Njemačka upozorava na globalnu glad

Svijet će se suočiti s akutnom krizom hrane zbog vrtoglavog porasta cijena hrane, izjavila je u subotu za list Bild njemačka ministrica za ekonomsku saradnju i razvoj Svenja Schulze, upozoravajući na nadolazeću glad koja nije viđena od Drugog svjetskog rata. Ministrica je kao uzroke navela pandemiju Covid-19 i tekuću vojnu operaciju Rusije u Ukrajini.

“Situacija je vrlo dramatična”, rekla je ministrica njemačkom tabloidu u kasnom subotnjem intervjuu, dodajući da, prema Svjetskom programu za hranu UN-a, “više od 300 miliona ljudi” već pati od akutne gladi i UN moraju “stalno revidirati” ove podatke prema gore.

Cijene hrane širom svijeta porasle su za trećinu i dostigle “rekordne nivoe” , upozorila je Schulze, dodajući da je “gorka poruka da se suočavamo s najgorom glađu od Drugog svjetskog rata”, u kojoj bi mogli umrijeti “milioni”.

U svom saopštenju od 6. maja, Svetski program za hranu upozorio je da „44 miliona ljudi širom svijeta maršira ka gladovanju“ jer ukrajinsko žito ne može da stigne do njih, i pozvao na otvaranje crnomorskih luka kako bi se to žito moglo isporučiti u potrebitima.

Ministrica Šulce je brzo orivila Moskvu za razvoj događaja optužujući ruskog predsjednika Vladimira Putina da „vodi rat glađu“. Tvrdila je da je Rusija “ukrala žito iz Ukrajine” i da sada koristi nacije koje zavise od ruskih i ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda tako što navodno nudi hranu samo onima koji su “nedvosmisleno proruski orijentisani”.

Ministrica je takođe tvrdila da je činjenica da 40 nacija u kojima živi polovina svetske populacije, nije osudilo ruske akcije u Ukrajini, navodno posledica njihove “ranjivosti na ucene hranom”. Međutim, nije ponudila nikakve konkretne dokaze koji bi potkrijepili ovu izjavu.

Istovremeno, priznala je da je fokus nekih nacija na zelenu energiju također doprinio nestašici hrane. Njemačka bi posebno trebala prestati koristiti hranu kao gorivo, sugerirala je. Do 4 % takozvanog biogoriva u Njemačkoj proizvodi se od hrane i stočne hrane, rekla je, dodajući da “treba svesti na nulu, i to ne samo u Njemačkoj, već potencijalno i na međunarodnom nivou”.

Njemačka “u cisterne automobila svake godine ulije 2,7 milijardi litara goriva napravljenog od biljnih ulja” , istakla je ona, dodajući da samo to iznosi “skoro polovinu ukrajinske proizvodnje suncokretovog ulja”.

Konflikt koji je u toku u Ukrajini izazvao je strahove od globalne nestašice žitarica jer su cijene pšenice u martu skočile na višegodišnji maksimum. I Rusija i Ukrajina su glavni dobavljači pšenice, koji čine oko 30 % svjetskog izvoza.

Sredinom aprila, međutim, njemački ministar poljoprivrede Cem Ozdemir je insistirao da je snabdijevanje Kijeva “efikasnijim” oružjem upravo ono što bi pomoglo svijetu da izbjegne navodno nadolazeću “globalnu glad”. Ozdemir, član izrazito proameričke/NATO stranke Alijanse 90/Zeleni, također je optužio Moskvu za “strategiju gladovanja” u to vrijeme.

Čini se da se njegov stav prilično razlikuje od najmanje dvije grupe njemačkih javnih ličnosti, političara i poznatih ličnosti, koje su pozvale kancelara Olafa Scholza da zaustavi isporuke oružja Ukrajini i da se umjesto toga fokusira na brzo diplomatsko rješenje.

Nastavak isporuke oružja samo bi produžio patnju Ukrajinaca, kao i rizikovao potencijalno razorne posljedice, od mogućeg globalnog rata do “katastrofalnog” utjecaja na globalno zdravlje i klimatske promjene, upozorili su koautori dva otvorena pisma. Berlin do sada nije reagovao ni na jedno pismo.

Rusija je napala svoju susjednu državu krajem februara, nakon neuspjeha Ukrajine da implementira uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokoli uz njemačko i francusko posredovanje osmišljeni su kako bi otcijepljenim regijama dali poseban status unutar ukrajinske države.

Kremlj je od tada tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dvije republike.