Turska lira u slobodnom padu: Šta je pokrenulo oštar pad?

Dok je paritet dolara/lire u 2008. bio samo 1,31, a 2016. godine 2,83, u petak ujutro je dostigao 7,31, prelazeći psihološki prag. Prema mišljenju stručnjaka, Turskoj je već ponestalo municije za odbranu lire, osim kupovine zlata za diverzifikaciju portfelja.

ANKARA: U četvrtak, dvije godine nakon istorijske krize valute u avgustu 2018., turska lira je postigla novi rekordni nizak nivo u odnosu na američki dolar i euro uprkos višemjesečnim neuspješnim intervencijama državnih banaka i turske Centralne banke (CBRT) da podrže povećanje valute i ​​održe je stabilnom.

Dok je paritet dolara/lire u 2008. bio samo 1,31, a 2016. godine 2,83, on je u petak ujutro dostigao 7,31, prelazeći psihološki prag.

CBRT je saopštila da će koristiti „sve raspoložive instrumente za smanjenje prekomjerne nestabilnosti na tržištima“.

Prema ekspertima, Turskoj je već ponestalo municije za odbranu lire, osim kupovine zlata za diverzifikaciju svog portfelja.

Prošlog mjeseca CBRT je pretekla Rusiju kao najvećeg svjetskog kupca zlata. Godišnja inflacija u Turskoj dostigla je oko 12 procenata prema zvaničnim podacima.

Erinc Yeldan, profesor ekonomije na Univerzitetu Ankara Bilkent, rekao je da finansijski investitori napuštaju tursko tržište nakon što su vidjeli da su rezerve CBRT-a nekoliko sedmica negativne.

“Oni sada vjeruju da je kralj gol”, rekao je on za “Arab News”, dodajući da su oštre fluktuacije valuta već pogodovale nekim provladinim kompanijama za štednju u dolarima i plaćanju dugova.

Za Yeldan, međutim, takav sistem fiksnog kursa je poput broda bez kormila – jednostavno neodrživ.

“Pretvaranje muzeja Hagia Sophia u džamiju uprkos međunarodnom upozorenju i novo usvojena ograničenja zakona o društvenim medijima su političke operacije kojima se skreće pažnja sa ekonomskih izazova u zemlji”, rekao je.

Što se tiče makro osnova, Nikolaj Markov, viši ekonomista u kompaniji Pictet Asset Management, smatra da je Turska veoma ranjiva s obzirom na to da se snažno oslanja na tokove kapitala za finansiranje svog hroničnog deficita tekućeg računa.

“Unutar prostora na tržištima u nastajanju trenutno je Turska zemlja koja je najviše ugrožena nakon Argentine”, rekao je on za Arab News.

Prema Markovu, nedavno obnovljena deprecijacija lire odražava rastuću zabrinutost ulagača zbog vjerovatne krize platnog bilansa, nedostatka odgovarajućih mjera ekonomske politike i, u posljednje vrijeme, nešto većih geopolitičkih rizika.

„Značajan pad deviznih rezervi CBRT usljed većih intervencija na valutnom tržištu je očigledno okidač, kao i nedostatak odlučnih akcija monetarne politike. Da bi obuzdala deprecijaciju lire, CBRT bi trebala naglo povisiti stope kako bi sada pokazala svoju odlučnost i vratila povjerenje investitora “, rekao je za Arab News.

Pictet Asset Management predlaže da se ključna stopa politike sada treba postaviti na 14 procenata, umjesto da ostane nepromijenjena na 8,25 procenata.

Markov je takođe napomenuo da trenutna deprecijacija lire nije održiva u dužem periodu s obzirom na to da je CBRT već izgubila znatan dio svojih rezervi i da to nije od pomoći u vraćanju povjerenja investitora.

“To zapravo generiše očekivanja od budućih intervencija u vezi sa deviznom valutom, i u tom slučaju je cilj da se rezerve u potpunosti istroše”, rekao je.

Za Markova, najbolji lijek u kratkom roku bio bi agresivno povećanje stopa, ali samo nakratko, kako bi se zadržao negativan uticaj na domaću potražnju, na što je već uveliko uticao pandemijski šok; preokretanje trenda amortizacije lire; i povrat povjerenja investitora a, kao posljedica toga, veći priliv stranog kapitala u zemlju.

Najdžel Rendell, viši analitičar Medley Global Advisersa u Londonu, smatra da obrazac turske lire odražava nedostatak kredibiliteta u ekonomskoj politici.

„CBRT pokušava da ispuni brojne ciljeve politike koji se međusobno isključuju: održavanje niskih kamatnih stopa, smanjenje inflacije, podsticanje ekonomskog rasta i održavanje lire općenito stabilnom. Intervencija na deviznom tržištu (FX) kako bi se pokušala podržati valuta i korištenje ‘pozajmljenog’ novca komercijalnih banaka i inostranih izvora nije održivo”, rekao je on za Arab News.

Rendell je primijetio da su mnogi investitori počeli da dovode u pitanje mudrost CBRT akcija kada je lira izgubila vrijednost u odnosu na oslabljeni dolar i zaključili su da je CBRT potrošila dobar novac zbog lošeg u pokušaju da održi liru na vještačkom nivou.

„Sada je problem što će slabija valuta brzo ući u višu inflaciju uz prijetnju da trenutna stopa ode dalje izvan granice od 8,25 odsto. Slučaj povećanja zvaničnih kamatnih stopa ometaju politička ograničenja“, rekao je.

“Predsjednik Erdogan vjeruje u “vudu ekonomiju”, bizarno tvrdeći da veće kamatne stope nekako vode ka višoj inflaciji”, rekao je Rendell.

Prošle godine, šef CBRT  otpušten je predsjedničkim dekretom preko noći zbog neslaganja sa predsjednikom Erdoganom oko održavanja čvrste monetarne politike.

„Dakle, porast stope sada, u vrijeme kada vlada očajnički želi da podrži realnu ekonomiju, naišao bi na politički bijes. Bez sumnje, trenutni guverner CBRT Murat Uysal boji se za svoj posao“, rekao je Rendell.

Uprkos naglom padu i topljenju lire, turska vlada i dalje se protivi povećanju kamatnih stopa kako bi se spriječila dublja kriza, odbacujući tvrdnje da su devizne rezerve CBRT potrošene.

Međutim, prema zvaničnim podacima, bruto rezerve deviznih banaka smanjile su se sa 81 milijarde na 51 milijardu dolara ove godine nakon poteza za stabilizaciju valute.

Novinska agencija Reuters tvrdi da su CBRT i državni zajmodavci prodali oko 110 milijardi dolara od početka prošle godine kako bi ojačali liru.

Rendell smatra da bi, u idealnom slučaju, kamatne stope trebalo povećati za par stotina baznih bodova, ali to izgleda vrlo malo vjerovatno dok se ne isprobaju, iscrpe i neizbježno uspostave sve druge opcije – poput promjena u obaveznim rezervama i daljnjeg ublažavanja rasta kredita.

Sergej Dergačev, viši menadžer portfelja u Union Investmentu, vjeruje da su geopolitički izazovi u Turskoj posljednjih dana takođe uticali na slobodan pad i propast turske lire.

„Još uvijek postoje otvoreni sukobi s Grčkom i Libijom. Turska pomno prati sukob u Azerbejdžanu i Armeniji, a situacija u Siriji je takođe napeta. A još uvijek postoje razna otvorena politička žarišta između SAD i Turske, poput ruskog raketnog sistema S-400 i državnog suđenja Halkbank”, rekao je za Arab News.

Dergačov misli da bi ono što je potrebno ulagačima bili neki signali iz CBRT za smirivanje tržišta, možda takvi da postepeno nagovještavaju neki preokret ka ortodoksnoj mješavini monetarne politike.

„Mogućnost borbe protiv ove situacije jednokratnim ogromnim porastom stope postoji, ali postoji i politički otpor za ovaj „krajnji korak stopa“. Ne mislim da će to smiriti situaciju u potpunosti. Ukoliko dođe do povećanja stopa, uslijedit će kratkotrajno olakšanje za tursku liru i tursku imovinu, ali investitori traže stabilnije korake u vezi sa makroekonomskom i monetarnom politikom za smanjenje nestabilnosti“, rekao je.

Izvor ARABNEWS