SAD potvrdio kaznu:  Deutsche Bank mora platiti 7 milijardi eura zbog rizičnih kredita

Deutsche Bank
6 komentara

Američke vlasti zahtijevaju od Deutsche Bank isplatu od 6,7 milijardi eura zbog njene uloge u krizi “rizičnih kredita” (Subprime*).

Radi se o vrlo pozitivnoj vijesti za oštećene građane Sjedinjenih Država kojima će biti isplaćeno gotovo 4 milijarde eura, revidiranjem postojećih uvjeta kreditiranja.

Već u prosincu 2016., Deutsche Bank je izvijestila javnost o postizanju nagodbe s Ministarstvom pravde Sjedinjenih Država.

„Ovim se potvrđuje odgovornost Deutsche Bank za neodgovorno i nezakonito ponašanje pri kreditiranju, a što je izazvalo ozbiljnu štetu investitorima i građanima“, komentirala ministrica pravde u odlasku Loretta Lynch.

Američke vlasti su već u rujnu reklamirale odštetu u visini od 13 milijardi eura, optužujući Deutsche Bank da je između 2006. i 2008. godine hipotekarne kredite pretvarala u financijske proizvode, bez obzira na to što je znala da se radi o toksičnim kreditima visokog rizika. Rekordna visina kazne bila je velika prijetnja za europski bankarski sektor.

Danas će najvjerojatnije biti potpisan sličan dogovor sa švicarskom bankom Crédit Suisse koja je prihvatila platiti 5 milijardi eura odštete. Nasuprot tome britanska banka Barclays je odlučila osporiti tužbu.

Četiri američke banke su prihvatile isplatiti ukupnu sumu od 37 milijardi eura, kako bi izbjegle sudski proces: JPMorgan Chase, Morgan Stanley, Citigroup i Bank of America.

Navedeni „sporazumi“ vlasti Sjedinjenih Država i banaka oslikavaju stvarni suverenitet jedne zemlje. Suverenitet koji je iznad kapitala, a u korist građana. Kod donošenja političkih i ekonomskih odluka, zapadne zemlje često uzimamo za primjer. Ne postoji niti jedan razlog da i naše pravosuđe s našim bankama ne potpiše slične „sporazume“. One su također stambene kredite učinile toksičnim time što su ih vezale sa švicarskim frankom, a što potvrđuju i pravomoćne sudske presude. Prepreka nema, samo nedostaje iskrene volje da svim građanima bude bolje.

* Subprime kredit je rizični kredit (toksičan kredit) za nekretninu. Uz visoke kamate, banke su ga davale osobama koje nisu bile solventne ili im primanja nisu omogućavala njegovo redovno vraćanje. Visoke kamate su donosile i visoke prihode bankama. Onoga momenta kada su banke shvatile da ti krediti neće biti vraćeni i da je vrijednost nekretnina pod hipotekom precijenjena, one su ih prodali kao financijske proizvode, prebacujući sav rizik iznova na građane.
Bank of AmericaBankaCitigroupCrédit SuisseDeutsche BankJPMorgan ChasekaznakreditiLoretta LynchMinistarstvo pravde SADSubprimetoksični krediti
Pretplatiti se
Obavijesti o
6 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
tabula
7 godine prije

A koliku bi štetu trebale platiti američke banke i druge novčarske institucije građanima svijeta, obzirom da su oni prouzročili veliku svjetsku krizu?

subaru
7 godine prije

Ovih kao 37 milijardi dolara je više spin da se umire opljačkani kauboji, čista laž.

Nervion
7 godine prije

Volim Ameriku a Nijemci nek citaju Mein Kampf.
Nijemci zelu unistiti nato pa stvoriti novi Whermacht.

pippo444
7 godine prije

“Navedeni „sporazumi“ vlasti Sjedinjenih Država i banaka oslikavaju stvarni suverenitet jedne zemlje. Suverenitet koji je iznad kapitala, a u korist građana.”
Bla, bla… baš me zanima, koliko koristi će od tih kazni i milijardi imati prosječan američki građanin. Taj isti novac biti će po drugoj strani opet upumpan u financijski sektor.

Outsider
7 godine prije

Ovo mi izgleda kao pocetak reprize ww2. Wolkswagen,DT pa sad DB. Prije hice su njemci bili zaduzeni od strane zidova da nisu mogli disati.Preoperecen,radisan narod je na prvom mjestu zbog krize prihvatio ideju nacionalizma. Ako uspiju njemacki narod staviti u ekonomsku krizu ,svasta je moguce. Na drugom kraju svijeta se ide u sustavno unistavanje samsunga. Pocelo je sa telefonima ,nastavak sa nesigurnim perilicama …..Ipak najveci izvor prihoda je nekima nazalost rat.

© 2024 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI