Francuska nuklearna agencija kaže kako je planirala izgradnju prototipa nuklearnog reaktora tipa breeder- barem u izglednoj budućnosti – nakon što je na razvoj utrošila više od desetljeća i stotine milijuna eura.
Odluku o neizgradnji prototipa za ASTRID projekt (Napredni natrijev tehnološki reaktor za industrijsku demonstraciju) prvi je izvijestio Le Monde u petak. Francuska komisija za alternativnu energiju i atomsku energiju (CEA), nuklearna agencija zemlje, potvrdila je kako odustaje od “mrtvog” projekta i da više ne koristi sredstva niti novac za njega.
Projekt je krajem 2017. prikupio više od 730 milijuna eura (803 milijuna dolara) investicija, prema podacima javnog revizora koje navodi Le Monde. Procijenjeni troškovi za cijeli pothvat, da je prototip izgrađen u cijelosti, približili bi se 5 milijardi eura.
Dok se očekuje da će revidirani program razvoja reaktora četvrte generacije biti predstavljen do kraja godine, agencija je rekla da stvarna industrijska upotreba ostaje u dalekoj budućnosti.
U trenutnoj situaciji na energetskom tržištu perspektiva industrijskog razvoja reaktora četvrte generacije ne planira se prije druge polovice ovog stoljeća.
Projekt ASTRID trebao je biti nasljednik tri francuska brza reakcionarna reaktora – Rapsodie, Phenix i Superphenix – koji su odavno stavljeni van pogona. Da se projekt realizirao, očekivalo se da bi trebao proizvesti reaktor od 600 MW , izgrađen na nuklearnom nalazištu u Marcouleu. Reaktori ove vrste mogu koristiti izotope, koji su označeni kao neprikladno gorivo za vodene reaktore pod pritiskom (PWR) koji pokreću većinu svjetskih nuklearnih postrojenja. Teoretski ih se može upotrijebiti za recikliranje nuklearnog otpada i proizvodnju više materijala za fisiju nego što sam reaktor mora odraditi.
Jedan od glavnih problema ovih reaktora (iako je istodobno prednost) je rashladno sredstvo tekućeg metala, natrij, koji se koristi umjesto vode. Za razliku od vode, natrij ostaje tekuć i na vrlo visokim temperaturama. Kemijska reaktivnost elementa, međutim, glavni je problem jer svako propuštanje lako može dovesti do požara i eksplozija – kao što je pokazao incident iz 1995. godine u japanskoj nuklearnoj elektrani Monju.
Jedina dva reaktora ove industrijske klase – BN-600 i BN-800 – nalaze se u Rusiji u Belojerskoj nuklearnoj elektrani. Međutim, nekoliko drugih nacija, uključujući Kinu i Indiju, imaju operativne eksperimentalne instalacije s brzim uzgajivačima.
Rusi imaju i BN 1200.
U nuklearnoj tehnologiji su debelo ispred ostalih.
Neka to sranje rade što dalje od nas, žabari
Nuklearna energija je sadašnjost, a naročito budućnost.
Najjeftiniji kilovat dolazi iz nuklearke!
Francuzi su uz Ruse na vrhu nuklearnih tehnologija.
Netko digao 730 milijuna.
Nije ovo moglo proći: Japanci se ‘opekli’ na natriju.
A tek instalacije sa brzim uzgajivačem, brojlera