Danas se barel sirove nafte marke Brent prodavao za 55 dolara, dok je WTI nafta stajala 53 dolara po barelu. Ovo je blagi pad u odnosu na cijenu od 57 dolara po barelu od prije nekoliko dana, što je najviša prodajna cijena od 2015. Godine, kada je došlo do oštrog pada cijena crnog zlata na svjetskom tržištu.
Do porasta cijena nafte je došlo nakon nedavne odluke 11 zemalja, koje su zajedno sa skupinom OPEC postigle sporazum o smanjenju proizvodnje.
U trenutku objave ove odluke je nafta koja će se isporučivati u veljači sljedeće godine poskupila za 5,3%, odnosno na 57,2 dolara po barelu, što je najviša razina još od 10. srpnja 2015.
Cijena za WTI sirove nafte na burzi u New Yorku je bila veća za 5,3%, te skočila na 54,21 dolar po barelu, što je najviša cijena od 5. srpnja 2015. godine. 10. prosinca je 11 zemalja, uz OPEC, dogovorilo smanjenje proizvodnje, počevši od siječnja, u ukupnom iznosu do 558 tisuća barela dnevno, iako se ranije najavljivalo smanjenje proizvodnje od 600 tisuća barela po danu.
Saudijska Arabija može smanjiti proizvodnju na manje od 10 milijuna barela dnevno, što je više nego što je u početku obećao Rijad, nakon sastanka u Beču je izjavio ministar energetike, industrije i mineralnih resursa Saudijske Arabiji Khalid Al-Falih.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) navodi kako će se zbog ovog dogovora svjetske zalihe nafte smanjivati za oko 600 tisuća barela dnevno u idućih šest mjeseci, te da uskoro može doći do nestašice nafte. Agencija je ranije vjerovala da zemlje proizvođači neće smanjivati proizvodnju prije isteka kraja 2017. godine.
Rusija, kao najveći proizvođač energenata iz skupine zemalja koje nisu dio OPEC-a, postupno će ostvariti planirano smanjenje obujma proizvodnje, kako je propisano ugovorom.
Nakon što se OPEC na sastanku 30. studenoga po prvi put u osam godina uspio dogovoriti o ograničenju proizvodnje, cijene nafte su porasle za više od 16%. Sporazumu se već 10. prosinca pridružilo 11 drugih zemalja koje nisu članovi naftnog kartela, uključujući Rusiju i Kazahstan.
U svom mjesečnom izvješću o stanju na tržištu Međunarodna agencija za energiju sa sjedištem u Parizu ističe kako predviđa obnovu ravnoteže između ponude i potražnje na tržištu tek krajem 2017. godine, ali da će se, ako se sve zemlje budu držale sporazuma, tržište u prvoj polovici 2017. godine suočiti s nestašicama.
To je više nego izvjestan scenarij, ako OPEC uspije smanjiti opskrbu na ciljanu razinu od 32,7 milijuna barela dnevno, rekla je IEA u priopćenju. Naime, u studenom ove godine su zemlje OPEC-a proizvodile rekordnih 34,2 milijuna barela nafte dnevno, tvrdi IEA, koja za 29 zemalja pruža savjete o energetskoj politici.
Postoje neke naznake da se tržište već počelo smanjivati. Sirove i rafinirane naftne zalihe u industrijaliziranim zemljama su tijekom pet godina prelazile prosjek od 300 milijuna barela, dok je u listopadu, treći mjesec za redom, zabilježen njihov pad.
Nakon sporazuma od 10. prosinca, IEA je snizila svoju procjenu rasta u opskrbi iz zemalja koje nisu članice skupine OPEC. IEA vjeruje da će iduće godine prosječna isporuka iz tih zemalja biti će na razini od 57 milijuna barela dnevno.
Kao što je kasnije potvrdio ruski ministar energetike Aleksandar Novak, IEA je smanjila prognozu proizvodnje nafte u 2017. i u Rusiji.
Proizvodnja nafte i kondenzata u Rusiji će u drugim tromjesečju 2017. pasti na 11,3 milijuna barela dnevno, u usporedbi s 11,6 milijuna barela dnevno u četvrtom kvartalu ove godine. Tako će Rusija postupno provoditi dogovor o smanjenju proizvodnje za 300 tisuća barela dnevno, na što je i pristala.
Kazahstan se također složio da sudjeluje u provedbi sporazuma o smanjenju proizvodnje, ali je IEA zadržala prognozu za tu zemlju na istoj razini, a sve zbog izjave vlasti u Kazahstanu da se proizvodnja u tri glavna sektora ne može se zamrznuti. Navodno bi se sljedeće godine proizvodnja nafte u Kazahstanu mogla povećati za 160 tisuća barela dnevno, kažu analitičari agencije. Međutim, treba vidjeti je li Astana ovu odluku donijela zbog unutarnje potražnje ili ciljanog povećanja izvoza, što se kosi s najavljenim poštivanjem dogovora od 10. prosinca.
Nakon svega, IEA je povisila prognozu globalne potražnje za naftom u 2017. za 100 tisuća barela dnevno.
Ovakav razvoj pogoduje svim zemljama izvoznicama nafte i energenata, koje su ranije bile pogođene drastičnim padom cijena nafte. Zanimljivo je da je na sporazum pristala čak i Saudijska Arabija, čime je priznala da je geopolitički rat cijenama nafte Rijadu donio više štete nego koristi.