Novo izvješće sugerira da razina stvarnog američkog duga može biti 400.000 milijardi dolara ili 20 puta veći od bruto domaćeg proizvoda zemlje. U izračun se uračunao federalni dug, lokalni i dugovi saveznih država, financijske obveze i tako dalje.
Globalna tvrtka za upravljanje imovinom AB Bernstein sa sjedištem na Wall Streetu iznjedrila je ove brojke uključivanjem u svoju analizu ne samo tradicionalne razine javnog duga, poput državnih obveznica, već sve financijske dugove kao i buduće obveze za programe stjecanja prava. Oni uključuju socijalno osiguranje, Medicare i javne mirovine.
Tvrtka sa sjedištem na Wall Streetu je u svom izvješću uzela dug iz više izvora i usporedila ga s bruto domaćim proizvodom zemlje. Korištenjem ove metodologije, savezni, državni i lokalni državni dug je zajedno iznosio 100 posto BDP-a. Domaćinstva i tvrtke su dužni 150 posto, dok financijske tvrtke duguju 450 posto BDP-a. Još 27 posto dolazilo je iz dugovanja za programe socijalnog osiguranja, 484 posto iz obećanja u okviru postojećih programa socijalnog osiguranja, a 633 posto iz obveza za socijalne programe. Prema ovoj metodologiji je ukupni dug Amerikanaca, dakle, 1832 posto.
„Američki je dug velik. I sve više raste. Ali ako želimo razmišljati o problemima s dugom u bilo kojem sektoru, suverenom, domaćinstvima, firmama ili financijama, značajniji su uvjeti zaduživanja a ne razine duga” , izjavio je u izvješću Philipp Carlsson-Szlezak, glavni američki ekonomist tvrtke AB Bernstein.
To sugerira da, premda brojke izgledaju depresivno velike, treba shvatiti da nisu sve dužničke obveze konkretne i da može postojati put za izlaz iz ove situacije. To se posebno odnosi na vladine programe, koji predstavljaju najveći potencijalni dug, ali se mogu mijenjati zakonima ili jednostavnim računovodstvom.
„Iako je slika strašna, takvi brojevi ne dokazuju da smo osuđeni na bankrot ili da je dužnička kriza neizbježna“, rekao je Philipp Carlsson-Szlezak.
“Problemi s dugom mogli bi se, vjerojatno, dogoditi već na nižim razinama duga, da su ga makro uvjeti prisiljavali”, primijetio je Carlsson-Szlezak.
Objasnio je i da krizne mjere djeluju u oba smjera. Naizgled manja razina duga može uzrokovati velike probleme u vrijeme kada je ekonomija najslabija ili, na primjer, u financijskoj krizi. Istodobno, veće razine duga mogu biti bezopasne ako su održivi drugi uvjeti, primjerice razina utjecaja ili dug prema kapitalu.
Ukupni savezni neizmireni američki dug je nedavno skočio na 22 500 milijardi dolara, odnosno oko 106 posto BDP-a, izvijestio je CNBC. Bez međuvladinih obveza, dug države iznosi 16 700 milijardi dolara ili 78 posto BDP-a.
Međutim, Carlsson-Szlezak je u izvješću napomenuo da različiti dugovi snose različite rizike, stoga i utjecaji tih rizika na pojedine dijelove gospodarstva mogu biti različiti.
“Neplaćanje državnih obveznica Sjedinjenih Država bilo bi katastrofalno za globalno gospodarstvo, a promjene politike, iako bolne za one kojima će umanjiti buduće koristi, jedva bi se vidjele na ekonomskom horizontu”, izjavio je Carlsson-Szlezak.
Izvor:
CNBC
Trose kao pijani kauboji i usput kazu “saveznicima” da se drze mjera stednje .
U naslovu je jedna brojka a u tekstu druga brojka?!
Kad budu pohapšeni oni koji su kriminalno pravili dug kao i oni koji su medijski pravili krizu i kad im se svima zaplijeni imovina ispostaviće se da je amerika u plusu.
“Drugi će plaćati troškove intervencija SAD u održavanju reda.”
Lawrence Eagleburger, dok je kao pomoćnik državnog tajnika, u svjedočenju pred Kongresom, objašnjavao novi proizvod na kojem će se temeljiti provođenje diplomacije Novog svjetskog poretka.
Bilo koji dolar koji je ikad od 1913. ugledao svjetlo dana ili ekran kompjutera je to učinio kao dug. Koliko se toga nakotilo u ovih 106 godina, tko zna, možda upravo 400 000 milijarda, možda više. Nešto se dakako i vratilo pa poništilo samo da bi se kreirao novi dolar, novi dug. Bogatstvo ne može rasti bez duga. Američki problem je isključivo dug prema stranim vjerovnicima jer znači odljev dolara koji može narušiti njihovu unutarnju likvidnost. Ostalo im nije problem. Ako i postane problem, imaju sve mehanizme da ga riješe.
Kako će riješiti pitanje duga stranim vjerovnicima uz stalni vanjskotrgovinski deficit, nemam pojma. Činjenica jest da su sad Kinezi, Rusi, Saudisci, Katarci dolarski kamatari iz druge ruke prema afričkim državama (i onim koji sliče na afričke).
Zasad se kotrlja. Dok ne pukne koji ležaj i raspe se osovina.
Zato USA želi zavladati cjelome svetu. Svoj dug bi na taj način prenela i razpodjelila na sve države. To ustvari več rade.
Neki skupljaju značke, neki salvete.. A neki dugove.
Zato su okupirali Afganistan, da malo popune vojni proračun sa opijumom.
brzo će se oni pobit….nije mi jasno kako je donald dao demokratima kasu nek je uzme odmah