Političari i ekonomisti u Hrvatskoj trenutno vode rasprave treba li ili ne smanjiti PDV i za koliko, te bi li to utjecalo na gospodarski rast.
Nova ruska vlada, na čijem je čelu ostao premijer Dmitrij Medvedev, također raspravlja o podizanju PDV-a u zemlji s 18 na 20%, što je Medvedev izjavio na sastanku vlade.
Istodobno je istaknuo kako će se sačuvati sve porezne olakšice za velike društveno važne proizvode i usluge.
Pretpostavlja se da će nova stopa PDV-a biti na snazi od 1. siječnja 2019. To je kasnije najavio i prvi zamjenik premijera i ministar financija Anton Siluanov.
Naime, PDV u Rusiji je smanjen s 20% na 18% 1. siječnja 2004. Tako da će stopa od 18% trajati 15 godina.
Prema riječima potpredsjednika Siluanova, povećanje stope PDV-a na 20% će proračunu donijeti više od 600 milijardi rubalja dodatnih prihoda godišnje.
Prema njegovim riječima, ta sredstva, zajedno s dodatnim prihodima od viših cijena nafta i plina, bit će glavni izvori financiranja nacionalnih ciljeva i strateških zadaća za razvoj zemlje.
Ako se stopa poveća na 20%, ona će biti jednaka onoj u Velikoj Britaniji i Francuskoj.
Zanimljivo, mediji u Rusiji u jeku ove rasprave, koja još nema svoj epilog, pojašnjavaju što je to PDV?
U različitim zemljama PDV se zove različito, ali je bit ista. Taj porez plaćaju potrošači i dodaje se vrijednosti kupljene robe. Porez na dodanu vrijednost se prikuplja od samog početka proizvodnog lanca, pri čemu svaki prodavač dodaje svoj dio, automatski povećavajući iznos naplaćenog poreza, pojašnjava ruski Financijski Vjesnik.
Istodobno, porezni obveznik koji je platio PDV taj iznos može dobiti natrag primjenom poreznih odbitaka ili olakšica. Tako da može doći do situacije da na kraju PDV plaća samo krajnji potrošač roba ili usluga.
Dakle, uz glavne ekonomske čimbenike koji utječu na izračun vrijednosti robe, cijena za krajnjeg potrošača izravno ovisi o poreznoj stopi koju je odredila država, pojašnjava Financijski Vjesnik.
PDV u Europi
U početku se PDV pojavio u Njemačkoj, početkom prošlog stoljeća, a naširoko se koristio u svijetu već do 1950.
Usprkos općim smjernicama za usklađivanje s europskim zakonodavstvom, stope PDV-a variraju od zemlje do zemlje.
Opća smjernica Europske unije je minimalno ograničenje osnovne stope na najmanje 15%.
U lipnju ove godine u skupini G20 najveći PDV je u Italiji, gdje iznosi 22%. Naime, 2013. godine je povećan s 21% na 22%.
Među zemljama izvan G20, najviše stope PDV-a su u Mađarskoj (27%) i Grčkoj (24%).
Hrvatska, kao što znamo, ima stopu PDV-a od 25%, čime pratimo skandinavske zemlje, koje imaju najveću stopu u Europi: Danska 25%, Švedska 25%, Norveška 25%, Finska 24%.
Standardni PDV se kreće od 20% do 22%. Na primjer, u Austriji i Velikoj Britaniji 20%, Belgiji i Nizozemskoj 21%.
PDV u svijetu
Niske stope PDV-a imaju zemlje kao što su Malta (18%) i Luksemburg (17%).
Najniže stope su u Libanonu (10%), Švicarskoj (8%), Tajlandu (7%), Dominikanskoj Republici (6%) i Singapuru (5%).
U Argentini je standardna stopa PDV-a postavljena na 21%.
U Kini je 1. svibnja 2018. stopa PDV-a smanjena sa 17% na 16%. Isti iznos PDV-a je u Meksiku.
U Južnoj Africi PDV je 15%, u Južnoj Koreji i Indoneziji 10%.
U Saudijskoj Arabiji je PDV uveden 1. siječnja 2018. i to po stopi od 5%.
U Indiji i Brazilu stopa PDV-a ovisi o kategoriji proizvoda i odluci saveznih država.
Za većinu osnovnih dobara PDV u Indiji je 4 do 5%, u Brazilu, u prosjeku 17%.
U Australiji, Kanadi, Sjedinjenim Državama i Japanu nema PDV-a. Umjesto njega postoji porez na promet.
Prosječna kamatna stopa ovog poreza u SAD-u i Kanadi, ovisno o državi, iznosi 2 do 15% i 5 do 6%, u Australiji 10%, te u Japanu 8%.
Smanjene stope PDV-a
Istodobno, mnoge države postavljaju preferencijalne ili snižene cijene za najvažnije sektore ili kategorije roba s društvenog gledišta.
Tako se u Austriji primjenjuje PDV od 10% na poljoprivredne proizvode, turizam i zabavu, dok u Češkoj PDV za javnu ugostiteljsku djelatnost iznosi 15%, dok je opća stopa 21%.
U Švedskoj se naplaćuje sniženi PDV od 12% na usluge prijevoza putnika, u Belgiji je stopa od 12% određena za ugljen, a na Islandu je stopa od 14% određena za hotelske usluge.
Primjer maksimalnog određivanja poreznih stopa može biti Francuska. Standardna stopa od 20% se primjenjuje na oporezivanje dobara i usluga proizvedenih i prodanih u zemlji.
Međutim, u Francuskoj postoje razne stope PDV-a.
Smanjene stope od 10%, 5,5% i 2,1% vrijede za knjige, osnovne proizvode i neke lijekove na recept.
U Danskoj usluge prijevoza putnika i financijskih transakcija podliježu nultoj stopi, a u Finskoj na pretplaćene dnevne listove.
Povlaštene stope PDV-a u Rusiji
U Rusiji se primjenjuje povlaštena stopa od 10% PDV-a za meso i prehrambene proizvode od mesa, mliječne proizvode, plodove mora i povrće.
Nulta stopa PDV-a se primjenjuje prvenstveno u izvoznim poslovima, uslugama međunarodnog prijevoza roba, radova i usluga u sektoru naftnih derivata.
Unatoč porastu PDV-a na 20%, Medvedev je istaknuo kako će se sačuvati sve porezne olakšice za posebno velike i važne proizvode i usluge za društvo.
Čelnik revizijske komore, Aleksej Kudrin, rekao je da je porast osnovne stope PDV-a u trenutnim uvjetima neizbježan. Prema Kudrinu, jedan od razloga za povećanje PDV-a je pad državnih prihoda zbog pada cijena nafte. Također je istaknuo kako udio naftne ekonomije u općem gospodarstvu Rusije pada, te da se bilježi ubrzani rast primarnih sektora transporta, komunikacije, informacija i usluga.
PDV u bivšim sovjetskim republikama
U Azerbajdžanu je PDV 18%, u Bjelorusiji 20%, dok je u Estoniji opća stopa PDV-a 20%, ali je smanjena na 9% za lijekove, medicinsku opremu, knjige, novine i časopise i dr. Nulta stopa PDV-a u Estoniji se primjenjuje za određene vrste prijevoza putnika i drugih.
U Kazahstanu je standardna stopa PDV-a 12%, kao i Kirgistanu.
U Latviji je standardna stopa PDV-a 21%, ali postoje i povlaštene stope od 12%, 5% i 0%. U Litvi je standardna stopa PDV-a također 21%. U Moldaviji je opća stopa PDV-a 20%, kao u Ukrajini i Uzbekistanu.
Mojsije je zapovijedio Židovima. da daju 10% od prihoda za svećeničku službu. Kada je “Božji porez” samo toliki, ni Cezar ne bi smjeo uzimati vise od 10%.
U malim ekonomijama kakva je Hrvatska, bilo koja “igra” sa porezom neće biti dostatna da riješi problem “gladne” države i zastoj u razvoju.
Po mome, jedini spas za mali narod sa bogatom zemljom, je da država počne ulagati u eksploataciju i proizvodnju i da sve što je strateški važno (financijski sektor, energetika, prehrambena industrija, teška industrija) bude državno (općenarodno).
Kada bi se to dogodilo, istog momenta bi bio riješen manjak novca u kasi, automatski bi došlo do stvaranja novih i sigurnih radnih mjesta, zaustavio odljev stanovništva i polako bi se stvorili uvjeti za uzgoj vlastite pameti bez koje nema budućnosti.
Sve ostalo je tehnika koja treba imati uporište u adekvatnim zakonskim rješenjima koje, naravno, treba provesti.
Ovo u nas s 25 na 24% ne rješava ništa. Jer PDV , kako kaže, počinje od početka proizvodnog procesa do finalnog proizvoda. Negdje postoji povrat, negdje olakšice itd, sve to kontam. No, jedno je kada se proračunski višak i višak od nafte, koju su 2018. u Rusiji računali na 53 dolara za ovu godinu, koristi za širenje proizvodnih kapaciteta i strateške industrije za opće dobro, a drugo za otplatu nacionalnog duga. Rusi nemaju dug, odnosno imaju zanemariv, 19% BDP-a, s tim da su im rezerve 31. 05. bile 456,6 milijardi dolara, ne računajući, možda nekome mali, ali ipak rast BDP-a u uvjetima sankcija , itd itd. Toliko o vođenju proračuna i PDV-u.
U cilju pospijesavanja natalitetne i demografske politike, potpuno ukinuti PDV na dijecije potrebe i hranu. Odjeca obuca i skolske potrepstine za dijecu izuzeti iz sustava PDV, Hrvatsika je u stanju sama sebe prehraniti prema tome trebala bi ukinuti PDV na hranu, ili barem na hranu iz domicilne proizvodnje.
Sto se tice crkve i politickih stranaka, krenuti u raskid Vatikanskih ugovora i naka crkvu i popove placa onaj tko koristi njihov servis, ja bez crkve i politicke stranke mogu, dakle i crkvu i politicke stranke neka placa onaj kome oni trebaju, za ono sto daju su strahovito preskupi.
Bilo bi dobro da je autor clanka kao digresiju napomenuo da je bivsa drzava takodjer imala porez na promet,kao Australija,SAD i Japan i da je iznosio,cini mi se oko 7% te da su sa tom brojkom uspjevali zakrpiti sve rupe,za razliku od ovih danas kojima nije dovoljno niti 25% pa izmisljaju trosarine kojima oporezivaju porez!
Porez na dodanu vrijednost uvijek plaća krajnji korisnik u cijelosti. Uglavnom je krajnji korisnik – građanin. Poduzeća plaćaju samo dio PDV i to samo na razliku između cijena ulaznih i izlaznih proizvoda. Ona poduzeća koja rade s robama sa sniženom stopom PDV-a su u pravilu na strani onih koji traže od države povrat PDV-a. Primjerice – ulazni proizvod za pekare je brašno s PDV-om od 25%, a izlazni kruh s PDV-om od 5 %. Lako je izračunati kolika je zarada, ako je ostatak samo razlika u PDV-u. Visoka stopa poreza na dodanu vrijednost ne znači svugdje isto. Trebala bi označavati snagu socijalne države kao što to i jest kod skandinavskih zemelja. A može značiti i postojanje prevelikog i preskupog državnog aparata, kao u Hrvatskoj recimo. Jasno je kako postoje samo dva načina povećanja prihoda od poreza – ili povećati gospodarsku aktivnost, ili povećati porezne stope. Oni koji posežu za povećanjem… Čitaj više »
Vrag je kao i uvijek u detaljima. Ako uvedete PDV po opće prihvaćenom modelu ne narušavate slobodno tržište. Ako zatim pametno uvedete posebnu (nižu) stopu za pomno odabrane robe i usluge i k tomu još dodate subvencije za određene strateške proizvodnje i grane, krajnji rezultat, za one bez posebne stope i subvencija, je: za uvozne robe i usluge jednak – carini, a za domaće robe i usluge jednak – porezu na ‘luksuz’, kako bi nekad rekli, odnosno neproduktivnu potrošnju. Time obeshrabrujete uvoz i potrošnju na gluparije. Krajnji cilj je zadovoljiti osnovne potrebe svih građana, a tek onda želje i hirove pojedinaca! A sve to lijepo i dalje na slobodnom tržištu, ne kršeći pravila WTO-a. Pametne države rade tako, a budalaste – znate i sami kako.
Dva komentara nestala zato sto administrator spava cijelu vecer.
Nitko ne spominje one koji su izuzeti od poreza a vrte strašne novce. Banke npr…Crkva…
danasnji clanak u njem. privrednim vijestima objasnjava, zasto eu zeli izbaciti sistem pdv-a a uvesti novi sistem – reverse charge. u detalje objasnjava mogucnosti prevare – samo u eu-zoni zbog pdv-a imaju budget-deficit od 150 mrd.
pdv sistem jest zastario, ali i ovaj reverse charge nije puno bolji – prevare su i dalje moguce, kao i kaos na trzistu, kocnica. super stivo – deutsche-wirtschafts-nachrichten.de/2018/07/09/eu-steuerplaene-der-binnenmarkt-wird-zur-farce.