Švedska valuta je dostigla svoju najjaču tačku u nekoliko godina; prema lokalnim stručnjacima, to se dešava zbog nekoliko faktora: berze, kamatnih stopa i smjele švedske strategije u borbi protiv koronavirusa.
Švedska kruna je doživjela snažan rejting, postajući 13 odsto jača u odnosu na slabiji dolar od marta prošle godine i dobila 7 odsto u odnosu na euro.
Švedska valuta nije bila toliko jaka od septembra 2018. Prema lokalnim stručnjacima, to je zbog tri faktora: berze, kamatnih stopa i švedske strategije za borbu sa koronavirusom.
Porast je počeo kada je guverner Centralne banke Stefan Ingves prošlog decembra odustao od negativne kamatne stope, povećavši stopu na 0 procenata. Nakon toga, mnoge centralne banke širom svijeta snizile su svoje kamatne stope na 0 kao odgovor na epidemiju koronavirusa.
“Sada su sve centralne banke u zapadnom svijetu oko 0. Ranije je Švedska odstupila sa najnižom kamatnom stopom, zajedno sa Švajcarskom i do izvjesne mjere Danskom”, objasnio je valutni strateg Lars Henriksson.
Kako su se kamatne stope izjednačavale, više nije bilo korisno pozajmljivati krunu i kupovati jače valute, a kruna je apresirala po vrijednosti.
Sljedeći razlog je predsjednik američkih Federalnih rezervi Jerome Powell i njegove kolege širom svijeta koji su pumpali dodatni novac zbog krize COVIDA-19. Investitori su izabrali berzu koja nudi najpouzdanije šanse za povraćaj, što je potaknulo porast. To je još više uveličalo investitore i podstaklo ih na kupovinu perifernih valuta, poput krune. COVID-19 je oslabio dolar u odnosu na druge valute. Očekuje se da će pandemija obuzdati rast u SAD i zadržati monetarnu politiku relativno slabom.
“Pored toga, uoči predsjedničkih izbora ove jeseni postoji neizvjesnost jer je Joe Biden, koji se smatra manje orijentisanim na rast, napredovao”, rekao je Anders Eklof iz Svedbank.
I posljednje, ali ne najmanje važno, vjeruje se da je švedska strategija za koronavirus bez zaključavanja takođe odigrala ulogu.
“Negativni efekat COVIDA-19 na švedsku ekonomiju može biti manji nego u zemljama koje su imale potpuno obustavu,” izjavio je Carl Hammer iz SEB.
Prema SEB, švedski BDP će pasti za 8 procenata tokom drugog kvartala ove godine, dok evropske zemlje koje se potpuno zaključavaju mogu doživjeti pad BDP-a od 12 do 20 procenata. Američka ekonomija je u drugom tromjesečju opala za rekordnih 32,9 posto.
Lars Henriksson iz Handelsbankena se složio da je švedska korona strategija u kratkom roku koristila švedskoj ekonomiji, ali ipak sugeriše da bi efekat mogao izblijediti. Istaknuo je da iako je Švedska uspjela da se drži na površini zahvaljujući svojoj uslužnoj industriji, za razliku od zemalja koje su restorane, barove i hotele zatvorile, švedska ekonomija će dugoročno patiti zbog svoje zavisnosti od izvozne industrije i veza sa proizvođačima, kooperantima i klijentelom.
U Švedskoj, koja je odbila da se zatvori i uglavnom je poslovala na uobičajen način, potvrđeno je preko 80.000 slučajeva COVIDA-19, što je rezultiralo sa preko 5.700 smrtnih slučajeva, većinom starijih građana. Pošto je ovaj broj mnogo veći od broja smrtnih slučajeva njenih nordijskih susjeda, odgovor Švedske izazvao je mnogo kritika zbog nepotrebne „smrti, tuge i patnje“, po riječima švedskih akademika koji su pisali upozorenje Sjedinjenim Državama da ne prate Švedski primjer.
Smrt je prirordna pojava, kao i život…kao i nagon za očuvanjem života. Također su i bolesti prirodna pojava. Osnovno je pitanje vrijedi li zbog umjetnog produženja života jednima, uništit život drugima i gdje je ta granica. Epidemija je bilo i bit će ih sve više. Jedni će umirati, drugi neće ni osjetiti. Ako zbog svake epidemije budemo blokirali uobičajeno funkcioniranje i življenje, onda je bolje da nas nema, ili drugim riječima :”Jbeš takav život!”
Igranje valutom nema ni približno direktne veze s jačinom ekonomije, a Švedska je itekako pogođena ovom krizom i svojim odlukama, što sada vidimo i na apsolutnom izostanku švedskih turista.
To što biste vi rado htjeli da njihova ‘strategija’ (koja btw. uopće nije u praksi bila tako radikalno drukčija od ostalih zemalja) pokazuje rezultate je drugi par opanaka. Kako bi amer rekao – cherry picking.