Istraživači MMF predlažu da AI koristi onlajn istoriju za određivanje kreditnog rejtinga, u ime „inkluzije“

Tradicionalni podaci koji se koriste za bodovanje kredita mogli bi biti zamijenjeni procesima zasnovanim na umjetnoj inteligenciji na osnovu istorije pretraživanja i kupovine na mreži kako bi se bolje doseglo milijardu i više “nebankarskih ljudi” na globalnom nivou, predložila je grupa istraživača iz MMF.

Korištenje nefinansijskih podataka kao što su „vrsta preglednika i hardvera koji se koriste za pristup Internetu, istorija pretraživanja i kupovine na mreži“, koji se zatim unose u tehnologiju zasnovanu na AI i mašinskom učenju, moglo bi „unaprijediti finansijsku inkluziju, na primjer, omogućavanje više kredita neformalnim radnicima i domaćinstvima i firmama u ruralnim oblastima“, pišu Arnoud Boot, Peter Hoffmann, Luc Laeven i Lev Ratnovski u postu na blogu Međunarodnog monetarnog fonda.

a psychotic idea from the ghouls at the International Monetary Fund https://t.co/A23A43ycEE

— Alison Macrina (@flexlibris) December 18, 2020

Autori tvrde da su ovi „alternativni izvori podataka često superiorniji od tradicionalnih metoda kreditne procjene“, koji imaju tendenciju da pojačaju kreditnu ekspanziju tokom procvata i smanje je tokom pada. Štaviše, kažu, tradicionalni kreditni podaci nisu dostupni za „određene vrste ljudi, poput novih preduzetnika, inovatora i mnogih neformalnih radnika“, čak ni za imućne imigrante u SAD.

Njihova kreditna ocjena zasnovana na AI, zasnovana na veb pretragama, samo je jedan od prijedloga u ovom radu, koji tvrdi da pandemija Covid-19 „turbo puni“ tehnološku transformaciju finansijske industrije i ukazuje na to kako MMF može „izbjeći“ probleme koji bi mogli nastati.

Boot je profesor finansija na Univerzitetu u Amsterdamu u Holandiji. Hoffman i Laeven su ekonomisti u Evropskoj centralnoj banci, gdje je Ratnovski raspoređen na posao ekonomista MMF. Drugim riječima, ovo su vrlo ozbiljni ljudi iz finansija i njihov prijedlog se ne smatra šalom. Čini se da im jednostavno nije poznat mem “kada umrem, izbriši moju istoriju s interneta”.

a fantastic example of people who have an idea that is perhaps well intentioned but incredibly foolish and relies vaguely on the black box of Machine Learning to implement. can basically watch the car crash happen in slow motion before it starts. https://t.co/idr9AbffIp

— Charlie Warzel (@cwarzel) December 18, 2020

Kako je istaknuo Gizmodo u petak, američki prijedlog je naišao na uzbunu i podsmijeh. Pisac op-ed u New York Timesu Charlie Warzel nazvao ga je „fantastičnim primjerom ljudi koji imaju ideju koja je možda dobronamjerna, ali nevjerovatno glupa“ i uporedio je sa usporenim snimkom sudara automobila.

Drugi odgovori upoređivali su prijedlog MMF sa prezentacijom epizode distopijske serije „Crno ogledalo“ i šalili se da bi možda ljudi trebalo da počnu da vrše pretrage poput „Zašto sam tako sjajan sa novcem?“ i “I love MMF.” Tada je bilo onih koji su se brinuli da li će dopuštanje AI da donosi odluke o zajmu biti – šta drugo nego – rasističko.

OMG no. It's not the black box that's the (only) problem, it's that it will just enable more pernicious forms of discrimination. BIPOC face more than enough financial discrimination as it is.

— Zoë McLaren, PhD (@ZoeMcLaren) December 18, 2020

Prijedlog MMF je takođe opisan kao još jedan pokušaj širenja kontrole od strane globalističkih institucija, u skladu sa prijedlozima Svjetskog ekonomskog foruma „Veliko resetovanje“, koristeći pandemiju kao izgovor.

Need more proof the overlords want to control us by all means necessary?

Read the article, they even try to make it sound it's a noble endeavor: https://t.co/m0Qg9HdjSU

— Noor Bin Ladin (@NoorBinLadin) December 18, 2020

Prošlog mjeseca, u jednom mjesečniku Deutsche Bank objavljen je prijedlog drugog istraživača da se ljudi koji rade od kuće oporezuju kako bi se subvencionisali oni koji to ne mogu, kao i infrastruktura koja je tokom pandemije ostala neiskorištena. U istoj publikaciji, isti istraživač je takođe napisao prijedlog da se zapadni gradovi reiminišu ukidanjem regulativa o zoniranju.