Rusija sankcije pobijedila jednostavnim receptom – Poljoprivredom i realnim sektorom

Jutros je kolega Ivo Kobaš objavio članak o ruskim poljoprivrednicima i pozitivnom trendu u Rusiji do kojeg je došlo zahvaljujući Zapadnim sankcijama i protusankcijama Rusije na uvoz prehrambenih proizvoda.

Međutim, ovo je samo mali dio uspjeha ruske vlade u politici supstitucije uvoza koja je isplanirana za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Čak i prije sankcija se vjerovalo da Rusija gotovo u cijelosti živi od izvoza nafte i plina, iako je ovaj sektor činio između 30 i 40% ruskog BDP-a, što je također bilo previše. Zbog sankcija i pada cijena nafte na svjetskom tržištu je ruska vlada morala pokrenuti sveobuhvatne reforme, koje su već 2016. dale odlične rezultate.

Već polovinom prošle godine se vidjelo da će poljoprivreda biti pokretač ruske ekonomije i umanjiti ovisnost Rusije o izvozu energenata i oružja. Međutim, nisu zanemareni ni drugi sektori.

Nakon ljeta prošle godine je bilo jasno da poljoprivreda pokazuje sve bolje rezultate. Vidjelo se da će se postići rekord u proizvodnji žitarica, a nakon žetve se ispostavilo da je Rusija rekordnim urodom izbila na prvo mjesto u svijetu. Isto je bilo i s nizom drugih kultura, za neke vrlo neočekivano. Poljoprivredni je sektor, kako se ispostavilo, pomogao ekonomiji zemlje da se učinkovito bori protiv krize izazvane sankcijama i padom cijena energenata. Osim toga, došlo je i do oštrog porasta potražnje ruskih proizvoda u inozemstvu.

Prošle godine je ruska poljoprivreda oborile sve nove rekorde. Na primjer,  ruski proizvođači su odjednom postali svjetski lideri u izvozu korijandera. U prvih osam mjeseci 2016. godine su izvezli više nego u cijeloj 2015. godini. Ruski izvozni centar (REC) je objavio podatke da su ruski proizvođači do rujna prošle godine izvezli 43.500 tona korijandera, dok su u cijeloj 2015. izvezli 31.500 tona, a 2014. godini samo 9.000 tona

Rusija je 2016. godine znatno premašila sve konkurente – Indiju, Bugarsku, Ukrajinu, Siriju, Iran, Italiju i druge glavne dobavljače začina. REC navodi kako bi ruski udio u globalnom izvozu korijandera u 2016. mogao dosegnuti trećinu ukupnog tržišta. Usput, korijander se ne koristi samo kao začin u prehrambenoj industriji, nego i u proizvodnji ulja, kozmetike i lijekova.

Razlozi za uspjeh u poljoprivredi su s jedne strane slabljenje rublje, što je pomoglo poboljšanju profitabilnosti proizvodnje, a proizvodnja začina se širi s tradicionalnog Sjevernog Kavkaza na gorje Altaj u središnjoj Aziji.

Rusija je postigla rekorde i u proizvodnji i izvozu soje, koju gotovo u cijelosti izvozi na kinesko tržište.

Još u ljeto 2016. se očekivala rekordna žetva u modernoj povijesti zemlje, više od 115 milijuna tona žitarica. Prethodni rekord je zabilježen 2008. i iznosio je 108,2 milijuna tona. Na kraju se ispostavilo da je urod bio 119 milijuna tona, prenosi vojna televizija Zvijezda.

U listopadu su ekonomisti pisali da će, ako proizvede 115 milijuna tona žitarica, Rusija izbiti na prvo mjesto u svijetu i premašiti proizvodnju Europske unije, SAD-a i Kanade.

S obzirom na urod i ukidanje zabrane izvoza pšenice od 23. rujna, Rusija je postavila rekord u izvozu, na čemu je zaradila više od prodaje oružja.

Ministar poljoprivrede, Aleksandar Tkačev, prošlog tjedna je razgovarao s predsjednikom Vladimirom Putinom i priopćio mu prošlogodišnje rezultate.  Poljoprivreda je pokazala rast iznad 4%, a predsjednik je informiran o pokretanju programa jeftinih kredita, uključujući i one dugoročne.

Tkačev se u ime ruskih poljoprivrednika zahvalio predsjedniku na potpori države, koju su ruski poljoprivrednici dugo čekali.

“Rast od više od 4% poljoprivrednog sektora, te rekordan prinos u povijesti Rusije i Sovjetskog Saveza od 119 milijuna tona žitarica. To je, naravno, velika pobjeda”, rekao je Tkačev.

Ministar poljoprivrede je predsjednika izvijestio o novom projektu preferencijalnih kredita, što je također akcija bez presedana, pokrenuta na zahtjev ruskog predsjednika od Nove godine, a oni će dati ozbiljan poticaj izgradnji novih projekata u sektoru poljoprivrede.

Na pitanje Putina: “Kako ćete odabrati kome i kako ih dati?“, Tkačev je rekao da će se sve srediti na razini banke.

Ministarstvo poljoprivrede će postaviti prioritete i odrediti sektore koji trebaju biti podržani. Najveću će podršku dobiti zanimljivi konkurentni i tehnološki projekti.

Putin mu je rekao da u tom slučaju treba smanjiti birokraciju, a ministar poljoprivrede je obećao da će se osobno pobrinuti da se to provede.

Čak i u proizvodnji kukuruza je Rusija ostvarila rekord od 14,5 milijuna tona.

Osim toga, tvrtka “ProZerno” je navela da će žetve tri glavne uljarice, suncokreta, soje i uljane repice,  ostvariti rekorde u 2016. Ukupan urod se računa više od 13,7 milijuna tona u neto težini, što je 6,6% više nego 2015.

Konačno, čak je i urod mahunarki bio rekordan. Tijekom posljednjih 10 godina je proizvodnja mahunarki već premašila 2,35 milijuna tona, a interes za te kulture raste i zbog visokih cijena, koje osiguravaju profitabilnost 40-60%, kao i zbog velike potražnje na stranim tržištima. Osim toga, ove kulture zahtijevaju malo ili nimalo troškova za gnojiva.

Naravno, kao posljedica rasta poljoprivredne proizvodnje se po prvi put u mnogo godina povećala proizvodnja ruskih traktora i strojeva za žetvu.

Proizvodnja traktora i kombajna

Drugi sektor ruskog gospodarstva koji je zbog poljoprivrede doživio procvat za vrijeme krize je poljoprivredno strojarstvo i inženjering. Ova industrija je prije nekoliko godina bila u pravoj krizi, a sada je u Rusiji proizvodnja domaćih traktora i kombajna u pogledu supstitucije uvoza proizvodnje poljoprivrednih strojeva postigla veliki uspjeh. Naravno, zahvaljujući i devalvaciji rublje, što je oštro podiglo cijene uvezenih traktora i kombajna.

Ulazak Rusije u WTO 2012. je imao svoje pozitivne i negativne strane, ali je gotovo uništio domaću proizvodnju poljoprivrednih strojeva. Zbog sniženih carina na uvezene poljoprivredne strojeve s 15% na 5%, predviđalo se da će do 2020. godine udio domaćih  poljoprivrednih strojeva, u odnosu na 92%, zbog uvoza pasti na svega 8%.

Međutim, dvije godine sankcija su dovele do posve drugog scenarija. Kada je Rusija ušla u WTO, udio domaće poljoprivredne mehanizacije na ruskom tržištu je bio nešto viši od 20%, dok su 2016. ruske tvornice ostvarile pobjedu nad uvoznicima i stranim proizvođačima i uzele više od polovice tržišta, oko 52%.

Čak i 2015. su ruski proizvođači poljoprivrednih strojeva povećali svoju proizvodnju za gotovo 27%. Prva polovica 2016. je bila još uspješnija. Povećanje proizvodnje kombajna je u prvih šest mjeseci već premašilo granicu od 35%, a na godišnjoj razini 50%, rekao je nedavno zamjenik ministra industrije i trgovine Aleksandar Morozov. Proizvodnja traktora je u ovoj godini porasla za više od 50%. Proizvodnja mehaničkih i pneumatskih bušilica u prvih šest mjeseci 2016. je povećana je za 2,3 puta. Situacija je slična u proizvodnji drugih vrsta poljoprivrednih strojeva – prskalica, kultivatora, strojeva za baliranje, kosilica, itd.

Glavni razlozi za ove uspjehe leže u devalvaciji rublje i novom zakonu države i vladinom dekretu.

“Strani strojevi su od 2014. udvostručili cijene, dok su ruski proizvođači 2015. podigli cijene manje od 14%, a ove godine samo 6%. Mi smo čuvamo indeks cijena gotovo ispod inflacije”, rekao je direktor Udruge proizvođača ruskih poljoprivrednih strojeva “Rosagromash”, Eugen Korčevoj.

Ova vladina odluka dopušta poljoprivrednicima da kupuju od proizvođača kombajne, traktore, strojeve za sjetvu i opremu za žetvu na popust. Prvi popust je bio 15%, a tada se povećao na 25 do 30%, ovisno o prodajnoj regiji. Ova ponuda je poljoprivrednike usmjerila na ruske proizvođače. Program je bio takav da je premašen planirani uspjeh.

Iako ruska država troši milijarde rubalja na subvencioniranje kupnje ruskih poljoprivrednih strojeva, fiskalni učinak programa je jedan prema dva, rekao je direktor “Rosagromasha”. To znači da se na jednu rublju uloženu od strane države u poljoprivredni inženjering natrag u proračun vraćaju dvije rublje.

S obzirom na rast proizvodnje u posljednjih godinu dana, domaće tvornice su otvorile tisuću novih radnih mjesta 2015. godine, a 2016. je na posao primljeno još 2 tisuće ljudi.

Naravno, budući da se 90% poljoprivrednih strojeva sastoji od dijelova koji se proizvode u Rusiji, to neizravno utječe na srodne industrije.

“Jedan posao u poljoprivredi podržava oko 9 radnih mjesta u drugim sektorima lanca – proizvođača opreme, motora, metala, itd.”, kaže Korčevoj.

Na kraju, industrija poljoprivrednih strojeva je samo za pola godine uplatila u proračun 60% više poreza nego cijele pretprošle godine.

Po prvi put u posljednjih 15 godina stopa zahtjeva za obnovu poljoprivredne opreme je premašila stopu na raspolaganju. Poljoprivrednici su počeli ažurirati park, što su uspjeli zahvaljujući dobroj žetvi.

Konačno, državni program je osigurao nove investicije u poljoprivredni inženjering, jer treba osigurati rast, prihode i stabilne financije, odakle dolazi višak sredstava za razvoj i sposobnost uzimanja kredita.

Tvornice su dramatično povećale investicije. Gotovo da ne postoji nova tvornica koja ne želi graditi nove objekte, ili instalirati nove opreme i tehnologije.

Koliko se situacija promijenila dovoljno govori podatak prijenosa proizvodnje traktora “Versatile-2375” iz Kanade u Rostov na Donu.  Nedavno je ova tvornica započela punu proizvodnju opreme na ruskom teritoriju.

Prije tri godine se za kanadsku tvornicu zainteresirao predsjednik Vladimir Putin. Zatim je upitao predsjednika “New Commonwealtha“, koji upravlja tvornicom, Konstantina Babkina, da prebaci tvornicu iz Kanade u Rusku Federaciju.

Babkin je i govorio “kako takav prijenos ekonomski ne bi bio dobar, da će dovesti ili do izravnih šteta ili do povećanja cijena traktora”. No, nakon nekoliko godina se situacija radikalno promijenila. Zahvaljujući devalvaciji rublje i podršci ruske države, kupovina traktora u Kanadi nije bila ekonomski isplativa. Nakon toga, Konstantin Babkin donosi odluku o premještanju pogona u Rostov na Donu, čime je ruskim poljoprivrednicima osigurao dio potrebne poljoprivredne mehanizacije po pristupačnim cijenama.

Ostale kulture

Rusija napreduje i na tržištu šećera.  “RusAgro” je u svom planu za 2016. godinu prvi put imao proizvodnju od milijun tona šećera više nego što je potrebno za domaću potrošnju. To je količina šećera za izvoz. U posljednjih nekoliko godina je Rusija jedva uspijevala proizvesti nekoliko stotina tisuća tona šećera. Politika supstitucije uvoza ne smije završiti prerano, vjeruju i u ovom sektoru, ali i drugima, jer Rusija sada u mnogim granama poljoprivrede treba izgraditi izvoznu politiku.

Ovako brzi razvoj poljoprivrednog sektora Rusiji ne samo da pruža sigurnost hrane, nego zemlji donosi dodatne prihode od izvoza, čime pomaže cjelokupnom ruskom gospodarstvu da se nosi s krizom.

Dakle, poljoprivreda je bila glavni faktor u oživljavanju ruskog gospodarstva u trećem tromjesečju 2016. godine, a makroekonomisti “Vnesheconombanke” (VEB) su prognozirali da će u razdoblju od 2016. do 2020.  poljoprivreda pružiti dodatni poticaj BDP-u za 0,2-0,3%.

Računali su i da će rast poljoprivrede biti  veći od početne procjene, te da bi mogao doseći 3,1%, a na kraju je premašio 4%, kao što je potvrdio ministar poljoprivrede Aleksandar Tkačev, dok “Rostat” govori o točnim brojkama i rastu od 4,8%.

Prema riječima stručnjaka, zbog devalvacije rublje ruski proizvodi postaju jeftiniji na izvoznim tržištima Zajednice nezavisnih država koju čini većina zemalja bivšeg SSSR-a.

Premijer Medvedev je pozvao poljoprivrednike da učine sve kako stopa rasta poljoprivrede ne bi pala. Međutim, postoje neke okolnosti koje mogu usporiti ovaj trend, iako će se i za njih vjerojatno pronaći rješenja.

Dmitrij Medvedev je rekao da će u 2017. za podršku poljoprivredi biti osigurano 75 milijardi rubalja.

Međutim, neki stručnjaci vjeruju da je dovoljno da ne dođe do pada ovog sektora, te da ne treba ciljati na dodatni rast.

“Mi smo imali fenomenalnu stopu rasta od oko 5% u 2016. Kao što smo predviđali u listopadu. No, ove godine je zbog svih rekorda dovoljno ostati na nuli, odnosno da ne dođe do pada postignute proizvodnje. Visoke standarde iz 2016. će biti teško prevladati u jednoj godini, čak i u čisto prirodnim uvjetima”, kaže direktor Zavoda za studije poljoprivrednog tržišta, Dmitrij Rilko.

Međutim, on problem vidi u stočarstvu, zbog zasićenosti tržišta i smanjenja unutarnje potražnje.

“Rusko stočarstvo u cijelosti ovisi o domaćem tržištu, a ako želimo proširiti rast na ovaj sektor, moramo se okrenuti izvozu mesa. Međutim, u praksi je to gotovo nemoguće provesti. U posljednjoj godini su se velike nade ulagale u pristup tržištu u Kini. Kinezi vjeruju da je uvezeno meso kvalitetnije, ali pregovori s Kinom o ukidanju ograničenja i otvaranja tržišta ruskom mesu još uvijek nisu polučili rezultate. Dakle, ne postoji jamstvo da će ruski uzgajivači mesa osvojiti veliki udio na kineskom tržištu”, rekao je Rilko.

Osim toga, kao problem vidi i ovisnost ruskih proizvođača o uvozu obveznih komponenti kao što su sjemenje, pesticidi, veterinarski lijekovi i dodaci hrani za životinje. Poljoprivrednici prodaju svoje proizvode u Rusiji, a slaba rublja im stvara probleme pri kupnji ovih proizvoda, što znači ili njihovu nabavu od zemalja strateških partnera po nižim cijenama ili uspostavu vlastite proizvodnje u okviru supstitucije uvoza, što je s prihodima od poljoprivrede vrlo lako ostvarivo.

2016. je za Rusiju u ekonomskom smislu završila pozitivno isključivo zahvaljujući rastu poljoprivrede i popratne industrijske proizvodnje, čime su se stvorili temelji da sljedeća godina bude još uspješnija. Unatoč pesimizmu na početku godine, zbog pada cijena nafte i geopolitike, na kraju godine je Rusija još je jednom dokazala svoju elastičnost i fleksibilnost.

Prije godinu dana su mnogi ekonomisti bili pesimistični i u prosincu 2015. očekivali da će ruski BDP u 2016. pasti za najmanje 2%. Međutim, stvarnost ni približno nije tako strašna.

Unatoč katastrofalnom padu zbog niskih cijena nafte, u studenom 2016. se ruski BDP čak vratio rastu. Prilagođen sezonskim čimbenicima, ta je brojka na mjesečnoj razini porasla za 0,1%.

Svaki mjesec se stanje popravlja. U prvih devet mjeseci 2016. godine je Rusija bilježila pad BDP-a za 0,7% na godišnjoj razini, a za 11 mjeseci se smanjio na 0,6% na godišnjoj razini, da bi na kraju 2016. bio 0,5%.

Međutim, predsjednik je podsjetio da je 2015. pad BDP-a zemlje bio 3,7%.

Realna ekonomija je najvažnija

Ako se gleda ukupno gospodarstvo Rusije, nije samo pomogla poljoprivreda, koja će i dalje biti pokretač i očekuje rast  za više od 4%. Nakon posljednjeg pada, došlo je i do rasta industrijske proizvodnje, koja je poboljšala svoju procjenu rasta od 0,4% do 1% ove godine.

“Rosstat” je objavio revidirane podatke o industrijskoj proizvodnji, koja je za 11 mjeseci porasla za 0,8%, a samo u studenom 2016. godine za 2,7%, što je 1% više nego prethodnog mjeseca.

Neke industrije su zabilježile značajan rast, čak više od 20 posto.

“Supstitucija uvoza je obuhvatila sve sektore i uvoz je do sada smanjen za 10 postotnih bodova”, rekao je Putin u obraćanju novinarima.

Zemlja je napravila “vrlo ozbiljne korake u području supstitucije uvoza u raznim industrijama – farmaceutskoj, kemijskoj, lakoj industriji, teškom i cestovnom inženjeringu, koje su sada gotovo sto posto ruske.

I u ruskoj vojnoj industriji je zabilježen eksplozivan rast produktivnosti.

“Na kraju, Rusija je apsolutno konkurentna i u visokoj tehnologiji. Neosporni je lider u područjima kao što su nuklearne tehnologije, rakete i svemirske tehnologije, te neki sektori zrakoplovstva i obrambene industrije”, rekao je Putin.

Motor ruskog gospodarstva je sada poljoprivreda

“Poljoprivreda je jedini sektor ekonomije koji stalno raste u posljednjih nekoliko godina.  Ona nije samo pokretač rasta, nego industrija koja daje ton i raspoloženje. Hrana – to je ono što ljudi trebaju svaki dan i što žele vidjeti na policama – ruske proizvode visoke kvalitete, ali i pristupačne proizvode”,  rekao je zamjenik premijera Arkadij Dvorkovič.

Dakle, čak i uz neminovne probleme i poteškoće, rješenja se pronalaze. Zapravo, ona i nisu tako komplicirana i plan supstitucije uvoza će sigurno biti ostvaren, s obzirom da je već premašio očekivanja za 2016. Na početku sučeljavanja sa Zapadom i rata sankcijama, 2015. godine, odlučeno je da do 2020. ovisnost o uvozu treba smanjiti s 88% na 40%.

Kao što prikazuje slika dolje, uvoz raznih strojeva treba smanjiti s 44% na 29,5%. Uvoz poljoprivrednih proizvoda s 45% na 10%, što se već ostvaruje. Uvoz medicinske opreme i lijekova sa 77% na 55%. Uvoz industrijskih strojeva do 2020. treba smanjiti s 88,4% na 58%. Elektronike i informacijske tehnologije s 80% na 50%. Odjeće i obuće sa 100 ili 72%, ovisno o proizvodima na 60 odnosno 30%. Međutim, vojno-industrijski kompleks mora u potpunosti biti ruski i ništa se ne smije uvoziti iz inozemstva.

Hoće li uspjeti? Vjerojatno da, jer je država odlučila da prvo treba revitalizirati i ojačati poljoprivredu i realni sektor, gdje se već obaraju rekordi, a ostalo će, budući da za razvoj drugih sektora Rusiji ne nedostaje stručnjaka, doći samo po sebi. Vrlo jednostavno, zar ne?

Ruski poljoprivrednici: Ne ukidajte sankcije – Po prvi put vjerujemo u budućnost

Plan supstitucije uvoza u Rusiji od 2015. do 2020. godine: