U Rusiji proučavano psihološko stanje liječnika koji se bore protiv COVIDA-19

Psiholosko stanje lijecnika
9 komentara

Psihičko stanje medicinskih radnika tijekom pandemije COVID-19 proučavali su stručnjaci s Moskovskog državnog sveučilišta za psihologiju i obrazovanje (MSUPE), sa stručnjacima s Istraživačkog instituta za hitnu medicinu N. V. Sklifosovsky.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Counseling Psychologyand Psychotherapy identificiralo je čimbenike koji su važni za održavanje psihološke dobrobiti zdravstvenih radnika. Rad je naslovljen „Profesionalno izgaranje, simptomi emocionalnih poremećaja i nevolje među zdravstvenim radnicima tijekom epidemije COVID-19“.

Tijekom pandemije liječnici, medicinske sestre i drugi zaposlenici medicinskih ustanova znatno su izloženi riziku od profesionalnog sagorijevanja i osjetljivi su na depresivne i anksiozne poremećaje, tvrdi zajednički tim znanstvenika s Moskovskog državnog sveučilišta za psihologiju i obrazovanje (MSUPE) i NV Sklifosovsky Research Institute ofEmergency Medicine.

Proveli su prvo opsežno istraživanje u zemlji za procjenu psihološkog stanja zdravstvenih radnika iz različitih regija Rusije, tijekom prvog vala pandemije koronavirusa.

“Zdravlje i psihofizička dobrobit liječnika,  presudno su važni za održavanje zdravlja cijele populacije u cjelini, kao i za povećanje šansi za oporavak teško bolesnih pacijenata,” rekla je Alla Holmogorova, doktorica psihologije, dekanica Fakulteta za savjetovanje i kliničku psihologiju na MSUPE.

Prema istraživanju, sustavni profesionalni prekomjerni rad može dovesti do emocionalne iscrpljenosti – istaknuti simptom profesionalnog izgaranja – kao i do povećane razine stresa složene s depresijom i anksioznošću.

Suicidalne tendencije također su registrirane kod 10 posto sudionika studije.

Strah od onečišćenja sebe i svojih najmilijih virusom, nedostatak jasnih informacija i logističke poteškoće igraju važnu ulogu u povećanim razinama stresa koje imaju svi zdravstveni radnici, sugerira istraživanje.

Većina ispitanih pokazala je visoku stopu profesionalnog izgaranja, s 92 posto ispitanika koji su izjavili da se radi o preformalnom kontaktu između radnika i pacijenata (depersonalizacija), a 61 posto povezalo ih je s emocionalnom iscrpljenošću.

Međutim, od onih koji su doživjeli profesionalni uspjeh, 61 posto je pokazalo nisko izgaranje, što neizravno ukazuje na visoku razinu mobilizacije zdravstvenih radnika i njihovo razumijevanje njihove uloge u borbi protiv pandemije, prema znanstvenicima.

Studija je pokazala da su medicinski radnici iz tih regija psihološki u nepovoljnijem položaju, u odnosu na medicinske radnike sa sjedištem u Moskvi, imali su višu razinu depresije i anksioznosti, dok su se češće žalili na nedostatak zaštitne opreme.

Prema istraživačima, utvrđeno je da je pravilno logističko postavljanje takozvanih “crvenih zona”, u kojima su smješteni pacijenti, izuzetno važan čimbenik u smanjenju razine stresa. Prije svega, to uključuje posebna područja za rekreaciju, gdje radnici mogu redovito praviti pauze i uklanjati zaštitnu opremu.

Sljedeći važan čimbenik u održavanju duševnog mira bio je dobro usklađen informativni kanal između medicinskog osoblja i uprave.

Kao što su znanstvenici naglasili u studiji, održavanje mentalne dobrobiti zdravstvenih radnika usred epidemije zahtijeva razvoj psiholoških službi u medicinskim ustanovama. Materijalna podrška, psihološki doseg obitelji, radnih kolega i društva u cjelini, kao i stvaranje neformalnog, prijateljskog radnog okruženja, igraju ključnu ulogu u održavanju mentalnog zdravlja, zaključilo je istraživanje.

Trenutno osoblje Fakulteta za savjetodavnu i kliničku psihologiju na MSUPE, s osobljem Istraživačkog instituta za hitnu medicinu N. V. Sklifosovskog, nastavlja istraživanje psihološkog stanja medicinskih radnika uključenih u borbu protiv pandemije.

COVID-19LiječniciMSUPErusija
Pretplatiti se
Obavijesti o
9 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
3 godine prije

“…Trenutno osoblje Fakulteta za savjetodavnu i kliničku psihologiju na MSUPE, s osobljem Istraživačkog instituta za hitnu medicinu N. V. Sklifosovskog, nastavlja istraživanje psihološkog stanja medicinskih radnika uključenih u borbu protiv pandemije…” Hmmda… A i ovaj g. Sklifofovsi je tipicni predstavnik “ruskog” naroda…? Ne postoji “preopterecenost bolnica i doktora” zbog Covida… Naprosto zato sto je to – nepostojeca bolest. Razumljivo – automatski i “preopterecenost” je onda laz. To da su tzv “doktori” (inace u ogromnom procentu lobotomirani streberi) – koji bezpogovorno vjeruju u “autoritet” zlocinaca i WHO i u pseudo-nauku koju “predstavljaju” – e… to jeste vjerovatno… Takvih glupaka je preko 90%… Mozda su takvi glupaci i u stresu… Medjutim, tacno je da su svi ti doktri i sestre – dobili (i dobijaju) masovni FINANCIJSKU poptporu… Zasto, od koga i od cega…? (A razumljivo – od jedinog i najvaznijeg stuba Moci koji kontrolise ostala 3 stuba tzv “trodjelne vlasti” – Cetvrti… Čitaj više »

3 godine prije zadnji put uredio Žx
Slonica
3 godine prije

I meni se čini da te prevelike studije i fokus koji se drži na liječnicima, u vidu prve crte,izgaranje,povećanje stresa ,depresije ne štiti liječnike kao ljude
To je dijagnoza za eventualne prekršaje ili nepredviđene istupe liječnika.
Svi smo ljudi i imamo pitanja,nejasnoće i zbunjenost u vezi cjepiva.
Od liječnika takva pitanja nisu dobrodošla.

nekoime
3 godine prije

Svi koji izgore na poslu, idu na hlađenje o državnom trošku. U Sibir.

© 2024 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI