Nakon što se Rusija riješila američkih državnih obveznica, to je učinila i Turska. Moskva je donijela odluku da iz svih izračuna i uporabe izbaci dolar, a Iran je za prvu inozemnu zamjensku valutu odabrao kineski juan. Nakon što je Washington prouzročio propast turske lire, Ankara je istog dana prodala američke obveznice u vrijednosti od skoro 4 milijarde dolara. Tijekom ove godine Turska je u svojim rezervama prepolovila udio američkih trezorskih zapisa.
Trenutno je sva pozornost usmjerena na Kinu, zemlju koja je glavna meta trgovinskog rata kojeg je pokrenula Bijela kuća. Peking će sigurno pretrpjeti neke štete, ali ima moćno oružje: paket američkih državnih obveznica vrijedan 1200 milijardi dolara.
Čak i nakon neuspjelih pregovora u četvrtak, Peking je poručio kako ne želi sveopći trgovinski rat protiv Sjedinjenih Država na širokoj skali, ali je logično da će se braniti. Ako Kina krene prodavati američke obveznice, Bijela kuća neće moći posuditi sredstva za stabilizaciju svog proračuna.
U uvjetima kada sve manje zemalja želi kreditirati SAD, što će se dogoditi ako Kina, čak i djelomično, smanji svoje investicije u američki dug?
Rusija je dala primjer
Sankcije u travnju i prijetnje isključivanja Rusije iz međunarodnog platnog sustava i ograničavanja transakcija s ruskim javnim dugom potaknuli su Središnju banku Rusije da zauzme čvrst stav. Od travnja do svibnja je Rusija prodala 85% portfelja svojih američkih državnih obveznica. Središnja banka je smanjila ulaganje u papire američke riznice na manje od 15 milijardi dolara, dok je početkom ove godine držala portfelj veći od 100 milijardi dolara.
Odnosi između Moskve i Washingtona se i dalje pogoršavaju. Stupanje na snagu novih sankcija i gospodarskih ograničenja od strane Sjedinjenih Država se očekuje u rujnu, što će dovesti do razdoblja nestabilnosti za rusku valutu.
Istovremeno su SAD napale i Tursku. Nakon što je Ankara odbila osloboditi Andrewa Brunsona, američkog državljanina osumnjičenog za špijunažu, Washington je udvostručio carine za turski aluminij i čelik. Nakon najave povećanja carina, turska lira je za nekoliko dana pala za više od 25%. Od siječnja je turska valuta izgubila 40% svoje vrijednosti.
Turska je prodala obveznice
“Kolaps lire je nesumnjivo ciljana akcija napada od strane najvećeg financijskog aktera na svijetu”, izjavio je turski ministar financija Berat Albayrak.
Središnja banka Turske je proglasila usvajanje izvanrednih mjera koje bi joj omogućile financijsku sigurnost i likvidnost. U tu svrhu je iz rezervi zemlje uzeto oko 10,5 milijardi dolara.
Nadalje, Ankara sustavno smanjuje svoje investicije u američke državne obveznice. Turska je u svibnju imala paket od 32,6 milijardi dolara, dok je lipnju ta vrijednost smanjena na 28,8 milijardi. Podsjetimo da ova politika traje oko godinu dana i u studenom 2017. Ankara je u rezervama imala portfelj od 61,2 milijarde dolara.
Tako su Rusija i Turska izvan skupine zemalja koje drže najveći dio američkog duga. Čak su se i drugi narodi odlučili riješiti američkih obveznica.
Čini se da je opći trend bio vidljiv već u prvoj polovici godine. U travnju je brojka američkih državnih obveznica u portfelju inozemnih vjerovnika smanjena na 6170 milijardi dolara.
Dio američkog duga su prodali i Meksiko, Indija i Tajvan. Japan je drugi najveći vjerovnik Washingtona i smanjio je svoje investicije za 17 milijardi dolara, na najmanju razinu od listopada 2011 i posjeduje još uvijek veliki portfelj od 1031 milijardi dolara u američkim državnim obveznicama.
Konačno, tu je i Kina, lider među američkim vjerovnicima koja ima 1180 milijardi dolara američkog duga. Čak je i Kina smanjila udio za 4,4 milijarde dolara.
Financijski stručnjaci ne sumnjaju da će Peking nastaviti raspolagati tim obveznicama i manipulirati njima kao “neubojitim oružjem”, što će biti vrlo zanimljiva priča.
U rukama Pekinga je gotovo 20% američkog duga kojeg drže stranci. Svaka transakcija koja uključuje više ili manje važne količine američkih obveznica može biti opasna za američki financijski sustav i za tečaj dolara.
Ako Peking izgubi strpljenje i Kina odlučili prodati dio američkog duga, vrijednost obveznica bi se urušila, a prinos na njih bi porastao. To bi automatski povećalo zajmove koje vraćaju američke tvrtke i potrošači i potkopalo gospodarski rast. Izdavanje novih vrijednosnih papira bi za američku vladu bila sve skuplja operacija.
“U američkom gospodarstvu bi zbog visokih kamatnih stopa došlo do previranja, koje bi uzrokovalo opće usporavanje”, napominje Jeff Mills, financijski strateg u grupe PNC Financial Services.
Jasno da od Kine nema smisla očekivati lažne korake, jer to ne bi bilo u njenom interesu. Ako Kina odluči više ne kupovati ili prodati veliki paket američkih obveznica, zajamčena je opća panika na tržištu. Tečaj dolara bi pao, a to bi štetilo kineskom izvozu.
Međutim, da pogoditi američko gospodarstvo za Peking je dovoljno da smanji ulaganja u američki dug. Sudeći prema porastu prinosa na desetogodišnje obveznice, Kina već počinje iskorištavati novonastalu situaciju.
Dva jelena, kapitalca, upletenih rogova.
Recimo:
Peking iznese sve obveznice na tržište, i za jedan dolar traži jedan cent?!
Krah dolara i USA ekonomije i samoubistvo Kine!
Peking ima strpljenje. Ne sme i ne želi da prođe kao Tokio?!
Vašington, verovatno, navlači Kinu na “pogešan potez”? Peking ume da čeka, nije sam i ima dobre i jake saveznike i čitavu lepezu aduta u rukama ?!
Borba titana se nastavlja, a mi navijamo 🙂
I pomalo strepimo?!
Americi se crno pise, uskoro i gace na stapu.
Ako dugujem banci 100.000 eur to je moj problem.
Ako joj dugjem 1 milijardu eur to je već i problem banke.
Tako je i sa Kinom i SAD u pogledu obveznica: i KIna ima problem.
Dobro pitanje. Navodno neka banka u Belgiji otkupljuje većinu tih obveznica. Tko stoji iza nje – vjerojatno sami gospodari novca, odnosno židovski bankari i FED.
Kina ne mora ništa prodavati. Dovoljno je da “pokaže nezainteresiranost” i prestane kupovati američki dug. To je već udarac na politiku ministarstva financija, koje nema nikakve veze s FED-om. Odnosno, FED njima komandira. Složeni procesi, naizgled, ali i ne baš.
Meni nije jasno kako na sam pomen sankcija pada vrijednost valute te zemlje.kako se svijet doveo u takvu situaciju
Čak i posle krize 2008, večina još uvijek ne razimije, kako stvari stoje u kreditizmu….. Glavnica u tom slučaju USrA obveznica je oruđe i ništa drugo… Preko tog oruđa se dobiva dobit, koja je bilo nominalna u vidu kamata bilo politička u vidu pritiska…. U kreditizmu, koga živimo, je kredit = pare = rast…. I to je sve…. Kad pogledamo Iran, Rusiju i Tursku , vidimo, da su se sa prodajom obveznica samo zaštitile za primjer raspisivanja USrA sankcija na njihove rezerve, dok na primjeru Kine, to nije potrebno…. Svako sankcioniranje Kineskih rezervi, sa strane USrA bi pokopalo i nju samu…
To nije baš tako. Članak je vrlo vjerojatno napisan na temelju ovog članka:
https://www.cnbc.com/2018/04/05/chinas-1-point-2-trillion-weapon-that-could-be-used-in-a-us-trade-war.html
A ovdje nedostaje drugi dio članka gdje piše koliko je to loše za Kinu. Pa tko želi ima link za pročitati što bi se Kini dogodilo kada bi se zaigrala.
Balon za koji je najbolje da ne pukne jer mi svi kao kolaterala pucamo. Očekujem lagano dušenje ali ne ono do kraja.
A da bacimo malo pogled u nedavnu prošlost. Možda nam, uzimajući u obzir promjene nastale Trumpovim ponašanjem prema Kini, a i šire, neke stvari budu jasnije, Eventualno i neke moguće komparacije. Krajem 2007. g. Kina je najavila da će usporiti sa kupnjom dionica, obveznica i nekretnina na američkom tržištu, Da će diverzificirati 200 milijardi dolara, u ono vrijeme oko petinu ulaganja. I neki drugi su to shvatili kao pripremu za laganu evakuaciju ako dolar krene nizbrdo. Počeli su kupovati euro i funtu, Švedska, Švicarska, Italija, Rusija. EU centralna banka je savjetovala centralnim bankama članica da smanje kupovinu obveznica FED-a. UAE su najavili prebacivanje 8 % svojih dolarskih rezervi u eure. Što se tad dogodilo? Kina je tada imala čast da je brzopotezno posjete neki od ondašnjih najvećih USA kapitalaca, Šef FED-a Ben Barnanke, ministar financija Henry Paulson, ministar trgovine Carlos Gutierrez, ministrica rada Elaine Chao, ministar zdravstva Mike Leavitt, ministar… Čitaj više »
Hm, mislim da je ovdje autor pokazao elementarno ne znanje makroekonomije, ali kako je ovo populistički portal onda to nije toliko ni bitno. Kina posjeduje toliko puno američkih obveznica zato jer prema SAD-u ostvaruje ogroman trgovinski deficit. U pravilu ako država više izvozi nego uvozi domaća valuta jača što usporava rast ekonomije. Kineska centralna banka Yuan drži slabim na taj način što ga printaju te kupuju $-e dobivene prodajom svojih proizvoda u Americi. To radi centralna banka koja dobiva milijarde dolara te ih mora negdje potrošiti. Naravno da sa dijelom kupuju zlato, naftu, dionice, ali jedini dovoljno likvidan “asset” koji može primiti toliku količinu novca bez da izazove velike oscilacije tržišta su američke obveznice. Ovaj proces se događa već preko 30. godina te su sada obje države u začaranom krugu iz kojeg se teško izvući. Na kraju krajeva, trgovinski rat i svi ti navodi da će Kina uništiti Ameriku i… Čitaj više »
Kao djeca što se igraju zamišljenim igračkama pa se na kraju posvađaju. Amerika ima dug koji nema nikakve šanse da vrati a Kina “posjeduje” 10% tog duga pa mu to dođe ka neki nevidljivi borbeni avion koji nesmije da poleti jer će dug da ga pojede.Djeca sutra izmisle nove igračke i nastave da se igraju al bojim se da ovi odrasli nemaju dovoljnoi mašte. Oni svoju iluziju drže za stvarnost koja nema alternativu.
Kupuju špekulanti (lešinari), a oni s tim obveznicama špekuliraju po burzama isto što radi i G. Šoroš. Samo, ovaj put strvina se zove Sjedinjene Američke Države.
Uvijek će pustiti onoliko koliko im bude trebalo da ih mogu držati na lancu; veči problem imaju Japanci za razliku od Kineza.
Kome ce KIna da proda 1180 milijardi americkih obveznica? Nije da ne moze ali po kojoj ceni, mozda 5% sadasnje vrednosti? Onda ce ih kupiti sami Amerikanci odnosno cio bankari sto ce im jako dobro doci. Znate kao se kaze, bolje golub na grani nego gov… u ruci, a to u ruci upravo imaju Kinezi.
Koji smo mi stručnjaci!!! Pa tko drži financije svijeta? Ispada hrpa idiota koji ne znaju što rade?! Balon se prenapuhao i da nebi došlo do eksplozije potrebno ga je malo ispuhati! Glavešine su postavile rješenja, samo im fali problema koji bi ih usmjerili ka rješenju, zato ih stvaraju. I naravno, nikako slučajno! Ni Trump nije predsjednik slučajno, niti su problemi oko njega slučajni, niti će on sutra biti slučajno žtrvovan…
Padne dolar, proizvodnja se vrati doma.