Ulagači u legalnu prodaju marihuane u SAD-u i Kanadi „popušili“ 30 milijardi dolara

Sve je posao, pa i marihuana koja se koristi u medicinske i rekreativne svrhe. Ovdje, za sada, nećemo raspravljati o pozitivnim ili negativnim učincima ove droge, koja je tako klasificirana od struke, već o financijskom aspektu njene prodaje.

I tako se može dogoditi da čak i sektorsko i ograničeno tržište poput kanabisa, postupno liberalizirano u Sjedinjenim Državama i Kanadi, uspije zabilježiti brojke veće od prošlih velikih financijskih neuspjeha. Odnedavno su „cannastocks“ tvrtke, koje kotiraju na tržištu legalnog kanabisa, uvrštene na burzu. I poslovale su impresivnom brzinom, ali pretjerano impresivnom.

Naime, milijarde dolara su već nestale, eksplodirale su zajedno s mjehurima tvrtki koje su do 2018. godine i u ranoj fazi kotirale kao obećavajuće, jamčeći dvostruke i troznamenkaste prinose od dionica.

Legalizacija marihuane  u Kanadi liberala Justina Trudeaua 2018. izazvala je utrku na burzama. Kako se i očekivalo, to je imalo za rezultat iznenadnu eksploziju. Previsoke kapitalizacije, previše visoka očekivanja, previše neiskustva nekih investitora u potrazi za jednostavnim povratkom ulaganja su bili faktori da su svi zaboravili da je svaki veliki prinos na tržištu dionica uvijek povezan s visokim rizikom. Učinkovita primjena reforme pokazala je da velika očekivanja ne odgovaraju uravnoteženim izgledima zarade.

Usporedba trenutnih kotacija industrije kanabisa s onima iz rujna prošle godine je za mnoge investitore sumorna. Kako piše financijski list Il Sole 24 Ore, dionice poput Tilraya, kanadske kompanije za terapijski kanabis, koja kotira na Nasdaqu, koja je u rujnu prošle godine imala kapitalizaciju od gotovo 20 milijardi dolara, za godinu dana su izgubile više od 90% vrijednosti i danas vrijede nešto više od dva dolara. Druge vrlo poznate dionice, one kanadskog Aurora Cannabisa, s vrijednosti od više od osam milijardi dolara su pale na aktualnih 2,7 milijardi. Prosječne cijene dionica „cannastocks“ tvrtki su dosegnule 10 puta veću vrijednost od imovine samih poduzeća i 64 puta veću od njihovih prihoda. Ovo je nevjerojatna neravnoteža i dobrim dijelom odaje pohlepu za „lakim novcem“.

Masovno povlačenje iz temeljnog kapitala privatnih investitora, koji su nestrpljiviji od prosječnih institucionalnih kupaca, prouzročilo je eksploziju mjehura, ali nije svako zlo za zlo.

“Danas su se ove brojke stabilizirale na 1,87, odnosno 8,5 puta. To su dobitne brojke u usporedbi s ostatkom tržišta, kao što treba biti za sektor snažnog rasta, ali na razumnijim razinama nego ranije”, piše Il Sole 24 Ore.

Drugim riječima, mjehur u početnoj fazi tržišta kanabisa mogao je spriječiti jedan puno ozbiljniji kasnije i spasio je proizvođače od nepopravljive katastrofe.

Ono što je sigurno je da se, bez obzira na sektor, “logika” financijskih mjehura čini sličnom u svakom kontekstu. Priča ide sljedeći redoslijedom: novi proizvod, manija na naslovnicama medija, deflacija, panika među ulagačima i na kraju kolaps dionica. Pet faza koje je opisao veliki povjesničar Charles P. Kindleberger u jednom od ključnih tekstova financijske povijesti iz 1978. „Manias, panics and Crashes – A History of Financial Crises“, esej koji se do današnjih dana više navrata ažurirao i

Trebao bi ga proučiti i razumjeti svaki investitor prije nego što napravi bilo kakav potez na burzi. Ali financije su, što bi trebalo znati, loš učenik i ignoriraju pouke povijesti, koje bi im, da su ih poznavali, pomogle u sprečavanju katastrofa.

U zaključku, bez obzira na to što govorimo o padu vrijednosti dionica i gubitku ulagača koji se procjenjuje na oko 30  milijardi dolara, zaključimo ovu epizodu s ironijom. Kao što je poznato, marihuana u rekreativne svrhe „služi“ za poboljšanje raspoloženja i nerealan osjećaj bezbrižnosti. Najčešći oblik konzumiranja kanabisa je pušenje vrhova i dijela lista indijske konoplje. Lakovjerni ulagači su možda imali plemenite namjere i da na jednoj strani legalno „usreće“ milijune Amerikanaca i Kanađana, a na drugoj, Bože moj, da nešto i zarade. Po mogućnosti što je više moguće. Tako su, baš kao potrošači i konzumenti o kojima ovise dividende na njihove dionice, „popušili“ 30 milijardi dolara. Što se nas tiče, nije smak svijeta, jer se eksplozija ovog mjehura nije osjetila na globalnoj razini. Usput, ako netko računa na brzo bogaćenje na burzi, kako ne bi prošao kao ulagači u „cannastocks“ tvrtke neka proba pronaći i pročitati knjigu „Manias, panics and Crashes – A History of Financial Crises“.

SLIKA- Charles P. Kindleberger: „Manias, panics and Crashes: A History of Financial Crises“