Rast cijena nafte u ovoj godini još će se nastaviti

Čak i nakon što su posljednjih dana dostigle najviše razine u nekoliko godina, cijene nafte ove zime imaju još prostora za rast. Tako govore barem kratkoročni tržišni temelji, kažu analitičari.

Zalihe diljem svijeta pale su ispod petogodišnjeg prosjeka prije pandemije jer se zalihe troše, a potražnja se vraća usred slabije ponude proizvođača. Energetska kriza u Europi i Aziji i rekordno visoke cijene prirodnog plina i ugljena dodaju još argumenata u bikovski slučaj nafte u narednim mjesecima jer je prelazak s plina na naftne derivate poput lož ulja i dizela, osobito u Aziji, već u tijeku.

Struktura krivulje terminskih ugovora za naftu za godinu dana također ukazuje na ograničeno tržište i prostor za veće cijene sirove nafte.

Dionice rastu kako potražnja raste

Što se tiče potražnje, oporavljena gospodarstva i mobilnost potaknuli su globalnu potražnju za naftom posljednjih mjeseci, što je dovelo do smanjenja zaliha koje je smanjilo globalne zalihe na ispod nedavnih prosjeka.

U Sjedinjenim Državama i u razvijenim gospodarstvima OECD-a u cjelini, komercijalne zalihe nafte pale su na ispod petogodišnjih prosjeka prije COVID-a nakon što su više od poništavanja velikog rasta iz proljeća i ljeta prošle godine, primjećuje Reutersov tržišni analitičar John Kemp.

Od posljednjeg izvještajnog tjedna, američke komercijalne zalihe sirove nafte iznosile su 427 milijuna barela, oko 6 % ispod petogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine. Zalihe benzina bile su oko 2 % ispod petogodišnjeg prosjeka, zalihe destiliranog goriva bile su 9 % manje, dok su zalihe propana/propilena bile velikih 21 % ispod petogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine, pokazuju najnoviji podaci EIA.

U OECD-u su komercijalne zalihe u kolovozu bile 162 milijuna barela ispod petogodišnjeg prosjeka prije COVID-a, objavila je Međunarodna energetska agencija (IEA) u svom posljednjem mjesečnom izvješću prošlog tjedna. Preliminarni podaci za SAD, Europu i Japan pokazuju da su zalihe kopnene industrije u rujnu pale za daljnjih 23 milijuna barela.

Na svjetskoj razini, implicirana bilanca rafiniranih proizvoda u trećem tromjesečju “pokazuje najveće povlačenje u posljednjih osam godina, što objašnjava snažno povećanje marži rafinerija u rujnu unatoč znatno višim cijenama sirove nafte”, izjavila je IEA.

Energetska kriza u Europi i Aziji mogla bi dodatno povećati globalnu potražnju nafte za 500.000 barela dnevno (bpd) u usporedbi s “normalnim” tržištem bez ”lomova” prirodnog plina i ugljena, istaknula je agencija, povećavši svoje globalne prognoze potražnje za naftom za 2021. i 2022. godinu.

Opskrba zaostaje za potražnjom jer OPEC+ drži tržište čvrstim

Dok se potražnja oporavila unatoč ljetnim izbijanjima COVID-a u SAD-u i Aziji, povećanje ponude na tržištu nafte zaostaje za tempom rastuće potražnje.

Prvo, uragan Ida ograničio je američku opskrbu naftom iz Meksičkog zaljeva od kraja kolovoza do većeg dijela rujna. Opskrba će se vratiti na svoje pune kapacitete tek početkom sljedeće godine, jer će platforma koju upravlja Shell ostati izvan mreže do kraja 2021. godine.

Istodobno, OPEC+ grupa nastavlja održavati tržište čvrstim, dodajući samo 400.000 bpd svaki mjesec svojoj ukupnoj opskrbi. To je unatoč pozivima SAD-a i drugih zemalja potrošača da otvore slavine i ukrote visoke cijene nafte, i usprkos energetskoj krizi koja je natjerala komunalne tvrtke da pokrenu proizvodnju električne energije na naftu usred rekordno visokih cijena prirodnog plina, što je povećalo potražnju za naftom proizvoda.

Čelnici OPEC-a+ ukazuju na očekivanu prekomjernu ponudu sljedeće godine i na potrebu da se u naredna dva mjeseca gleda u njihovoj odluci da nastave poništavati samo 400.000 barela mjesečno svojih smanjenja.

Saudijski ministar energetike, princ Abdulaziz bin Salman, prošlog je tjedna u osnovi odbacio opciju da će savez odgovoriti na rast cijena nafte dodavanjem veće ponude od planirane.

“Trebali bismo gledati daleko dalje od vrha nosa. Jer ako to učinite i uzmete u obzir 2022., završit ćete do kraja 2022. s ogromnim zalihama”, rekao je u četvrtak.

Štoviše, brojke o proizvodnji upućuju na činjenicu da OPEC+ zapravo pumpa znatno ispod svoje gornje granice zajedničke proizvodnje. Prema Bloombergovim procjenama, da su se svi članovi saveza držali svojih gornjih granica proizvodnje u rujnu, ukupna proizvodnja grupe bila bi 747.000 barela dnevno veća nego što je bila.

Čini se da OPEC+ nije previše zabrinut zbog uništavanja potražnje za naftom od 85 dolara, barem ne za sada. Čelnici grupe naglašavaju važnost dugoročne vizije i stabilnosti na tržištu, očekujući povećanu opskrbu 2022. iz vlastitih bušotina i iz škriljca u SAD-u, za koje se čini da održava svoju disciplinu kapitalnih ulaganja čak i na nafti od 80 dolara.

Povećavanje nazadovanja ukazuje na još više cijene nafte

Međutim, na kraju 2021. opskrba je i dalje ograničena, dok je nazadovanje – ključni pokazatelj zaoštravanja tržišta – između Brent ugovora iz prosinca 2021. i ugovora iz prosinca 2022. skočilo na iznad 8 dolara po barelu posljednjih dana. Ovo je najstrmiji 12-mjesečni pad Brenta unatrag od 2013., prema podacima Refinitiv Eikona koje citira Reuters.

“Energetska kriza stvara dno nafte od 80 dolara po barelu”, rekla je japanska MUFG banka u svom prošlotjednom izvješću o tržištu nafte.

“Brentov pad u sirovim vremenskim rasponima u posljednjim trgovačkim danima signalizira da je put prema još višim cijenama nafte i dalje siguran”, napisao je istraživački tim banke.