Rusija se rješava američkih državnih obveznica

U posljednjih nekoliko mjeseci se količina ruske imovine uložena u američke obveznice smanjila za gotovo 12 milijardi dolara. Zašto Ministarstvo financija Rusije prodaje američke državne obveznice i više ih ne smatra pouzdanim financijskim instrumentom pišu RIA Novosti.

U veljači se Rusija riješila američkih državnih obveznica vrijednih 3,1 milijarde dolara. Od početka godine, međunarodne rezerve Rusije u američkim vrijednosnim papirima su se smanjile sa 105,7 milijardi na 93,8 milijardi dolara. Kako prenosi Središnja banka Rusije, trenutno međunarodne pričuve zemlje vrijede 462,4 milijardi dolara, a rastu od ožujka 2015., kada su zbog kratkoročnog učinka sankcija i niskih cijena nafte pale na 356,7 milijardi.

Među glavnim razlozima prodaje američkih državnih obveznica i držanje ruskih rezervi u drugim financijskim instrumentima i zlatu je američki državni dug koji prelazi 20 000 milijardi dolara. Oko trećine tog iznosa otpada na državne investitore. U usporedbi s drugima, paket američkih obveznica kojeg drži Rusija je prilično skroman.

Najviše američkog duga drže Kina i Japan, koji su u američke vrijednosne papire uložili preko 1000 milijardi dolara svaka.

Iranski poučak

Stručnjaci objašnjavaju ruski početak rješavanja američkih vrijednosnih papira činjenicom da Washington ne ispunjava uvijek svoje obveze prema vjerovnicima. Dobar primjer je Iran.

Nakon pobjede Islamske revolucije u ovoj zemlji, Sjedinjene Države su 1979. krenule putem rata sankcijama, kojima su htjeli ugušiti iransku ekonomiju, ali i izbjeći svoje financijske obveze.

Washington je zabranio svojim građanima i tvrtkama da posluju u Iranu, a zamrznuo je rezervate zlata kojeg je Teheran pohranio u američkim bankama. Priča se nastavila do travnja 2016. godine. Tada je američki sud je odlučio poslati samo 2,7 milijardi dolara koji pripadaju Iranu, novac koji je prethodno bio zamrznut na računima američkih banaka. SAD su taj novac zamrznule kao odštetu za napad na američko veleposlanstvo u Bejrutu, kada je organizacija “Islamskog džihada”, jedna od frakcija u građanskom ratu u Libanonu, 1983. u bombaškom napadu na vojarnu marinaca ubila 307 vojnika, od čega 241 pripadnika američke vojske. Iako dokaza da iza napad stoje Hezbollah ili Iran nije bilo, Washington je sve frakcije koje je podržavao Teheran smatrao da su pod izravnim zapovjedništvom vođa i vojske Islamske Republike.

Kako nije iznijet nijedan argument ili dokaz o umiješanosti Irana u napad, presudu američkog suda, kojom je Iranu oduzet novac, Teheran je nazvao “običnom pljačkom”.

U Moskvi vjeruju da ima više razloga za vjerovati da je američka administracija sposobna ponoviti istu stvar i s Rusijom, bez obzira na dokaze o potencijalnoj krivnji za bilo što da se dogodi u svijetu. Stoga je u ožujku 2014. godine Središnja banka Rusije prebacila 115 milijardi dolara s računa američkih Federalnih rezervi u trgovinski depozit.

“To je učinjeno u kontekstu uvođenja antiruskih sankcija u vezi s događajima oko Krima. U Moskvi su se htjeli osigurati od mogućeg zamrzavanja imovine. Strahovi se nisu ostvarili, a ruske milijarde su se uskoro vratile pod kontrolu Federalnih rezervi. Čini se da se sada Moskva konačno namjerava riješiti američkih vrijednosnih papira, što je pažljivo promišljeno rješenje”, tvrdi analitičar agencije “Finam” Aleksej Kalačev.

Bolje je ne ulagati milijarde dolara u američko gospodarstvo, već u rusko

“Davno smo trebali povući sredstva od američkog javnog duga, ako je postojala takva prilika”, izjavio je za Anatolij Aksakov, predsjednik Odbora za financijsko tržište Državne Dume.

Igor Nikolajev, ravnatelj Instituta za stratešku analizu tvrtke za financijske konzultacije, slaže se s njim. Prema njegovim riječima, “bolje je ne ulagati milijarde dolara u američko gospodarstvo, već u vlastito, rusko”.

Ipak, Nikolajev upozorava kako je proces povratka novca težak, može dugo trajati, ali, prije svega, ne treba žuriti.

“Nemoguće je žuriti. Brza i velika prodaja američkih državnih obveznica će im  umanjiti vrijednost, a Rusija će umjesto profita dobiti gubitke”, tvrdi financijski stručnjak Igor Nikolajev, iako i dalje ostaje pri tvrdnji da se ovih obveznica treba riješiti, a prinos kojeg daju osigurati razvojem vlastitog gospodarstva.

Obveznice Kine i Japana su sigurnije

Međunarodne devizne rezerve Rusije ne čine samo američke državne obveznice. Veliki dio, vrijednosti oko 125 milijardi dolara,  uložen je u vrijednosne papire drugih zemalja, posebice Francuske, Njemačke i Velike Britanije.

Međutim, zbog rata sankcijama Rusija vjerojatno više neće ulagati milijarde u gospodarstva saveznika Washingtona. U svijetu postoji dovoljno alternativnih financijskih instrumenata. Na primjer, vrijednosni papiri Japana i Kine.

Prinos državnih obveznica Kine je veći od američkih. Ovisno koliko su stare, ali se kreće od 3,2 do 4,44%, dok se na američkim obveznicama zarađuje  najviše 3%.

Svi ruski stručnjaci se slažu da su kineske obveznice vrlo pouzdane, obzirom na veličinu gospodarstva i količinu zlatnih i deviznih rezervi koje su prošle godine premašile vrijednost od 3 300 milijarde dolara.

Japanske obveznice su manje atraktivne s gledišta profitabilnosti, ali su jednako pouzdane. Nije slučajno da Peking aktivno ulaže upravo u japanske vrijednosne papire i protekle dvije godine je postao najveći nositelj japanskog državnog duga.

Najsigurniji financijski instrument je ipak zlato

Drugi pouzdan alat je zlato. Trenutno je oko 30% zlatnih i deviznih rezervi razvijenih zemalja pohranjeno u toj imovini. U Rusiji ta brojka iznosi oko 20%.

Službeno, najveće zalihe zlata imaju SAD, oko osam tisuća tona, Njemačka ima preko tri tisuće tona, Italija i Francuska imaju po 2 500 tona. Rusija na petom mjestu s 1860 tona plemenitih metala tržišne vrijednosti od oko 80 milijardi dolara, ali Rusija svoje fizičko zlato i plemenite metale drži u trezorima Središnje banke Rusije.

Planira se i dalje povećavati rezerve zlata. Gotovo sve zlato proizvedeno u Rusiji danas kupuje središnja banka. 2017. je Središnja banka Rusije kupila 223 tona, proizvodnja je bila 253,9 tona, dok je ukupni volumen proizvodnje, uključujući i recikliranje bio 306,9 tona.

“Država kupuje sve više zlata svake godine, uzimajući u obzir vanjskopolitičke rizika. Stoga bi se udio plemenitih metala u rezervama trebao povećati”, uvjeren je Anatolij Aksakov.