Prešućeni „mini-ekocid“ s odbačenim lopaticama vjetroagregata

Bloomberg je 5. veljače objavio opširan članak o lopaticama vjetroagregata koje se ne mogu reciklirati i gomilaju se na odlagalištima otpada, a mnoge se zatrpavaju zemljom, što je jedini način „sanacije“. Ranije smo već pisali o problemu vjetroelektrana i ogromnim betonskim postoljima koja nitko ne uklanja, jednom kada vjetroagregat završi životni vijek.

Sada se upozorava na prebrzo ulaganje u energiju vjetra, bez rješenja za problem desetaka tisuća istrošenih lopatica, koje su neupotrebljive i moraju se mijenjati.

Lopatice vjetroagregata mogu biti dulje od krila Boeinga 747, pa ih na kraju njihovog vijeka nije jednostavno ukloniti. Prvo se moraju isjeći pomoću dijamantske industrijske pile, da biste dobili tri dovoljno mala komada da se mogu prevesti traktorskom prikolicom.

Komunalno odlagalište u Casperu, savezna država Wyoming, posljednje je počivalište za istrošenih 870 lopatica koje su služile za obnovljive izvore energije.

“To je za kraj ove zime, a ostatak ćemo dobiti kad se vrijeme na proljeće poboljša“, rekao je tehničar za otpad Michael Bratvold, gledajući kako ih buldožer zauvijek zakopava u pijesak.

Deseci tisuća starih lopatica spuštaju se s čeličnih stupova širom svijeta i većina ih nema gdje završiti, osim na običnom odlagalištu. Samo u Sjedinjenim Državama svake sljedeće četiri godine će ih biti uklonjeno i zamijenjeno novima oko 8000. Europa, koja se s ovim problemom bavi duže, ima za odbaciti oko 3800 lopatica godišnje najmanje do 2022. godine. Bit će i gore, jer je većina vjetroelektrana građeno prije više od desetljeća, kada je broj vjetroturbina bio manji od 20% od onih koje rade danas.

Vjetroturbine su izgrađene da mogu izdržati vjetrove siline poput uragana, tako da lopatice nije lako skinuti, reciklirati ili ponovo zamijeniti. To stvara hitnu situaciju u potrazi za alternativama mjestima na koja se trenutno odlaže ovaj glomazni i nimalo čist otpad.

U Sjedinjenim Državama završavaju na samo tri nekoliko odlagališta, gdje će biti zakopani u hrpama 30 stopa ispod površine.

“Lopatice vjetroturbina će tu, na kraju, biti zauvijek”, rekao je Bob Cappadona, glavni operativac za sjevernoameričke jedinice sa sjedištem kompanije Veolia Environmentnement SA u Parizu, koja traži bolje načine za rješavanje ogromnog otpada.

“Većina odlagališta otpada se smatra suhom grobnicom. Posljednje što želimo učiniti je stvoriti još više izazova za okoliš“, rekao je Cappadona.

Pod neupitnom direktivom da spriječe „katastrofalne klimatske promjene uzrokovane paljenjem fosilnih goriva“, mnoge vlade i korporacije obvezale su se da će do 2050. koristiti samo čistu energiju. U tom smislu se vjeruje da je energija vjetra jedan od najjeftinijih načina da se postigne taj cilj.

Struja dolazi iz turbina koje vrte generatore. Moderni modeli vjetroelektrana su se pojavili nakon arapskog embarga na naftu 1973. godine, kada je nestašica crnog zlata prisilila zapadne vlade da pronađu alternativu fosilnim gorivima. Prva vjetroelektrana u SAD-u puštena je u rad 1980. u New Hampshireu, a Kalifornija je preko prijevoja Altamont, istočno od San Francisca, „posadila“ tisuće turbina.

Prvi su modeli bili skupi i neučinkoviti, a trošili su se brzi i s niskom energetskom učinkovitošću. Nakon 1992. godine, kada je američki Kongres usvojio porezne olakšice u tom sektoru, proizvođači su ulagali u moćnije dizajne. Njihovi čelični stupovi su rasli do 260 stopa i nosili su lopatice od stakloplastike.

Desetljeće kasnije, General Electric Co. napravio je svoj prvi model snage 1,5 megavata, dovoljan za opskrbu 1200 kuća pri jačem povjetarcu, što je postao industrijski standard.

Snaga vjetra isključuje ugljikovodike, a oko 85% komponenata turbine, uključujući čelik, bakrenu žicu, elektroniku i prijenosnik, može se reciklirati ili ponovo upotrijebiti. No, lopatice od stakloplastike se i dalje teško odlažu. Osim toga, neke su duge kao nogometno igralište, tako ih velika oprema može prevoziti samo jednu po jednu, što troškove prijevoza na duže staze čini prilično visokim.

Znanstvenici pokušavaju pronaći bolje načine za odvajanje smola od vlakana ili manjim komadima dati novi život u obliku peleta ili dasaka.

FOTO: Odlagališta otpada moraju zakapati lopatice

U Europskoj uniji, koja strogo regulira materijal koji može ići na odlagališta otpada, neke se lopatice spaljuju u pećima cementara ili u elektranama. Ali njihov je energetski učinak je slab, a goruća stakloplastika zagađuje zrak otrovnim tvarima.

U pilot-projektu prošle godine, Veolia Environmentnement SA ih je pokušala samljeti u prah, tražeći kemikalije koje bi se moglo izdvojiti.

“Izmislili smo neke lude ideje. Želimo to učiniti održivim poslovanjem. Za to postoji veliko zanimanje”, rekao je Cappadona.

Kompanija Global Fiberglass Solutions je razvila metodu za lomljenje lopatica i njihovo prešanje u pelete i vlaknaste ploče koje će se koristiti za podove i zidove. Tvrtka je započela s proizvodnjom uzoraka u tvornici u Sweetwateru u Teksasu, blizu najveće koncentracije vjetroelektrana na kontinentu. Planira otvoriti još jednu tvornicu u Iowi.

“Možemo obraditi 99,9% oštrice i u jednoj tvornici obraditi oko 6 000 do 7000 oštrica godišnje”, rekao je izvršni direktor Don Lilly.

Tvrtka je nakupila veće zalihe lopatica, spremne za usitnjavanje i recikliranje, a priprema se za širenje poslovanja.

Ali do tada će komunalne i komercijalne deponije odvoziti većinu otpada, za što Američko udruženje za energiju vjetra u Washingtonu kaže da je najsigurnije i najjeftinije.

“Vjetrenjače su na kraju radnog vijeka sigurne na odlagalištima i za razliku od otpada iz drugih izvora energije i predstavljaju mali dio cjelokupnog američkog komunalnog otpada”, navodi se u izjavi udruženja u kojoj se ukazuje na studiju Instituta za električnu energiju koja procjenjuje da bi sav otpad od lopatica do 2050. godine iznosio otprilike 0,015% cjelokupnog komunalnog otpada koji je na deponijama završio samo u 2015. godini.

Ipak, Waste Management Inc. je usko surađivao s kompanijama za obnovljive izvore energije kako bi se pronašlo rješenje za obradu, recikliranje i odlaganje lopatica vjetroagregata.

Najveći američki prijevoznik smeća dnevno dobiva čak 10 kamiona ovog otpada na odlagalištu jezera Mills.

U Wyomingu se nalazi se Casper, gradić koji je zbog pronalaska nafte doživio bum na početku XX stoljeća. Dolje na cesti nalazi se odlagalište vjetroagregata, a iza deponije se vide naftne pumpe koje još uvijek izvlače naftu iz bunara.

“Ljudi ovdje ne vole promjene i vjetrenjače vide kao nešto što šteti ugljenu i nafti”, rekao je za Bloomberg Morgan Morsett, lokalni barmen.

No, grad dobiva 675 000 dolara za zakopavanje lopatica vjetroturbina. Direktorica odlagališta otpada Cynthia Langston rekla je da su lopatice mnogo čistije za skladištenje od odbačene naftne opreme, a grad Casper može biti sretan što je uzeo tisuću noževa s tri vjetroelektrane u vlasništvu kompanije PacifiCorp tvrtke Berkshire Hathaway Inc. Sada se originalne lopatice i cijele turbine nakon desetljeća rada zamjenjuju većim i snažnijim modelima.

Iako je priznao da zakopavanje lopatica koje će u tlu ostati zauvijek nije idealno rješenje, Bratvold, specijalni tehničar za otpad, bio je iznenađen nekim negativnim reakcijama kada su na internetu objavljene fotografije nekih ranijih isporuka lopatica od prošlog ljeta.

Na društvenim medijima je buknula polemika zbog nemogućnosti recikliranja nečega što je reklamirano kao dobro za planetu, a neki su nudili i prijedloge da ih se ponovo iskoristi za izgradnju graničnog zida ili krovišta za utočišta za beskućnike.

“Šteta je bila trenutna i ljudi su bili neinformirani. Kritičari su rekli kako bi vjetroturbine trebale biti dobre za okoliš i kako mogu biti održive ako završe na deponiji? Međutim, ja mislim da radimo ispravno”, rekao je Bratvold.

U međuvremenu su Bratvold i njegovi suradnici isprobavali druge metode, kao odlaganje manjih komada u posebne bunkere ili su ih drobili buldožerom, ali su valjci klizili s glatkih lopatica.

Nema vremena za gubljenje. Proljeće dolazi, a kad dođe, nastavit će se neumoljivi marš lopatica ka deponijama, zaključuje Bloomberg.

VIDEO: Prešućeni mini-ekocid s odbačenim lopaticama vjetroagregata

Bloomberg