U ožujku, Francuzi su uštedjeli oko 19,6 milijardi eura. “Neviđeno od 2007.”, piše Banque de France. Iznos koji bi mogao koštati banke, a sve se više razmišlja o oporezivanju bankovnih depozita tj. štednje građana.
Suočeni s nemogućnošću konzumiranja kako prije, Francuzi su štedjeli. Ukupna suma od 19,6 milijardi eura samo za ožujak, mogla bi naštetiti gospodarstvu ako se brzo ne reinvestira.
“Neviđeno od 2007. Obično ti depoziti u prosjeku iznose šest milijardi eura mjesečno od 2017.”, komentirala je Središnja banka Francuske (Banque de France). Gotovo 14 milijardi nalazi se na tekućim računima, ostatak čine računi štednje koji donose profit (Livret A, Sicav, FCP).
Parlamentarac Éric Woerth 26. travnja spomenuo je 55 do 60 milijardi eura viška”. U 2019. godini, Francuzi stavili sa strane 143 milijarde eura prema podacima Opservatorija za ekonomske uvjete (OFCE). Suma koja bi mogla biti puno veća za 2020. godinu.
Izolacija je vjerojatno spriječila Francuze da konzumiraju kako su do sada navikli (trgovine, restorani, kino, putovanja). Trgovina na malo također je pala za 24%, potvrdila je BdF (Banque de France). Domaćinstva su također zadržala oko dvije milijarde eura u gotovini.
Ova prisilna ušteda (20 milijardi eura) predstavlja oko 20% dohotka Francuza, rekao je François Villeroy de Galhau, guverner Banque de France, na web stranici Banque de France 27. travnja.
“Štednju treba brzo pretvoriti u potrošnju, a samim tim i u rast”, dodao je guverner.
Prema njegovim riječima, izazov vlade bit će vratiti ekonomsko povjerenje. Bruno Le Maire, Gérald Darmanin i Édouard Philippe već su se izjasnili da oporavak neće proći bez povećanje poreza.
Dok je na vidiku ozbiljna ekonomska recesija, banke traže načine kako odvratiti Francuze od štednje, uključujući i oporezivanje bankovnih depozita. Éric Woerth, sa svoje strane, favorizira stvaranje štedne knjižice C (za Covid-19), koja će donositi 0,5% kamata godišnje, poput štedne knjižice A, a koristila bi se posebno za financiranje investicija u industriji za iznova pokrenuti zemlju .
Kratka analiza
Sve do sada je bila agencijska vijest. Idemo vidjeti što ona krije. Karantena je zaplašila Francuze, ali ne do te mjere da strahuju od inflacije i da se rješavaju eura. Umjesto potrošnje, na sve i svašta, Francuzi su novac sačuvali, a nešto stavili pod jastuk.
Nakon zadnje krize iz 2008. godine, države više ne mogu spašavati banke. Tako je na razini Europske zajednice, a i šire. Negativne kamate u Središnjim bankama, ugrožavaju frakcionalni minimum banaka, koje su također pogođene krizom, pošto poduzeća više ne rade. Konzumacija je stala, a građani mirno sjede u kućama trošeći minimalno.
Guverner BdF najavljuje ono što se već odavno zna. Novac u izobilju, kojim plaćaju ceh krize, nije besplatan. Radi o dugu. Dođe li do hiperinflacije, svi će propasti. Razmišljanja o porezu na štednju su ozbiljna, odavno planirana, a u aktualnoj situaciji neminovna.
Sve što se događa u Francuskoj, doći će i u naše zemlje. Štednja vam je zajamčena, ali porez nećete moći izbjeći. Cilj je spriječiti monetarnu depresiju i stabilan euro, što je kontradikcija na kvadrat u aktualnoj situaciji. Kao i uvijek, svi ćemo zajedno platiti račun. Naplata će trajati godinama, desetljećima, a možda i dulje.
Think tank eksperti već nude “beskonačni dug” kao rješenje. Kredite na 100 i više godina za “suverene zemlje”. Žele održati sustav. Hoće li to uspjeti ili ne, civilizacijska je misterija.
Ako se ne varam, ta informacija je kružila več oko godinu dana nazad, možda malo manje.
Mislim da je sva poanta, da bude novac u opticaju, s jedne strane, a s druge, da se ga zameni za elektronsku valutu (bezgotovinsko društvo). Jel dok novac kruži, svaki cent broji u ova doba kompleksnih algoritama i financijskih izračuna.
Cilje je (bio i ostao) optimizacija profita na pojedincu u svakom pogledu. A to sadašnja tehnologija umogočava brže i efikasnije. Korona im je samo izgovor. Čovek je filter za stvaranje profita.
Kako kažu ekonomisti: novac, zemljište/renta i radna snaga su sirovine za stvaranje prihoda/profita. Što brže jih okrečeš više prihoda napraviš.
Banke uvek zraduju,da li kredit ili cuvanje novca,lihvari kojima to “narod” dozvoljava.A u slucaju FR,banke su postavile vlast nad narodom,e pa kada netko kaze narod bira vlast,nije mi dobro.
U radiše svega bješe, u štediše još i više, kaže jedna. Ono što je na nivou pojedinca vrlina, na nivou sustava je mana. Sustav se održava na potražnji za novcem, s tim da je uvijek manje novca u optjecaju od onog koji je potreban za povrat duga. Znamo već da je novac vlasništvo onog koji ga je izdao, a ne onog koji ga trenutno ima u posjedu. Kad se novac zadržava na jednom mjestu, to je isto kao da je izvučen iz optjecaja što stvara više bankrota, više ovrha drugima. Nisu svi ljudi jednako sposobni za lihvarenje. Da ne bi prljali ruke s tim odvratnim poslom, pravovjerni plesači polažu novac u agenciju koja će kamatariti za njih, Te agencije se zovu banke. One obavljaju prljave poslove kamatarenja, naplate ovrhama, izbacivanjem iz stanova neplatišama i onima koji su zapali u probleme. Dotad štediše sjede u svojim domovima, bez grijeha, čisti, mogli… Čitaj više »
Ako udare porez na nekretninu,udarili su u osinjak.Narod nije kriv zbog njihovog krivog globalnog vođenja ekonomije ,ne možeš uzeti nečije, nešto za što je već platio poreze dok je stekao vlasništvo.Može samo preko mene mrtvog .Po ovome ispada da nisam vlasnik svog stana.Neće ići ,šta bi trebao prodati i nasljedstvo moju djedovinu jer neću moći plaćati poreze.Imaš šator vrati stan, e mamu vam neće ići.ZDS
Sjećam se jednog Jugoslavenskog filma, radnja filma se događala u staroj kraljevini Jugoslaviji. Ljudi su čekali pred bankom da podignu svoju ušteđevinu, a onda su iz banke javili da je država uzela svu ušteđevinu građanima . Ovaj porez na štednju je ista stvar. Država i banke gledaju kako uzeti tu štednju građanima kada rasprčkaju sav novac.
Ha, ha, ha. Štednja šteti gospodarstvu. Hebeš takvo gospodarstvo.
Ljudi, nemojte štediti nego trošite što više i zadužujte se do maxa. Poslušajte Velikog brata.
Nda, dovoljno je uzeti od mravi da bi jos vise omastili parazite kojih je u Francuskoj vise nego u 20 drugih EU zemalja zajedno- volja ti oni od gore, volja ti oni koje su oni od gore doveli.
Opet zuti, rozi, bijeli , plavi prsluci zrtvene ovce koje kolju nazivo!
Dignimo sav keš iz banaka (tko ga ima) i kupimo fizičko zlato (dok ga ima) – bez obzira na cijenu. Da vidiš panike kod bankstera…
Kad pomislis da je neoliberalno ludilo doseglo svoj zenit ono(ludilo) ponovo iskoci sa jos ludjom idejom.
Liberali ce radije unistit cijeli svijet nego se maknut u stranu i priznat pogresku.
“Bruno Le Maire, Gérald Darmanin i Édouard Philippe već su se izjasnili da oporavak neće proći bez povećanje poreza.” Tko bi rekao. Zanimljivo je da u pamfletu izvjesnog Sergeja Nilusa, Rusa sa početka 20. stoljeća, pod imenom Protokoli cionskih mudraca za koji mnogi tvrde da je falsifikat, izmišljotina da se ocrne židovi i slično, navedeno i slijedeće (dodani su moji komentari u zagradi): 17. Držimo mase u siromaštvu i vječno zaposlene – (vrlo je teško bilo gdje živjeti sa plaćom iz realnog sektora i ljudi su često prisiljeni raditi više poslova ili fuš da bi preživjeli, otplatili kredite itd.) 18. Oduzmimo sve bogatstvo, imovinu i zlato – (nakon svake revolucije slijedi otimačina – francuska, oktobarska, 2. svjetski rat, domovinski rat sa “pretvorbom” – najveća pljačka Hrvatske pod krinkom rata) 19. Koristimo zlato radi manipulacija tržišta, uzrokovanja ekonomskih depresija i slično – (više puta viđeno, prvi puta globalno 1907. pa 1929.… Čitaj više »
Najsigurnija štednja je u čarapi ili madracu! ako je veća količina u staklenke i u baštu ili podrum. Njima ništa ne treba davat.
Oduvek su se oporezivale nepokretne poreske baze. Nekretnine i sirotinja. Jer ti ne mogu da beze. Nema to veze sa pravdom, oporezuje se sta moze.
Velika stvar sa EU i globalizacijom je bilo slobodno kretanje kapitala. Samo ako ga gledas mrko ce bezati. Pa ne sme niko ni da pisne protiv njega.
Sirotinja ce mozda lupati o serpe, ali nema gde.
Američka Alemka Markotić, Anthony Fauci je reka; ”US could ‘be in for a bad fall’ if coronavirus treatments don’t work” . . . oboje su vidoviti, čekaju cjepivo i znaju ako cjepiva ne bude nema ništa od turizma u Hrvatskoj ni ekonomije u Americi . . . Markotićka viruje u ”kolege iz Oxforda” koji su počeli sa ispitivanjem cjepiva kontra korone . . .
Nemore se ni bez Gretice koja je donirala 100000 eura za borbu protiv korone . . .
To su ljudi koji se bore za spas čovječanstva, a mi se zajebajemo . . . 🙂
Penalizacijom štednje se smanjuju slobode ljudi jer im se onemogućava planiranje života po njihovom slobodnom nahođenju.
Oni koji imaju bilo koju vrstu ušteđevine su manje podložni kontroli i teže pristaju na razne ”reforme i mjere” propitkujući šta te ”reforme i mjere” u stvarnosti znače. Oni koji nemaju ušteđevinu u trenutku ovise o državi i odma pristaju na svako rješenje koje im se ponudi.