Često ispod članaka gdje se spominju sukobi Kine i SAD-a, čitamo komentare o mogućoj prodaji američkih obveznica koje su u posjedu Kine. Mnogi misle da će Kina prodajom američkih obveznica ugroziti Sjedinjene države, međutim to nikako ne stoji. Evo i zašto…
Ovaj kratak članak ima za cilj objasniti jednostavnim riječima što su državne obveznice, kako se i zašto kupuju i na kraju, kada se prodaju.
Poštujući propise nacionalnih središnjih banaka, države se danas financiraju na tržištu kapitala. Ukratko, kada državi treba novaca za pokrpati proračun, nacionalna središnja banka ne može “tiskati” novac i posuditi joj ga direktno. Sve mora ići preko banaka.
Drugu mogućnost koju ima država je izdavanje državnih obveznica. Kupujući države obveznice, kupac potonjih, najčešće stječe pravo na određene prihode, jer je državi, na neki način, posudio novac. Ti su prihodi izraženi u procentima i mogu se isplaćivati svake godine.
Primjer: Sjedinjene države ponude obveznice u vrijednosti 1 milijarde. Svakome tko kupi obveznice, Sjedinjene države jamče prihod u procentima. Ako SAD ponudi 3% na godišnjoj razini, vlasnik obveznica ima pravo na 30.000.000 dolara svake godine. Nešto kao oročena štednja o kojoj već sve znamo.
Pretpostavimo da Kina ima američkih obveznica u vrijednosti od 1.100 milijardi, koje je kupila prije koronakrize. Prihodi od kupljenih obveznica prije krize su bili puno veći, nego danas koji iznose samo 1,3%.
Treba napomenuti da gotovo sve europske obveznice danas imaju negativnu kamatu. Dakle, ako kupite obveznice neke euro članice vaš novac se neće oplođavati, nego će se topiti.
Vratimo se na Kinu. Kina na američke obveznice u vrijednosti od 1.100 milijardi, vjerojatno ubire svake godine oko 33 milijarde dolara. U slučaju da ih ponudi na tržištu kapitala, američke obveznice s visokim kamatama će biti kupljene preko noći jer donose visoke prihode. To neće izazvati inflatorni efekt, niti će umanjiti potražnju za dolarima jer Sjedinjene države, kako smo gore vidjeli, imaju pozitivne kamate. Dakle, Kina bi iznova morala kupiti američke obveznice s nižim procentom prihoda od onoga što je imala ranije.
Rezultat prodaje američkih obveznica će biti kineski gubitak i veliki dobitak za novog vlasnika američkih obveznica. Vjerojatno bi razni američki fondovi tipa BlackRock sve pokupovali.
Iz gornjeg primjera smo vidjeli da Sjedinjene države pozitivnom kamatom stvaraju veliku potražnju prema dolaru. Potražnju dolara za kupovinu nafte, sada je zamijenila potražnja dolara za kupovinu američkih obveznica koje jedine donose prihod usred koronakrize.
Uz solidne prihode, vlasnici američkih obveznica “usput” sklanjaju novac na sigurno dok gospodarska krize ne prođe. Dodamo li tome da su Sjedinjene države najveći kupci kineskih roba, odgovor na pitanje isplati li se Kini prodavati američke obveznice ili ne, odgovorite sami.
Kaj Amerika još nije kineska?
Ne isplati se, cilj je primorati ih da prodaju obveznice koje imaju.
U tome je bit, poanta cijele priče – zato se pregovara, zato se spušta cijena nafte (Rusija, reverzibilno), zato postoji korona kriza.
Dok ne ide milom ide silom…
Odlicno objasnjenje za stanje gdje svi ovise o svima.
Hmmmm
A šta bi se desilo da Kina obveznice koja košta Jedan Dolar iznese na tržište i proda za, recimo, Jedan Cent !?
🙂
Bitnije od ove teme je novo svjetsko zaduživanje u dolarima.
Vlasnici papirića trebaju namaknuti dolare koje ne žele Kina, Rusija i Iran…
Ovce, ovce….. stoko sitnog zuba.
Nisam ni malo pamerniji, moje pitanje je jel amerika printira$
Poštovani Medo,
Radi se o agencijskoj vijesti od prije godinu dana. Tekst kojeg sada čitate je autorski i nije prenesen s nekog portala.
Zasigurno na portalu ima oprečnih mišljenja unutar članaka, ali svakim danom idemo korak dalje.
Nastojimo biti bolji, ali zasigurno smo daleko od 100% objektivnosti, koja praktično ne postoji.
Hvala na razumijevanju.
SAD i Kina – “Neprijatelji” koji se već 30 godina klade na obostranu korist i bogatstvo.
Samo polako. Prvo se treba riješiti dolara kao međunarodnog platežnog sredstva.
SAD i Kina- “neprijatelji” koji se već 30 godina klade na bogatstvo onoga drugog.
Tacno je da Kina jos uvijek ima interesa da ne prodaje americke drzavne obveznice,ali se to moze promijeniti,i prije nego sto se misli.Onog trenutka kad se nafta ne bude vise kupovala/prodavala u dolarima,sa svjetskom rezervnom valutom je gotovo.Amerikanci polako gube kontrolu nad proizvodjacima nafte,a i ne mogu vise bombardovati koga hoce da zastite petrodolar.Zato i pjene,prijete svakome,uvode sankcije,lazu jer znaju sta ih kad tad ceka.Kina svake godine prodaje pomalo americke obveznice,jer zna da ce kad tad doci vrijeme da ce se za tih 33 milijarde dolara kamata moci kupiti jedna rezervna guma za Teslu 3.
Zašto Kina ne smije, niti želi prodati američke obveznice?
Kina se sve više pokazuje kao američki tehnokratski eksperiment budučeg svetskog društvenog poredka, u kojem če se nadzirati svakog pojedinca. Želje po robotizaciji svetske ekonomije če dovesti do nasilnog smanjenja ljudske populacije po celom svetu. Kabala bildergerga ne želi biti samo jako bogata, nego želi ljudima vladati po principu bogova. To su mentalni degenerici i vrlo zločesti ljudi. Svi njihovi preci su bili gangsteri, zločinci, prevaranti i lopine.
Nilada se sva jaja ne drže u istoj košari. Tako Kina ima i drugih obveznica, kupuje zlato, kriptovalute, a također skladišti naftu. Europske obveznice su trenitno pušiona, američke nose prinos, a zlatu cijena raste. Međutim već sutra se može sve okrenut naglavce. To je rizik, ali su za svoje džidže Kinezi prošli bogovski. Vremena su se promjenila, Kinezi prodaju high-tech, pa je ostatak svijeta postao oprezan, a kineska ekonomija pada i raste sa ostatkom svijeta. Stog nema drastičnih poteza sa kineske strane i neće ih ni biti…poznata kineska politika malih koraka…najbolji rezultati.
Logicno,ima jedna vjest iz Njemacke o Kineskom zeljezu.Gradi se most sa autoputem kod Liverkusena,kupili zeljezo iz Kine.Sad nakon godinu dana utvrdili da nema propisanu tvrdocu.Raskinili ugovor,i ostaje ona prica.Jadan je onaj koji vjeruje i kupuje madein Kina.Kad su komunisti imali morala i govorili istinu..
Da si Kina i da iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu svojim izvozom u SAD zarađuješ gomile dolara, što bi učinio s tim dolarima? Ok, možda bi za početak slagao na palete i dovodio partijski vrh da im se dive. Onda bi vjerojatno pomislio – kako bi s tim dolarima zaradio tamo gdje se može. I onda ti pod ruku dođe američki oglas Prodajemo državne obveznice i garantiramo toliku i toliku godišnju kamatu. Ti zato jer si Kina i zato što znaš da te SAD ne podnosi lijepo kupiš američke državne obveznice i kamatariš ih, zarađuješ na činjenici da imaš dolare. S drugim dijelom dolara preko svojih državnih banaka kamatariš sve po svijetu gdje si otvorio svoju banku (od deset najvećih banaka na svijetu, prve četiri su kineske), dijelom kupuješ luke, poduzeća, ili Afriku cijelu. Kini ne pada na pamet rušiti dolar dok god dolar ima kupovnu moć… Čitaj više »
Što ako količina američkih obveznica koje se ponude na prodaju bude tolika da izazove inflaciju obveznica?
Kako se onda mogu zaduživat države čije državne obveznice, kao recimo evropske, su negativne?
Pitanje za admina. Prekjučer sam pokušao objaviti komentar na članak “Vladimir Putin, identično Zapadu, produžio karantenu do 11. svibnja”.
Moj komentar nije bio objavljen uz automatsku poruku kako treba proći cenzuru prije nego se odobri. Evo, sada objavljujem bez prepreke. Zbog čega koji put treba čekati cenzuriranje a zbog čega ne?
Hah kakav clanak…ako ce ostati bez njih (a preti im se plenidbom), cak i ako je rizik 1%, vise se isplati prodati.
Sa tih 1 trilion dolara Kina moze pokupovati imovinu po svetu i pozajmiti drugim zemljama novac, i zaraditi mnogo vise od 1.3%
Ta kupovina je usluga koju je Kina ucinila za SAD zbog prevelikih trgovinskih deficita, 1.3% prinos ne pokriva inflacioni efekat na dolar koji u zadnjih 5 god iznosi oko 2% godisnje, sto znaci da Kinezi na svaki moguci nacin gube pare.
Tankoza od clanka, sto bi rekli neki, jedan od najlosijih koje sam procitao na Logicno
Uf, autor.. ostavi se ovakvih tema. Mogao si čitateljima bar reći i nedostatke izdavanja državnih obveznica, recimo: kako djeluju na domaću ekonomiju? Što kupac može sve s tim obveznicama učiniti domaćoj ekonomiji zemlje koja je izdala te iste obveznice? Itd.
Onda, nisi spomenuo jednu važnu stvar državnih obveznica: kad je veća potražnja, onda su kamate sve manje i manje. Tako da onaj tvoj primjer od milijardu dolara sa 3% kamate godišnje je čista tvoja izmišljotina, pošto bi takva kamata uništila ekonomiju te iste države koja izdaje te svoje obveznice.
Ima tu još dosta stvari za objasniti, pa mi se ne piše roman. 😉
P***!
Dotle vašingtonciopost prediktivno programira (dakle to će napraviti) da se u crnoj kući (ko da ona odlučuje o bilo čemu) razglaba ideja da se otpiše tih 1100 milijardi Kini na način, to sad piše đu jork tajms, da se nađe “kineski trag korone”.
Koliko pamtim dolar kao glavno platezno sredstvo je uspostavljen, kao zamjena za zlato nakon onoga velikog rata. Skinuti ga po analogiji, sa trona, moze se samo opet poslije novog velikog rata. Neka me netko ispravi ako grijesim. Znam i za BretonWoods ali, po mome je to bio samo nastavak u seriji koja je dovela do ustolicenja dolara.
Samo niste napisali i da Kina u svakom trenutku može tražiti isplatu tih 1.100 milijardi dolara. Kako će ameri doći do tolikog novca da ih isplate druga je stvar.
Ovo je jedano od najnepismenijih i najnestručnijih objašnjenja koje sam ikada pročitao.
Iznošenje velikih količina na tržište utiče na referentnu kamatnu stopu jer FED mora da učini papire atraktivnijim za ulaganje (jer niko neće da kupuje novi dug dok ima starog na raspolaganju), što indirektno diže sve kamatne stope, a kako smo naučili – to poskupljuje SVE ostale kredite, kako za državu tako i za stanovništvo.
Onda dobijete krizu solventnosti i rast nenaplativih kredita, a kako to izgleda videli som 2008, što nije bilo tako davno.
Jedina “caka” sa ovim je što se može učiniti samo jedanput i smatra se jednom od tzv. “nuklearnih opcija” u finansijama.
Ko je napisao tekst ne zna mnogo o sistemu.
Uf,smije ili ne smije?Ocekivao sam odgovor nekih koji su bolji od mene na terenu financija ali posto ga ne vidim,ukratko.
Prvo bi trebalo naci nekoga ko je ekonomski mocan da to pokupuje a takvih je malo(prosle godine su to bili V.B. ,Njemacka,Belgija,Nizozemska i Francuska),nakon toga bi mogli(SAD) zaboraviti na neko vrijeme emisiju novih obveznica ili ih prodavat za kikiriki cime bi mogli izazvati domino urusavanje ekonomije na cijelom zapadu.Jasno je da bi teret printanja novca i nekakvog pokusaja ekspanzije u tom slucaju pao na najblize saveznike kao sto je jasno da oni to ne mogu izdrzati niti kratkorocno.
Kina to zasad nece napraviti jer bi u ovom trenutku to bilo protumaceno kao ratni cin.
Financijske sankcije protiv Kini.
Americki fond bi kupio obveznice ..od kuda mu tolika lova? A aaaa ok…. FED je kupio papir i boju…kuzim.
Prognoze navedene u ovom članku, temelje se na gospodarstvu. Sve kalukulacije o prodaji američkih obveznica temelje se na pretpostavci da će Trump oduzeti kineski novac, te da kinezi moraju prodati. Pa, ni židovi nisu trebali prodati nacistima svoje imanje u Njemačkoj 1930-ih. Zar ne?
Jaka analiza, menjamo trice za vunu 😉 Da izvini autor, logično je moj sajt i ga poštujem, ali želim da malo autor objasni od tih stvari koje se ne preprodaju u univerziteta širom svijeta, recimo kako neka država može da štampa novac bez pokrića, a druge nemogu. Amerika može da pečata 20 000 000 000 000 $ ili EU okolo 14 000 000 000 000 € bez da ima neku veliku inflaciju. Zašto svakih desetak godina puče neki balon… To je teška materija, ali u isto vreme je i dosta prosta. Štampaš dolare koju su posle Breton-Vudske konferencije 1944 g. svetska rezervna valuta. Kurs dolara je fiksiran za zlato /35 $ = 1 Oz Au/, ostale drzave imaju delimično rezerve u zlato i deo u dolare. USA garantira da menja suficit dolare raznih država za zlato ako požele. Ali Ameri igraju prljavo, dok drugi rade za svoju ekonomiju, proizvodnju, stave… Čitaj više »
Inflacija duplo veča od doprinosa na obveznicama ,povrh svega Amerikanci misle poništiti njihove obveznice radi nadoknade štete od korone 🙂 ,dva prilično dobra razloga zašto prodati,treči je taj da isplačuju kamate iz novog duga :)))
obaveznice imaju dan dospiječa. i imaju ugovor o kamatama. 3%.
i sad očeš da ih prodaš prije dana dospiječa. ko će ti ih kupiti, pa kupit će ih špekulanti,ali ne po cijeni koju ti očeš, nego po cijeni kojom su oni tebi spremni platiti. a mislim da češ teško nači takvog ,koji bi ih kupio a da mu ne ispadnu jeftinije ,nego da kupi nove kod amera.
Sada je pravo vrijeme da Kina proda SAD obveznice, hahahahaha
Može li Trump otkazati američki dug koji se duguje Kini?
Multiple Trump administration sources told CNN this week that there is an appetite to use various tools against China, the most alarming of which is the idea of retaliating against China by canceling US debt owed to Beijing, as first reported in The Washington Post.
Kina američkim obveznicama plaća BRI, a niko se ne usuđuje da ih odbije.