Kina je sada najveći svjetski proizvođač hidroenergije

Nedavno objavljeni podaci otkrili su da je Kina sada najveći proizvođač hidroenergije na svijetu. Komunistička zemlja proizvela je procijenjenih 1303 teravat sati (TWh) hidroenergije u 2022.

Ovu informaciju objavio je Ember, energetski think tank sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Prema Emberu, proizvodnja hidroelektrične energije je u stalnom porastu u posljednjih 20 godina, iako brži rast vjetra i sunca smanjuje jaz.

Kina proizvodi 31 posto globalne hidroenergije, više nego tri puta više od sljedećeg najvećeg proizvođača, Brazila. Ove dvije zemlje također su dominirale nedavnim rastom kapaciteta. Anna Fleck iz platforme za prikupljanje i vizualizaciju podataka Statista pripremila je grafikon koji prikazuje proizvodnju električne energije zemalja u TWh tijekom navedene godine. Slijede Kinu s 31 posto Brazil s 427 TWh, Kanada s 398 TWh, Sjedinjene Države s 249 TWh i Rusija sa 198 TWh.

U međuvremenu, više od 30 zemalja proizvodi većinu svoje električne energije iz hidro izvora. Udio hidroelektrične energije u ukupnoj proizvodnji električne energije za svaku od zemalja pokazuje da je Norveška na prvom mjestu s visokih 87,5 posto svoje mješavine električne energije koju je činila hidroenergija u 2022. Samo je Paragvaj viši u smislu udjela ukupne proizvodnje električne energije, s 99,7 postotak. Ako bi se ova lista proširila, bila bi na 15. mjestu.

Indija je bila šesta najveća hidroelektrana u svijetu 2022. s približno 175 TWh hidroenergije proizvedene te godine, što je činilo 9,4 posto proizvodnje električne energije u zemlji. Fosilna goriva činila su više od tri četvrtine (77 posto) proizvodnje električne energije u zemlji u 2022. To je uglavnom bilo iz ugljena (74 posto), a zatim prirodnog plina (2,7 posto). Emisije u Indiji potaknute su ovisnošću o fosilnim gorivima, kao i velikom populacijom, iako su emisije po glavi stanovnika niske. Ova južnoazijska država postavila je cilj povećanja udjela nefosilnih izvora goriva u svojim kapacitetima za proizvodnju električne energije na 50 posto do 2030. godine.

Pregled je također pokazao da je hidroelektrana imala pad proizvodnje od dva posto u 2021. zbog niske količine oborina u ključnim zemljama kao što su Kina, Brazil, SAD i Turska.

Prema Emberu, hidroenergija, sa svojom sposobnošću opskrbe električnom energijom na zahtjev, ima važnu ulogu u omogućavanju velikog prodora varijabilnih obnovljivih izvora.

“U sklopu rješenja zamjene fosilnih goriva bit će potrebno i proširenje i modernizacija kapaciteta. To se mora učiniti na način da se minimaliziraju emisije stakleničkih plinova u životnom ciklusu projekta i uzmu u obzir socioekonomski utjecaji i utjecaji na bioraznolikost, koji su povijesno bili podcijenjeni”, uključio je think tank u pregled.

Kina se predstavlja kao lider u zelenoj energiji, a istodobno je i najveći potrošač fosilnih goriva

Zabrinutost oko postupnog ukidanja fosilnih goriva i ograničene dostupnosti određenih sirovina potrebnih za zelenu tranziciju objašnjava položaj Kine kao lidera u geopolitici zelene energije i u uvozu i korištenju fosilnih goriva i sirovina. Prema recenziranoj analizi stručnjaka Foruma istočne Azije, dvostruka uloga ne samo da usporava međunarodni napredak u ublažavanju klimatskih promjena, već i “ugrožava” poziciju komunističke zemlje kao zelenog globalnog aktera.

U pregovorima o klimi, Peking je bio vrlo glasan da razvijene zemlje ispunjavaju svoje obveze, a istovremeno se prikazivao kao žrtva i vodeći borac protiv klimatskih promjena. Razumijevanje stvarnog opsega dobrovoljnog klimatskog financiranja koje Kina pruža je komplicirano.

“U svakom slučaju, projekcija Pekinga o sebi kao zelenom globalnom akteru potkopana je njegovom ovisnošću o fosilnim gorivima i sirovinama. Te nam ovisnosti pomažu razumjeti zašto se angažman Pojasa i puta u velikoj mjeri koncentrirao na energiju i iskopavanje metala potrebnih za zeleno tranzicije”, navodi se u analizi.

U međuvremenu, Europska unija (EU) mora ispuniti svoje odgovornosti klimatske diplomacije, posebno u pogledu financiranja klimatskih promjena. Tek tada može ostvariti pravi napredak u klimatskim akcijama i ostvariti svoj interes da postane zeleni globalni akter. Na bilateralnom planu, EU je zainteresiran za suradnju s Kinom kako bi se smanjila upotreba fosilnih goriva i promicalo konstruktivnije natjecanje duž lanca vrijednosti zelene tehnologije.