Prvi put od studenog 2014. cijene nafte probile “strop” od 80 dolara za barel

Kako prenosi Bloomberg, danas su cijene nafte na svjetskom tržištu, prvi put od 2014. godine, premašile granicu od 80 dolara za barel nafte tipa Brent. Povećanje cijena je potaknuto izgledima za obnovu sankcija protiv Irana, ali i smanjenje zaliha u Sjedinjenim Državama.

Jutros je cijena sirove nafte tipa Brent u ugovorima za isporuke u srpnju na Londonskoj burzi ICE porasla je za 1,1% i dosegla 80,18 dolara po barelu.

Kasnije je cijena blago pala i oko podneva je iznosila 79,89 dolara po barelu.

Cijena za isporuke u lipnju lake WTI nafte je također porasla i barel se prodavao 72,12 dolara po barelu, što je također najveća cijena od studenog 2014.

Agencija “Energy Information Administration” (EIA) američkog Ministarstva energetike je u jučer izvijestila da su se rezerve sirove nafte u zemlji za tjedan dana smanjile za 1,4 milijuna barela, iako su analitičari predviđali pad od samo 763 tisuća barela, napominje Reuters.

Zalihe benzina u Sjedinjenim Državama su za tjedan pale za 3,79 milijuna barela, znatno više od prognoze. Analitičari su očekivali pad od 1,42 milijuna barela.

Proizvodnja nafte u Sjedinjenim Državama je porasla na 10,7 milijuna barela dnevno, ali se pad zaliha nije mogao zaustaviti.

Na rast cijena nafte posljednjih nekoliko tjedana je utjecao i mogući oštar pad izvoza nafte iz Irana zbog obnove američkih sankcija. Nakon što se 8. svibnja američki predsjednik Donald Trump odlučio povući iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Teheranom, za velike zapadne kupce će biti znatno otežana kupnja iranske nafte i predviđa se pad izvoza.

U srijedu je Međunarodna agencija za energiju (IEA) izvijestila da će svjetska potražnja za naftom zbog visokih cijena biti umjerenija. IEA je smanjila prognozu rasta potražnje za naftom u 2018. godini s 1,5 milijuna barela na 1,4 milijuna barela dnevno.

Potencijalni prekidi u opskrbi naftom iz Irana i Venezuele mogu uzrokovati daljnje povećanje cijena, priopćila je agencija.

Iran je treći najveći proizvođač nafte u skupini OPEC. Prethodne sankcije, koje su ukinute početkom 2016. godine, smanjile su iranski izvoz nafte za više od milijun barela dnevno.

“Prerano je reći što će se dogoditi ovaj put, jer moramo saznati mogu li drugi proizvođači intervenirati kako bi osigurali uredan dotok nafte na tržištu i nadoknaditi prekide iranskog izvoza”, rekla je IEA.

Međunarodna agencija za energiju tvrdi kako se u međuvremenu u Venezueli “stopa pada proizvodnje nafte ubrzava, a do kraja ove godine proizvodnja bi mogla pasti za nekoliko stotina tisuća barela dnevno”.

Međutim, OPEC+ navodi kako je činjenica da je najveći pad proizvodnje zabilježen je u Venezueli, gdje je u travnju proizvodnja pala za 41,7 tisuća barela dnevno, ali je proizvodnja nafte u zemlji na dnevnoj razini bila visokih 1,43 milijuna barela.

Najsnažniji rast proizvodnje u travnju je zabilježen u Saudijskoj Arabiji, najvećem izvozniku skupine OPEC, koja je povećala proizvodnju za 46,5 tisuća barela dnevno i tako proizvodnju podigla na 9,95 milijuna barela dnevno.

“OPEC je, kao i uvijek, spreman podržati stabilnost tržišta nafte, zajedno sa zemljama koje proizvode naftu i nisu dio skupine, ali sudjeluju u Deklaraciji o suradnji”, navodi se u mjesečnom izvještaju organizacije.

Dogovoreni cilj je napokon ostvaren i nakon smanjenja količine proizvodnje u zemljama skupine OPEC i partnerima poput Rusije je nakon 16 mjeseci višak nafte na svjetskom tržištu praktički eliminiran.

Skupina je, za razliku od Međunarodna agencije za energiju blago podigla prognozu svjetske potražnje za naftom 2018. godine.

S druge strane, zalihe nafte u zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) su u ožujku dosegle najnižu razinu u protekle tri godine. Udio zaliha je za milijun barela manji od prosjeka u posljednjih pet godina, što stvara nesigurnost među potrošačima i diže cijene sirove nafte na svjetskim tržištima.