S obzirom da je koronavirusna kriza već izazvala zabrinutost oko bezbjednosti hrane, neki su vidjeli smanjenje ruskih kvota za žito kao novi i alarmantni signal.
Šta se desilo?
Ranije ovog mjeseca, ruska vlada odobrila je najviše sedam miliona tona za izvoz određenih kultura. Ograničenja koja imaju za cilj da osiguraju domaće tržište hrane odnose se na osnovne kulture kao što su pšenica i maslin, raž, ječam i kukuruz. Nove kvote stupaju na snagu od 1. aprila i traju do 30. juna, a članice Evroazijske ekonomske unije pod vodstvom Rusije isključene su iz ograničenja. Ove količine brzo su trošene i konačno su u nedelju „potpuno iscrpljene“, navodi Ministarstvo poljoprivrede.
Šta znači smanjenje kvota?
Dostizanje praga ne znači trenutnu zabranu izvoza ili obustavu uvoza žitarica, jer trgovci obično podnose carinske deklaracije unaprijed. U stvari, isporuke su i dalje u toku i ne očekuje se da će se zaustaviti barem do kraja maja. „Kvote su uračunate u carinskim deklaracijama, a stvarni izvoz u skladu s tim kvotama još se nije dogodio“, rekao je predsjednik Ruske zajednice za žito (RGU) Arkadiy Zlochevskiy.
Prema procjenama analitičara, stvarni aprilski izvoz će iznositi oko četiri miliona tona žita, uključujući preko tri miliona tona pšenice, a ostatak pošiljki ide kupcima sljedećeg mjeseca. Stoga izvoz možda neće biti zaustavljen prije juna. „Svijet neće ostati bez ruskog žita“, rekao je Oleg Sukhanov, šef kabineta za žito Instituta za studije poljoprivrednog tržišta.
Da li bi trebalo da se brinemo o zalihama hrane i cijenama?
Pošto je Rusija vodeći svjetski izvoznik pšenice, ograničenja koja je država uvela uslijed koronavirusne krize mogu izazvati zabrinutost. Analitičari ističu da nema razloga za brigu do kraja maja, kada stvarne pošiljke dostignu izvozne granice, a ni nakon toga se ne očekuje da će se tržište suočiti sa velikom nestašicom.
“Količine kvota nisu relevantne za tržište pšenice, jer je izvoz (pod kvotom) isti kao i bez njega”, rekao je Andrej Sizov, šef poljoprivrednog konzultanta SovEkon. Kako Evropa nije glavno odredište ruske isporuke žita, vodeći uvoznici poput Irana, Egipta i Turske mogli bi biti primorani da pređu na druge izvore. Kao takva, ograničenja nisu alarmantna u pogledu nestašice, ali mogu da naštete poslovnom imidžu Rusije, čineći da izgleda kao nepouzdan dobavljač, rekao je Sizov.
Cijene žitarica naglo su porasle ranije ovog mjeseca zbog očekivanja ruskih ograničenja. „Smanjenje kvote vjerovatno neće povisiti cijene”, kaže Sizov, jer su vremenski uslovi – od kojih zavisi novi usjev – sada glavni faktor koji utiče na tržište. Mnoge zemlje, uključujući Rusiju, ove godine trpe sušnu sezonu koja zaista može povećati cijene žita.“
Povrh sušne sezone, pandemija koronavirusa imala je značajan uticaj na poljoprivredu, jer su zaključavanja ozbiljno poremetila globalni lanac snabdijevanja. Prema Ben Arisu, glavnom uredniku bne IntelliNews, poremećaji su pokrenuli zabrinutost za prehrambenu sigurnost, primoravši Rusiju da pribjegne izvoznim ograničenjima. Uprkos tome što su se neke države već suočene sa nedostatkom brašna, situacija još uvijek nije teška, napomenuo je. “Sve zemlje imaju svoje strateške rezerve žita, koje bi trebale biti dovoljne da bi se prošlo kroz godinu i osiguralo da nikome zaista ne ponestane hljeba”, rekao je.
Da li rusko ograničavanje izvoza žita ugrožava globalnu sigurnost tržišta hrane? Kakav bombastican naslov sada ce svijet pasti na koljena nema ruske psenice hahah pa dajte molim vas malo se opustite .
Rusi se spremaju za dugu hladnu, gladnu, zimu, što znači da je vojna na vidiku. Tko će biti akteri, isti kao i do sada, ja odoh u tople krajeve, već sve pripremio, posebno suknene čarape i biljac. Imam nešto šume,zemlje i sitne strojeve, valjda ću preživjeti.
Čini mi se da većina nije svjesna kakve posljedice sa sobom nosi gospodarski pad koji će se dogoditi u skoro svakoj državi na svijetu. Posljedice po poduzeća, državne proračune kao da se nas ne tiču. U stvari nema ničega što se više tiče svakog od nas od spomenutog. Lako ćemo za smanjeni izbor roba, možda ćemo lako izaći na kraj i s poskupljenjima živežnih namirnica, možda se pomirimo i s padom plaća i zarada. No, moramo se pomiriti i sa smanjenim šansama za našu djecu. S manjim obiteljskim prihodima, naravno – manjim i rashodima.
Prekidanje opskrbnih lanaca, zaoravanje povrća po SAD-u, Europi stavlja u fokus pitanje prehrambene sigurnosti. I to nije nimalo bezazleno. Nećemo postati preko noći Treći svijet, ali ćemo se miljama udaljiti od Prvog ili Drugog svijeta.
Počnimo ovako. Svijet u panici. Rusija obustavila izvoz žita. Očekuje se velika glad. Samo nas Rusija može spasiti. Rusija ima sve. Bilo bi smiješno da nije tragično. Majstore, naslov ti je legendaran, a tek tekst.
Kratkoročni “NE”
Ako ovo sve potraje, Dugoročno ??
Globalni lanci logistike su slaba karika, a proizvodnja trenutno nije upitna.
Ukoliko ovo sve potraje više godina, i globalna privreda posustane, sledi nedostatak hrane i Velike Migracije!
U svakom slučaju, nakon Korone pojačavaju se Migrantski Talasi !
Pa imaju pravo na to. Uzgajaju žito i prvo će sebe namiriti, s onda što ostane prodati. Kad su njima nametnute sankcije jel’ ih je tko što pitao?
Pšenice ima za svinje hranit, što se nerijetko i čini na ovom planetu. Samo Kanada može hranit pol svijeta, ako se odluči uzgajat samo pšenicu. No svijet se okrenuo GMO soji, koja ima veće financijske efekte i GMO kukuruzu koji ima veću energetsku vrijednost. Kako će to završiti? Vjerojatno masovnim epidemijama, masovnim umiranjem zbig uništenog imuniteta, a kako stvari stoje, izgleda da će i pčele vrag odnjet, što posredno znači i dobar dio ljudi, pa će u velikom finalu Rusi ostat sa viškovima pšenice, koju neće imat kome prodat. Nisu ljudi krmci da mogu i moraju živjet samo od pšenice.
Oni koji imaju Vojvodinu, Slavoniju___ da je pameti bolelo bi nas uvo za njihova prenemaganja, do juče nisu znali kako se to radi…ovako, muljaju pa ko šta ulovi…prošle godine, 1 klasa pšenice iz Srbije u izvoz, a nama za hranu 3 klasa iz Mađarske :)))