu nad prodajom plina u Turskoj za 16%, kupnjom više 50% udjela kompanije Akfel. Međutim, Ankara nije pristala na posao, a pogoršanje odnosa u 2015. godini između dvije zemlje je općenito dovelo u pitanje svrhu nazočnosti ruskog holdinga u Turskoj.

Prema zamjeniku predsjednika Gazproma, Aleksandru Medvedevu , pune slobode na tržištu plina u Turskoj ionako nije bilo, niti će je biti.

Prema njegovim riječima, tursko tržište gubi svoju privlačnost zbog već navedenih razloga, a Akfel Holding je ionako nacionaliziran krajem prošle godine, dok su za izlazak iz Bosphorus Gasa razlog spomenuti veliki gubici u 2016.

“Na trgovanje plinom na tržištu u Turskoj utječu preraspodjela strukture naknada i poslovni ljudi bliski vladi”, rekao je zamjenik ravnatelja ruskog Nacionalnog fonda energetsku sigurnost, Aleksej Grivač.

“U takvim okolnostima, zaraditi novac na preprodaji uvoznog plina je problematično i izlazna logika u ovom poslu je sasvim razumljiva. Pogotovo kada međudržavni odnosi i status povjerenja ne doprinose produbljivanju suradnje. Osim toga, liberalizacija turskog tržišta po europskom modelu se zapravo nije dogodila, a to pridonosi nesigurnosti”, rekao je Grivač.

Stručnjak se slaže da će Gazprom imati bolje pregovaračke pozicije u određivanju cijene plina, ako ne bude morao paziti na vlastitu profitabilnost pri prodaji konačnim potrošačima.

Gazprom sada Tursku opskrbljuje sa 60% potreba plina, dok tržište u zemlji, za razliku od EU, ne raste. Prošle godine je, zbog aktivnog korištenja ugljena i obnovljivih izvora, potrošnja ostala na razini od 48 milijardi kubnih metara.

Istovremeno Turska ima dobre izglede za porast potražnje plina, ali ona mora biti podržana od strane pouzdanih i raznolikih izvora opskrbe. Sada su te opcije ograničene. Ankara uzima količine plina koje su blizu maksimalnog kapaciteta u smislu infrastrukture.

Tek će pokretanje “Južnog koridora” i “Turskog  toka” dati priliku za razvoj infrastrukture za domaću potražnju.

Međutim, prodaja imovine Gazproma može biti pokušaj da promijeni taktiku poslovanja u Turskoj. U veljači su dvije zemlje stvorile tvrtku Gazprom Turkey Enerji AS, koju je navodno stvorio Gazprom Schweiz. Tvrtka je, između ostalog, podnijela zahtjev za dozvolu za uvoz i izvoz plina, što znači da Gazprom odustaje od nesigurnog posla distribucije u Turskoj i posvetit će se “Turskom toku” i integraciji s “Južnim koridorom”, a Ankara i ostali partneri će imati ulogu prodaje u zemlji i daljnjeg plasmana plina na tržište EU.