Sukob u Ukrajini čini Njemačku „siromašnijom“ – ministar finansija

Christijan Lindner je priznao da vlada „ne može da nadoknadi ovaj gubitak prosperiteta“.

Njemci već plaćaju cijenu za rusku vojnu kampanju u Ukrajini, priznao je ministar finansija te zemlje.

Govoreći za tabloid Bild, Christijan Lindner je rekao da „rat u Ukrajini nas sve čini siromašnijim, na primjer, jer moramo da plaćamo više za uvoznu energiju.“

U intervjuu objavljenom u nedjelju, njemački ministar je nastavio da priznaje da vlada „ne može da nadoknadi ovaj gubitak prosperiteta“, dodajući, međutim, pozitivniju notu da vlasti rade na „ublažavanju najvećih šokova“.

Trenutno stanje u nacionalnoj ekonomiji izaziva kod Lindnera „ozbiljnu zabrinutost“, priznao je, navodeći pad napretka i rast cijena. Ministar je uvjerio novinare da Vlada čini sve da „izbjegne prijetnju takozvane stagflacije“.

Među mjerama koje Berlin preduzima su olakšice za srednju klasu, podrška ekonomski ugroženim slojevima društva i rizičnim preduzećima, rekao je Lindner. Njemački zvaničnik je, međutim, istakao da pošto su finansijski resursi zemlje ograničeni, svi ovi programi treba da budu privremeni.

Dugoročno, Njemačka će morati da „postavi nove temelje prosperiteta“, upozorio je Lindner, dodajući da poseban naglasak treba staviti na socijalne i ekološke aspekte.

Na pitanje zašto Njemačka još uvijek „finansira ratnog huškača Putina našim uvozom gasa i nafte“, njemački ministar finansija je rekao da bi kraj ruskih isporuka ugljovodonika „imao dramatične posljedice po našu zemlju“. Lindner je pojasnio da bi potencijalne posljedice išle dalje od novca, utičući „fizičku dostupnost energije“ za Njemce. On je takođe pozdravio sankcije „bez premca“ koje su nedavno uvedene Moskvi, ističući istovremeno da kaznene mjere „ne bi trebalo da ugroze stabilnost Njemačke“.

Lindner je takođe obećao da se nijedan Njemac neće smrznuti sljedeće zime, jer Berlin „stvara rezerve i koristi alternativne izvore snabdjevanja“. Političar je ukazao da bi Njemačka mogla da razmotri korištenje „rezerva nafte i gasa u Sjevernom moru, čije se vađenje do sada smatralo preskupim“.

Povrh toga, Njemačka će morati da izdvoji značajne sume novca kako bi okončala ono što je Lindner opisao kao „zanemarivanje“ vojske zemlje.

Uprkos ekonomskim problemima i ogromnoj potrošnji planiranoj u njemačkom budžetu, ove godine neće biti povećanja poreza u zemlji, obećao je Lindner. Prema njegovim riječima, neki porezi će čak biti i smanjeni, kako se ne bi „naštetilo ekonomskom oporavku“.

Njemačka – jedna od evropskih industrijskih elektrana – glavni je uvoznik ruskog prirodnog gasa, sa 34 % goriva potrošenog u zemlji prošle godine iz Rusije. Berlin takođe kupuje značajne količine ruske nafte.

Nakon 24. februara, kada je Rusija pokrenula ofanzivu na Ukrajinu, cijene energije su porasle, dostižući nivoe nezabilježene od 2008. Iako se situacija od tada donekle stabilizovala, cijene su još uvijek više nego prije kraja februara, što se pretvara u stalni rast životnih i operativnih troškova za evropska domaćinstva i preduzeća.

U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u četvrtak ukaz kojim se od zemalja koje su Moskvi uvele sankcije zahtijeva da ruski gas plaćaju u rubljama od 1. aprila. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je da bi neplaćanje na ovaj način značilo kraj isporuke gasa, koji Moskva ne želi da pokloni „besplatno“. Moskva insistira na tome da zapadne sankcije Rusiji nisu ostavile drugog izbora osim da prijeđe na sopstvenu nacionalnu valutu, jer bi dolari i euru mogli biti „oduzeti“.

Njemačka je, međutim, odbila da se povinuje zahtjevima Rusije, opisujući ih kao „ucjenu“ koja je u suprotnosti sa uslovima postojećih gasnih ugovora.