Nedavno sam opisao četiri načina kako država može izaći iz financijske krize: ekonomski rast, štednja, rat ili inflacija. Putevi su odavno poznati, samo je pitanje kada i tko će ih primijeniti. Čitajući strane ekonomiste koji pišu uskom krugu čitatelja, možemo zaključiti sljedeće: Donald Trump će inflacijom pokušati riješiti američku ekonomsku krizu.
Povećanje količine novca svim sredstvima je neminovno. Nakon povećanja novčane mase, vlade prelaze na fiskalni poticaj, što nije idealno. Posljednjih tjedana osjetimo miris nadolazeće inflacije. Ne govorim o inflaciji potrošačkih cijena, već o inflaciji novčane mase koja može krenuti u bilo kojoj zemlji ili više njih simultano.
Sva glavna svjetska gospodarstva su uhvaćena u zamku. Imaju samo dva izbora: inflacija ili propast. Središnje banke i vlade snižavaju stope tražeći načine za ne probiti gornje granice duga. Ideja je uvijek ista: treba povećati količinu novca.
Bloomberg piše: “Predsjednik Donald Trump je obećao smanjiti porez za srednju klasu, što će biti najavljeno sljedeće godine. To će biti vrlo značajno smanjenje poreza”, rekao je Trump republikanskim članovima američkog kongresa u Baltimoreu, bez davanja dodatnih informacija.
Nova novčana masa i smanjenje poreza bez smanjenja troškova, daje poreznim obveznicima i vlastima više novca za potrošiti. Općenito, ovakva inflacija – uz veće deficite – stvara ekonomski rast jer novi novac preplavljuje arterije gospodarstva i povećava plaće, prodaju i poslovna ulaganja. Međutim, sve se temelji na iluziji.
Novac bez stvarnog pokrića u radu, diže cijene roba i usluga. Napori središnjih banaka su klasična prevara. Sve je zasnovano na zavaravanju potrošača, investitora i poduzeća kroz inflaciju, tj. s lažnim novcem kojeg nitko nikada nije zaradio ili uštedio.
Ovaj lažni novac je improvizacija inflacije kao efikasnog monetarnog instrumenta. Fiktivno stvoreni novac ne predstavlja nikakvo bogatstvo, nego perfidnu zamku gdje novostvoreni novac, pokriva više cijene roba i usluga uz novi i veći dug.
Jedini koji profitiraju od ove prevare su oni koji rade s državom, tvrdeći kako “krivotvoreni” novac potiče ekonomiju, što ne odgovara istini.
Ovakav krivotvoreni novac može se uvesti u gospodarstvo na više načina. Posljednjih 30 godina u Sjedinjenim Američkim Državama ovaj novac je koristio samo financijskom sektoru. Običan radnik i poduzeća od njega nisu imali nikakve koristi.
Najbolje su prošli oni koji drže dionice i obveznice. Na primjer, najbogatijih 10% stanovništva je svoje bogatstvo od 20.000 milijardi dolara prije 30 godina, danas pretvorilo u 75.000 milijardi dolara.
Tijekom istog razdoblja američki BDP porastao je za samo 15.000 milijardi dolara – otprilike onoliko koliko su u istom razdoblju zaradili najsiromašniji, njih 90%. Kad možete zaraditi slične sume, a da ništa ne radite, teško je propasti i biti nezadovoljan. Nema nikakve potrebe za promjenama.
Iako su sve obveznice s negativnom stopom, Europska središnja banka (ECB) ne može odoljeti tiskanju novog novca bez pokrića u radu. Od 1. studenog ECB će programom kvantitativnog olakšavanja (QE) početi ubrizgavati kroz svoj 20 milijardi eura mjesečno. Najavila je da će za taj novac kupiti vrijednosne papire. Čije i koje, nitko ne još ne zna.
Banka je također snizila negativnu kamatnu stopu na višak likvidnosti komercijalnih banaka s -0,4% na -0,5%. Europske komercijalne banke mogu pohraniti gotovinu u ECB, ali tu privilegiju moraju platiti.
Banke i investitori postaju oprezniji. Ako središnje banke žele inflaciju potrošačkih cijena morat će povećati stope. Nalazimo se u začaranom krugu iz kojeg je vrlo teško izaći.
Ove se ideje ne sviđaju predsjedniku Trumpu, jer on želi slabiji dolar. To je jedini način da se dosegne ponovni porast američkog izvoza, realni rast američkog BDP-a iznad 3% i njegov ponovni izbor za predsjednika 2020. godine.
Trump cilja monetarnu inflaciju, fiskalnu inflaciju i vjerojatno neku vrstu inflacije za koju prije nismo čuli. Jednostavnim riječima, predsjednik Donald Trump želi smanjiti cijenu rada čime će američki radnik postati konkurentan na svjetskom tržištu. Slične optimizacije čine i druge zemlje poput Turske, o čemu smo pisali.
Dodamo li jednu “sitnicu” glede kamata na američke obveznice, plan Donalda Trumpa postaje kristalno jasan. Kamate na obveznice članica Europske unije su redom negativne, ali ne i na američke koje su pozitivne.
Sjedinjene Države putem pozitivnih kamata žele iznova svojoj valuti dati prijašnju važnost. Kako ne bi gubili novac, banke i investitori će se vjerojatno okrenuti američkim obveznicama, što će stvoriti potražnju za dolarom i ojačati ekonomiju Sjedinjenih Država. Američki financijski sektor je uvijek desetljećima ispred drugih, što ne treba nikada podcijeniti.
Donald Trump jest američki predsjednik i njegova zadaća jest upravo ona koju je nazvao America first ali je u isto vrijeme i čelnik svjetske sile koja preko dolara kontrolira dobar dio svjetskog gospodarstva. Zato nikom nije svejedno što on misli učiniti s dolarom ili bolje rečeno što FED misli dopustiti mu da učini. Kakav novi način poticanja inflacije su mozgovi oko njega smislili, nemam pojma. Valjda ćemo vidjeti i to. Negativne kamatne stope kao neka vrsta kazne za imobilizaciju novca, kako za banke, tako i za štediše ne mogu dugoročno opstati. Sam sustav ne može funkcionirati bez ubacivanja novog novca u nj. Ako se stanovništvo ne želi zaduživati, ako banke nemaju komu prodati kredite, sve se urušava. Dok god uokolo ima novca za plaćanje kamata (od novog i svježe zaduženog novca), sve funkcionira. Uz sitne ovrhe, dakako. Otud QE. Ako nitko neće, onda će centralna banka svojim trikovima povećavati količinu… Čitaj više »
“Donald Trump će inflacijom pokušati riješiti američku ekonomsku krizu” – Svi analitičari i sva opravdanja se bacaju na kartu nedostatka inflacije, a ne samo Trump koji ionako nema nikakve veze s cijelom pričom. Na slučaju Japana je dokazano da QE nema nikakvog efekta na realnu ekonomiju tako da je izgovor da se pokušava pokrenuti “zdrava” inflacija sa QE priča za malu djecu. Balon iz 2008. nije riješen nego je supstituiran sa QE. Ako se QE ne nastavi, balon puca, a onda će 2008 izgledati kao komarac. A ljepota je upravo u tome što QE ne izaziva inflaciju kao što je objašnjeno u tekstu pa se za sada može pumpati u nedogled. Kada se pogleda što je FED otkupljivao kroz QE onda je priča jasna ko suza. “Sjedinjene Države putem pozitivnih kamata žele iznova svojoj valuti dati prijašnju važnost.” – ne jer se to ni sada ne događa, a ne događa… Čitaj više »
Stampaju pare i dijele najbogatijima koji postaju jos bogatiji. Sirotinja ako hoce trositi morace dizati nove kredite, koji ce ovaj put biti za nijansu povoljniji.
Prije dvdesetak dana citam da su evropske kompanije za 7 dana digle 75 milijardi kredita, a nisam naletio ni na jednu objavu da ce prosirivati proizvodnju. Znaci kupovace dionice kako bi im podigli vrijednost. Vlasnici dionica ce preko noci postati jos bogatiji, a sirotina od toga nema nista.
Sta se dogadja sa dolarom od velike je vaznosti za citav svet i u redu je da se prate planovi i tok njegove emisije. Ali sta se dogadja sa kursom stranih valuta u Srbiji?. Kako je moguce da sve poskupljuje a evro stoji ili cak ide nanize?. Koji to recept sprovodi nasa centralna banka?. Nisam ekonomista , ali nisam ni lud. Ovde se svesno pljackaju vlasnici deviznuih sredstava. Ali , sto je jos gore , potpuno se destimulise proizvodnja i izvoz. Poznajem vise osoba koji NE ZELE da svoja devizna sredstva plasiraju u Srbiji u situaciji ovakvog kursa. Mislim da je ovakav nacin vodjenja ekonomije poguban i vec za koju godinu moracemo da platimo visoku cenu niskog kursa.
Odličan tekst. Svatko iole ekonomski potkovan vidi situaciju takvom kakva jest i kako je opisana.
Ovo je tek priprema terena.
No, rješenje je isključivo u nafti. Dok god to treba cijena ce joj biti cca 60 $.
U jednom trenutku skočit će (namjerno) na 100 $ i više. I bit će inflacija. Onda je kraj.
Trump može uticat na fiskalnu politiku, međutim puno teže će uticat na monetarnu koja je prvi i osnovni alat za povećanje produktivnosti i zaposlenosti. To radi FED. Situacija u kojoj se svit danas nalazi iz povijesti nije poznata tako da se ni nemogu koristit poznati alati, a ni alata ni municije više nema. Trenutno u svitu postoji 17 tisuća miljardi dolara / eura obveznica sa negativnim prinosom. To nikad niko nije vidija. Ono šta trenutno rade centralne banke, FED sa smanjenjem kamata i repurchase programom i ECB sa najavom otkupa obveznica država i korporacija u visini 20 miljardi misečno, ali ovoga puta bez vremenskog ograničenja znači samo jedno, a to je spašavanje banaka. Sve velike banke su insolventne, ali to niko nesmi znat i ta se insolventnost skriva upumpavanjem likvidnosti. Sve bi bilo okay da banke mogu radit ono šta su do sad radile odnosno kratkoročno se zaduživale kod centralnih… Čitaj više »
“Novac bez stvarnog pokrića u radu, diže cijene roba i usluga” Ko danas uopće spomene u istoj rećenici novac i pokriće (u čemu?) hoće da prevari. Banke stvaraju novac na osnovu nečijeg duga (javnog ili privatnog) i onda taj novac “privatizuju” neki (obićno milijarderi). Drugi način “stvaranja” novca je QE, ali je i taj novac namjenjen određenoj klijenteli. Ovakav ekonomski sistem nužno stvara nasilje (onda kada ostaneš bez posla sa 50+, ili moraš da radiš doe 67+ (uglavnom skoro do lopate)). Zahvaljujući PR i medijima se ovo stanje prikriva i proglašava normalnim, ali je njegova Entropija sve oćitija.
Da je ovakvom Kapitalizmu (baziranom na “ponudi”) došao kraj je u međuvremenu svakoj budali postalo jasno. Prelazak na kapitalizam potražnje, podrazumijeva inflaciju, ali je to jedini naćin da se Zombi kapitalizma održi barem još neko vrijeme u životu
Podatci o povećanoj količini novca su prenapuhani.
Većina zbraja količine kredita koje centralni bankari posuđuju komercijanim bankama. Međutim centrali bankar obično daju kredite sa rokom vraćanja od mjesec dana, ili kupuju obveznice sa rokom naplate od 6 mjeseci. To znači da bi centralne banke morale svaki mjesec iznova davati istu količinu kredita kako bi količina novca na bankarskom tržištu ostala ista. Ako jedan mjesec daju manje nego što su dali predhodni mjesec znači kako se količina novca u stvari smanjuje.
Jedini način na koji centralni bankari mogu trajno povećati količinu novca u opticaju je taj da novac nekome poklone, na primjer centralnoj vladi za neki socijalni ili vojni program i tek tada bi moglo doći do inflacije, ako poklone previše.
Štampanjem novca se uzima novac od onih koji su štedili u dolarima. Oni su ti koji gube vrijednost, spašavaju se oni koji su dužni. Jedini put izlaska iz krize je djelomično ili nikako vraćanje dugova, te smanjenje cijene rada zbog svjetske konkurentnosti.