Iako je novi koronavirus poharao mnoge sektore globalne ekonomije, ostavljajući dvostruko više nezaposlenih u Sjedinjenim Državama u odnosu na februar prošle godine, rastuću stopu dugotrajno nezaposlenih i dovodeći do toga da više od 8 miliona američkih stanovnika živi na liniji siromaštva od ljeta, berza nastavlja sa rastom. Ni u jednom sektoru ovo nije tačnije nego u domenu električnih vozila koja jačaju – ludo jačaju.
Samo Tesla je stekao preko 700 % u 2020. godini i dobio dodatni podsticaj zbog prijema u S&P 500, čime je Elon Musk postao centimilioner, pa čak nakratko pretekao Jeffa Bezosa kao najbogatijeg čovjeka na Zemlji. Zaista, ulaganja u zelenu energiju i EV doživljavaju rekordne investicije, jer investiranje u životnu sredinu, održivost i upravljanje (ESG) postaje glavno, a 2021. treba da bude još jedna sjajna godina za obnovljive izvore na berzi.
Mnogi zapažaju itekako simboličnu slučajnost da je Tesla, kompanija za električna vozila koja je postala amblem budućnosti prihvatljivija za klimu, ušla u S&P 500 samo nekoliko mjeseci nakon što je naftni gigant Exxon Mobil ispao iz Dow Jones Industrial Avarage indeksa poslije skoro jednog vijeka u redovima nekih od najuglednijih i najtrajnijih kompanija sa plavim čipovima na svijetu. Sve ukazuje na vrlo urednu i prodajnu liniju priče: fosilna goriva izlaze, čista i zelena energija ulazi. Ali stvarnost, naravno, nikada nije tako jednostavna.
„Bujno tržište može čak i kontradiktorne ideje učiniti istinitim, kao što bi vam mogli reći i investitori u električna vozila i fosilna goriva“, izvjestile su vodeće finansijske i investicione novine Barron’s. „Prvi pokušava da istisne drugi, ali za sada oba sektora sretno koegzistiraju na tržištu.“
Tačno je da zalihe nafte nisu tako sjajne kao nekada, i da su EV zalihe gotovo preteške za rukovanje, ali prerano je da se otpišu fosilna goriva. To je dokazao impresivan oporavak naftnog sektora od brutalnog pogotka koji je pandemija COVID-19 zadala tom sektoru. Prije manje od godinu dana, 20. aprila, referentna vrijednost sirove nafte zapadnog Teksasa srušila se na skoro 40 dolara ispod nule po barelu. Nisu mogli da prodaju robu. Ali sada, kako se globalna ekonomija oporavlja i vraća se potražnja za naftom, cijene sirove nafte porasle su na najviše u 52 nedjelje, a evropski benzinski standard Brent Crude premašio je 60 dolara prvi put od prošlogodišnjeg spektakularnog pada.
“Više električnih vozila na kraju će značiti manju potražnju za naftom”, priznaje Barron’s, ali ta tranzicija se neće dogoditi preko noći. Širom svijeta kampanje za zamjenu automobila na benzin sa električnim vozilima ubrzavaju, ali opsežna tranzicija zahtijevat će mnogo tehnološkog i infrastrukturnog napretka, a za ove stvari je potrebno vrijeme. Predviđeno vrijeme koje će biti potrebno nastavlja kontrakcije, jer sve više investitora, svjetskih lidera i lidera industrije staju iza tranzicije.
Dakle, dok se nafta oporavljala na tržištima, dani su joj odbrojani. Mnogi stručnjaci tvrde da se vrhunac nafte već dešava dok razgovaramo, iako je impresivno da se nafta uspjela vratiti na prihvatljive nivoe, sigurno ne vidi uzbudljivu vrstu rasta kakav vidi energetski sektor. „SPDR ETF za energetski sektor porastao je za oko 1 % u pretprodaji i do sada je dodao 12 %, što je mnogo bolje od porasta od 3,5 % za S&P 500“, izvještava Barron’s.
“Dakle EV ili nafta?” članak pita. „Na tržištu preplavljenom novcem, odgovor je da.“ Iako je to možda istina danas, to sigurno neće trajati previše dugo. Bez obzira da li je to zbog ekoloških razloga ili čisto ekonomskih razloga, ili oboje, investitori i tržišta jasno pokazuju jedno: fosilna goriva su za sada još uvijek relevantna, ali električna energija i obnovljivi izvori su put budućnosti.
Lako je napraviti elektricni romobil, neka naprave elektricni traktor i radne masine.
Ако глобалисти наставе са уништавањем пољопривреде и тровањем хране, неће требати електрика – дика наша.
Interesantno. Ovih dana gledam cijenu el. auta. Interesiram se za kupnju. Jos je cijena za mene previsoka ,a dometi su mali. S druge strane cijena punjenja i održavanje el. vozila je nikakva u odnosu na one koji idu na derivate nafta. Prednost nafte je što je neiscrpiva i što vojna industrija za sada ne može bez nje. Također brzina punjenja i radijus kretanja vozila na derivate nafte je neusporediva. Što se ekologije tiče, benzinac je ukupno majmanje štetan. Utrošena energija u proizvodnju el. vozila i to vozilo kao smeće je ekološka bomba. Baterije su veliki ekološki problem. Također baterije mogu biti izvor geopolitičkih sukobaa jer kao što neki imaju monopol na naftu drugi imaju monopol na rijetke metale. Treća alternativa je vodik. Samo ne znam odakle toliko energije da se on proizvede i onda skladišti. Mislim da je ova ,,epidemija” i vježba da nas se nauči da manje putujemo. Ljudi… Čitaj više »
EV su vjerojatno budućnost,manja autonomija nije neki veliki problem i tako većina vozača većinu vremena vozi po gradu a za godišnj smo još prije 40 godina mogli iz slavonije odvesti auto vlakom do mora a tamo opet voziti po lokalu. Dobro možda treba malo promjeniti navike u vožnji ali to nije tako teško. Jedine probleme vidim u baterijama (na poboljšanju se intenzivno radi) i u previsokoj cijeni ali i to bi trebalo doći na realnu razinu pojačanjem konkurencije.
Hmm ,a zasto se elita ne potrudi pa uvede u vojsku elektricni tenk ili elektricni
F35 ili elektricne rakete sa nuklearnom glavom?
Klasicni automobili koliko god da ih ima trose samo 10% ukupno proizvedene nafte ,dok bi isti broj EV srusio opskrbu strujom svuda po svijetu.
Izgleda da ce se neki opametit tek onda kad dobiju astronomske racune za struju,ko oni u Texasu.
Ako je Tesla vozio auto od 3,5 tona sa svojim konverterom,ito brzinom od 80 milja,onda je to trebalo biti pogonsko sredstvo za buduće automobile,koje bi se do sad razvilo u još efikasnije konvertere.
Što se dogodilo,kad je odjednom nestalo i auta i konvertera.
Ineresantno da to nitko ne može da ponovi,ne mogu vjerovati,ima 40 tisuća prijavljenih patenata na temu Free energie,ništa nije do sada realizirano.
Znamo zašto,jer bi svaki ingenjer elektrike i elektronike to sam napravio,a gdje bi onda postavili kasu,pitanje je.
ne znam, al’ moja razmisljanja vode samo prema ekoloski opravdanom i dobro organiziranom javnom prijevozu, za svakog covjeka, sve ostalo u tom smislu osim bicikla macku o rep – izgubljeno vrijeme a s tim i novac
Uništit će nam sve da im budemo robovi što i jesmo milenijima.
Sva ta elektrifikacija svega i svacega…. i digitalizacija, dovodi svet u ovisnost od zapada…. i to je poanta zelene tehnologije. Zapad ce imati svet na dugmetu off/on…. pa sad ko slusa zapad super… a ko ne?….. e onda… off… mrak i kaos…
Kod električnih vozila su baterije problematične, leti ih treba hladiti a zimi grejati, ne daju veliki radijus kretanja, teške su, a proizvodnja i recikliranje su upitni, Li Ion baterije traju oko 5 godina a onda im kapacitet rapidno opada, znaju biti i opasne, bilo je slučajeva da su se zapalile. Bez obzira što benzin ima ubedljivu količinu energije po kilogramu koja je nedosežna za baterije, zagađuje okolinu, sa inžinjerske tačke gledišta katalizatori su strašan promašaj, više štete nego koristi, a i motor ima stepen korisnosti ispod 40% dok električni motor ima preko 90%. Električni automobil je vrlo prost ( baterije – kontroler – motor), samim tim i pouzdan dok benzinski motor ima mnogo delova i zahteva konstantno održavanje i zamenu delova. Kad bi se našao jeftini izvor konstantne energije i lagane baterije sa velikom gustinon energije, niko više ne bi vozio benzince ili dizelaše ali…
Rješenje je jednostavno: koristit naftu za proizvodnju vodika i sve motore prebacit na vodik 🙂
prije nekoliko godina za vrijeme skoka nafte na preko 100$ krenule su priče o bio gorivima, i pogodite što su pametni ljudi izračunali
ako bi se sve raspoloživo zemljište koristilo za proizvodnju bio goriva to bi bilo jedva 20% potreba za naftom,
pa vas pitam koliko struje treba da se upogone sva vozila koja sad troše naftu?
samo da nekako plastično dočaram problem,
kad sam prije nekoliko godina ugradio plin u auto, trošio sam tako nešto oko 40l plina tjedno, ona kućna boca od 12 kila je oko 20 l i trajala mi je prosječno dva mjeseca,
pećnica max troši 4 kw, klima oko 2-3, hladnjak oko 0,3 stim da radi možda 10 sati dnevno, perilice oko 3-4 itd itd… znači da sve istovremeno popalimo doma jedva 20 kw, a i najslabiji ev ima 20+ kw prosječno oko 50….