Šenžen može postati azijska Silicijska dolina

Četrdeset godina nakon što je malo ribarsko selo postalo prva posebna ekonomska zona u zemlji, kineske vlasti ponovo polažu nade u Šenžen kao glavni motor inovativnog razvoja.

Kineski Šenžen sprovodit će preferencijalnu viznu politiku za visokokvalifikovano strano osoblje, kao i pružati pogodnosti tehnološkim kompanijama.

U novom petogodišnjem planu razvoja metropole, koji su zajednički objavili Generalni ured Centralnog komiteta Komunističke partije Kine i Državno vijeće Kine, Šenženu se daje značajna autonomija u mnogim oblastima.

Moglo bi se reći da su preduslovi za razvoj Šenžena prije 40 godina bili slični današnjim. Kineske vlasti su 1980. godine izabrale ovaj grad za stvaranje Specijalne ekonomske zone za privlačenje stranih investicija. Izbor nije bio slučajan: Šenžen je trebalo da bude kineski odgovor susjednom Hongkongu, koji se u to vrijeme još nije vratio u nadležnost Kine.

U Šenženu je stvoren moćan industrijski klaster. Takođe su tu bili prvi eksperimenti sa tržišnim reformama, koji su kasnije sprovedeni u cijeloj zemlji. U cjelini, eksperiment se pokazao uspješnim.

Za 40 godina Šenžen je postao najveća kineska metropola i sjedište mnogih tehnoloških giganata, uključujući Huawei. Gradski BDP je eksponencijalno rastao i prošle godine je iznosio 2,69 biliona juana (374 milijarde dolara). Kao rezultat, Šenžen ekonomija je postala treća po veličini u Kini, odmah iza Pekinga i Šangaja, i pretekla je susjedni Hong Kong. U međuvremenu, Šenžen je postao vodeći kineski grad po BDP po glavi stanovnika, približavajući se 30.000 američkih dolara.

Mnogo godina je Šenžen igrao ulogu „regulatornog pješčanika“, pionira tržišnih reformi i otvorenosti. I drugi gradovi slijedili su ga, što je Kini omogućilo da modernizuje ekonomiju i održi visoke stope rasta.

Cilj je sada stvoriti novi model rasta. Kina više nije siromašna zemlja u razvoju i njen prihod raste. Zbog toga je neophodno prijeći sa radno intenzivnih izvozno orijentisanih industrija na inovativni razvoj. A Šenžen bi ponovo trebalo da postane platforma za eksperimentisanje.

Prema petogodišnjem planu, vlasti Šenžena treba da budu autonomne u raspodjeli zemljišta za uspostavljanje proizvodnih pogona, kao i za izgradnju stanova. Ranije je dodjeljivanje zemljišta morala da odobri vlada provincije Guangdong i centralne vlasti. Dalje, Šenžen bi trebalo da vodi proces internacionalizacije juana i dalje poveća otvorenost finansijskog sektora.

Peking takođe očekuje da će Šenžen pružiti inovativna rješenja za komercijalizaciju dostignuća u istraživanju i razvoju i distribuciju resursa na tržištu. Sredstva za istraživanje i razvoj sada se distribuiraju centralno, bilo direktno od strane centralne vlade ili od lokalnih vlasti.

U Šenženu je planirano da se ova funkcija, barem djelimično, prenese na tržište, uključujući privatne investitore. Ovo će pomoći da se poboljša efikasnost raspodjele resursa i na kraju stimuliše povrat na istraživanje i razvoj. Smatra se da je Silicijska dolina postigla takav uspjeh putem tržišnih mehanizama raspodjele resursa. Konačno, da bi privukao vrhunske svjetske naučnike, Šenžen će pojednostaviti procedure viza i boravišnih dozvola.

Na ovaj način, kineska južna metropola trebalo bi da postane prijateljskija i privlačnija za profesionalce iz cijelog svijeta, rekao je viši istraživač na Institutu za finansijske studije Chongiang Univerziteta Renmin u Kini, Zhou Rong.

“Vjerujem da Šenžen ima više prednosti u poređenju sa Hong Kongom u privlačenju talenata u budućnosti. Zarade u Šenženu nisu niže nego u Hong Kongu, a stanovanje je pristupačnije. Štaviše, biće preduzete mjere za privlačenje stranih kompanija da presele svoje sjedište u Šenžen, i da ovaj grad bude sjedište 500 najvećih kompanija u azijsko-pacifičkom regionu“.

„Pored toga, moramo podstaći osnivanje novih robnih marki zajedničkih ulaganja, kao što su FAW Toyota, FAW Volkswagen, itd. Da bi koristili uzajamne prednosti, stvorili višefaktorske nove marke“, rekao je ekspert.

Kao i prije 40 godina, Šenžen sada ima priliku da isproba najnovija finansijska rješenja. Šenžen će postati poligon za širok promet kineske nacionalne digitalne valute.

Vlasti Šenžena nedavno su najavile da će stanovnicima jednog od okruga distribuirati digitalne kupone u vrijednosti od 10 miliona juana (po 200 juana). Ova sredstva biće dostupna za trošenje u prodavnicama koje sarađuju sa projektom digitalnog juana.

Prema stručnjaku Zhou Rongu, Šenžen ima nekoliko jedinstvenih prednosti u odnosu na Hong Kong. A u budućnosti će Šenžen biti najatraktivniji za međunarodno poslovanje.

“Iako Šenžen imitira Hong Kong na mnogo načina, biće bolji od Hongkonga. Jer Šenžen ne samo da pozajmljuje, već i poboljšava hongkonško iskustvo”, primjetio je stručnjak.

Nivo otvorenosti prema spoljnom svijetu Šenžena nije manji od nivoa Hongkonga. I može slijediti pragmatičniju strategiju da privuče investicije i iskoristi svoj geografski položaj u Velikom zalivu, rekao je Zhou.

“Ovo pomaže gradu da privuče 500 najvećih preduzeća. Drugo, Šenžen je usko povezan sa ostatkom kontinentalne Kine. Šenženjska investiciona politika je poboljšana verzija hongkonške politike, takozvani ‘Šenžen +'”.

Na kraju, stručnjak tvrdi da, budući da je Šenžen već uspostavljena baza za istraživanje i razvoj, grad može pružiti bolje mogućnosti za duboku integraciju visokotehnoloških stranih i velikih kineskih kompanija.

„Jednako važno, u Šenženu nema takvog preokreta kao u Hong Kongu, društvo je mnogo stabilnije“, naglasio je Zhou.

Kineske vlasti namjeravaju da Šenžen pretvore u novi svjetski finansijski i tehnološki centar, koji s obzirom na jedinstvenu lokaciju može istovremeno postati nova Silicijska dolina i azijski Wall Street. Međutim, postoje određeni spoljni rizici. SAD su uvele sankcije za Huawei i nekoliko drugih tehnoloških kompanija. Ali u ovom trenutku strani investitori i dalje vide pozitivne izglede za rast na kineskom tržištu.

Prema MMF, Kina će biti jedina velika država čija će ekonomija pokazati pozitivnu dinamiku na kraju godine. To omogućava Pekingu da održi umjerenu monetarnu politiku, stvarajući povoljne uslove za investiranje.

U julu je neto priliv stranog kapitala u kineske obveznice dostigao 21,3 milijarde dolara, što je najveći broj od 2014. godine, kada su relevantne statistike počele da se objavljuju. Ukupna vrijednost obveznica stranih investitora dostigla je 360 milijardi dolara, što je za 13,7 % više u odnosu na prošlu godinu.