Linux DA – Windows NE – Zašto se München ponovno prebacuje sa Windowsa na LiMux?

Prebacivanje Münchena na program otvorenog koda posljednji je signal promjene političkog mišljenja Njemačke u vezi vlasničkih softvera.

U primjetnom ”preokretu” grada, novoizabrani političari u Münchenu odlučili su da njegova uprava treba koristiti softver otvorenog koda, umjesto vlasničkih proizvoda kao što je Microsoft Office. „Tamo gdje je to tehnološki i financijski moguće, grad će staviti naglasak na otvorene standarde i besplatne softvere s licencom otvorenog koda“, stoji u novom koalicijskom sporazumu, koji je nedavno ispregovaran između nedavno izabrane stranke Zelenih i socijaldemokrata.

Sporazum je finaliziran u nedjelju i stranke će biti na vlasti do 2026. “Pridržavat ćemo se načela ”javni novac, javni kodeks”. ”To znači da, sve dok nisu uključeni povjerljivi ili osobni podaci, izvorni kod gradskog softvera također će biti javno objavljen “, navodi se u sporazumu. Na ovu odluku zagovaratelji besplatnog softvera gledaju kao na pobjedu, budući da ovo izgleda kao bolja ekonomska i politička opcija, u pogledima administracijske transparentnosti.

Međutim, odluka nove koalicijske uprave u trećem najvećem njemačkom i jednom od najbogatijih gradova svijeta, tek je posljednji zaokret u sagi koja je započela prije više od 15 godina, 2003., potaknuta Microsoftovim planovima da ukine podršku za Windows NT 4.0.

Budući da je grad trebao pronaći zamjenu za zastarjele Microsoft Windows radne postaje, München se počeo odvajati od vlasničkog softvera na završetku 2006. godine. U to vrijeme, migracije su promatrane kao ambiciozan, pionirski projekt u vezi otvorenog softvera u Europi. Projekt je uključio formate otvorenog standarda, softver neutralan za prodavače i za stvaranje jedinstvene radne infrastrukture, zasnovane na Linux kodu pod nazivom ‘LiMux’ – kombinacija Linuxa i Münchena.

Do 2013. godine 80% stolnih računala u gradskoj upravi trebalo je pokretati LiMux softver. U stvarnosti, vijeće je nastavilo koristiti dva sustava: Microsoftov i LiMux, jedan zajedno s drugim, što je dovodilo do problema s kompatibilnošću.

Kao rezultat promjene u gradskoj vlasti, 2017. godine donesena je kontroverzna odluka da se napusti LiMux i prijeđe na Microsoft, do 2020. Tada su kritičari te odluke okrivili gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika i uputili poglede sumnje prema Odlukama američkog softverskog giganta da svoje sjedište preseli u München. U intervjuima, bivši gradonačelnik Münchena, pod čijom je upravom započeo program LiMux, raspravljao je o naporima koje je Microsoft uložio u zadržavanju svog ugovora s gradom. Prelazak na Microsoftove i druge proizvođače softvera poput Oracle i SAP-a, čija se cijena procjenjuje na 86.1 milijun eura (93.1 milijun USD), još uvijek traje.

“Vrlo smo sretni s kampanjom “Javni novac, javni kodeks”, koju smo započeli prije dvije i pol godine”, riječi su Alexa Sandera, menadžera javnih politika EU u Berlinskoj zakladi za slobodni softver Europe za ZDNet. Ali također je važno napomenuti da je ovo samo izjava u koalicijskom sporazumu koja ističe buduće planove, kaže on.

“Ništa se neće promijeniti iz dana u dan i ne bismo to ni očekivali”, nastavio je Sander, napominjući da će grad također čekati da isteknu tekući softverski ugovori. “Ali sljedeći put kada se pojavi novi ugovor, vjerujemo da bi on trebao uključivati besplatni softver”.

Svaka takva ”korak-po-korak” tranzicija može se očekivati da traje godinama. Ali također je moguće da će München moći napredovati brže od većine, jer ne počinje od nule, napomenuo je Sander. Može se pretpostaviti da je neki LiMux softver još uvijek u upotrebi i da ga je neki od tamošnjih djelatnika koristio prije.

Fondacija za slobodni softver Europa željela bi da münchensko gradsko vijeće izradi nacrt rada za postizanje svojih ciljeva nakon što se novo vijeće stavi na dužnost, možda i nakon stotinu dana, kaže Sander.

Ovo kretanje ”naprijed i natrag” već je kritizirano i zbog troškova koje će to sa sobom dovesti, izgubljenog vremena, ali i zbog opće neodlučnosti. “Osobe koje donose odluke u Münchenu” pokušavaju izvući što je moguće više od Micrososfta, požalio se jedan čitatelj na njemačkoj tehnološkoj stranici. „Ovo je više politička, nego što je tradicionalna odluka“, drugi sugerira.

Basanta Thapa, stručnjak za digitalnu upravu iz Fraunhofer instituta za otvorene komunikacijske sustave u Berlinu, slaže se da su te odluke političke. “Nisu čisto tehničke prirode i, po mom mišljenju, to nije nužno loše”, kaže on.

Tehnički gledano, niti jedan sustav nije nužno bolji od drugog kada je u pitanju suvremeno korištenje, kaže on za ZDNet, ukazujući na razne studije koje su došle do istog zaključka.

Obično postoje dvije glavne točke za pridruživanje, kaže: prihvaćanje korisnika, koje uključuje obuku ljudi o novim sustavima, i sučelje između otvorenog i zatvorenog softvera. To može biti bilo što, od nabavke dokumenata iz Open Officea do čitanja na drugoj radnoj površini, do programa koje su napisala gradska vijeća posebno za, recimo, školske registracije, natječajne ugovore ili zbirke smeća.

“Postoje i pitanja poput zaključivanja ugovora, koji bi na kraju mogao biti skuplji”, kaže Thapa, “i je li program otvorenog tipa dugoročno jeftiniji, čak i ako prelazak sada nešto košta”.

Dakle, ovakve se odluke moraju svoditi na političke filozofije o tržištu, kao i na sve važnija pitanja poput digitalne suverenosti. Ovo je pitanje jedan od razloga zašto je ovaj put malo vjerojatno da će München ili bilo koji drugi njemački grad ili država, ponovno preokrenuti odluku vezanu uz program otvorenog tipa.

U pitanju su komercijalni interesi i političke će se frakcije i dalje boriti s tim problemom, ali, kako primjećuje Fraunhofer’s Thapa, „sve je drugačija klima oko besplatnog softvera otvorenog koda“. Rasprava o tome kako Njemačka i Europa postižu više “digitalnog suvereniteta” velik je dio toga.

Sve više njemački političari prepoznaju da su mnogi njihovi IT sustavi previše obavezani prema stranim brendovima, poput Huaweija i Microsofta.

Također, u desetljeću i pol otkad je München započeo s ovim tečajem, ”open-source” softver postao je svjetski trend. Tamo gdje je prije LiMux program bio vodeći model, sada su ga, zahvaljujući petogodišnjoj praznini, zasjenili drugi europski gradovi poput Barcelone, Madrida i Pariza, koji svi rade na svojim ambicioznim projektima u ovom području. U Barceloni, na primjer, do 70% gradskog proračuna za IT usmjerava se na besplatni softver, a čitav ekosustav razvio se oko lokalnih programera.

Stručnjaci sugeriraju kako Njemačka ima jako puno za učiniti kako bi ih dostigla, iako su veliki gradovi, poput Berlina, Dortmunda i Leipziga pokrenuli vlastite inicijative za besplatni softver.

Brojni njemački gradovi i općine, Leonberg u državi Baden-Württemberg i Treuchtlingen u Bavarskoj su zapaženi primjeri, oni su također su napredovali u ovom području iako je, doduše, lakše migrirati 40 radnih mjesta nego oko 15.000, kao što je to činio München. Sander napominje da je na njihovoj stranačkoj konferenciji u studenom prošle godine čak i normalno konzervativna stranka Kršćansko-demokratske unije (CDU) Angele Merkel svoje poglede usmjerila prema besplatnom softveru.

Za buduće digitalne projekte “nabava i podrška bit će vezani principima otvorenog koda i otvorenim standardima. Javno financirani softver trebao bi služiti svim građanima”, navodi se u izjavi stranke, koja je odjeknula u vlastitoj kampanji Fondacije za slobodni softver.

Naravno, to je samo izjava političke namjere, napominje Sander. Ali ako CDU ostane na vlasti, to bi s vremenom moglo postati i službeno stajalište cijele njemačke vlade.

Jedno trenutno ministarstvo, Federalno ministarstvo unutarnjih poslova, već se postavilo na sličan način. Naručio je savjetovanje PwC-a da razmotri kako Njemačka može postići više digitalnog suvereniteta i postati manje ovisna o dobavljačima poput Microsofta.

Jedna od preporuka studije iz kolovoza 2019. bilo je ulaganje u više softvera otvorenog koda. Iako su iznijeli različite izazove, analitičari su također rekli: “U konačnici, ova opcija može dovesti do trajne neovisnosti od glavnih proizvođača”.

Vrijedno je napomenuti da je političar zadužen za to ministarstvo, Horst Seehofer, član iste političke stranke, konzervativne Kršćansko-socijalne unije, kakav je bivši zamjenik gradonačelnika Münchena, kojeg često doživljavaju kao jednog od glavnih pokretača protiv LiMux projekt.

Za sada su to više riječi nego djela, priznaje Thapa iz Fraunhofer instituta. Za sada, čini se da nijedan veliki igrač nije izgubio značajan posao kako bi pokrenuo slobodni softver u Njemačkoj. No, čini se da će komercijalni dobavljači u skoroj budućnosti imati većih problema.

“Jako mi je uzbudljivo što se München vratio”, zaključuje Thapa. “Vrata mogućnosti su opet otvorena i možda će ovaj put proći skroz”. ZDNet se obratio Microsoftu radi komentara i ažurirat će ovaj članak ako postoji odgovor.

Izvor: ZDNet