Erdogan podigao ulog na grčkoj granici: Pokrenuo je o “Operaciju 1453″ 

Kako javlja  Al-Jazeera, ovog su vikenda ponovno letjeli „Molotovljevi kokteli“ preko grčko-turske granice, dok se grupa migranata pokušavala probiti preko ograde tijekom noći.Grčka policija je suzavcem i vodenim topovima nastojala je odbiti migrante i ugasiti vatru.

Incidenti su postali uobičajeni u posljednja dva tjedna na graničnom prijelazu Kastanies – Pazarkule, na sjeveru turske granice s Grčkom duge 200 kilometara.

Na drugom mjestu velika grupa migranata navodno je prešla iz Turske u Grčku preko mora. Čamci sa 75 ljudi pristali su na grčkom otoku Lezbosu u petak, prenosi grčka državna televizija ERT.

Al-Jazeera tvrdi „kako je vrlo malo migranata uspjelo prijeći morskim putem otkad je turski predsjednik Erdogan 7. ožujka naredio Obalnoj straži da zaustavi migrante na moru“, rekavši „kako je zabrinut za njihovu sigurnost“.

U Ateni je glasnogovornik vlade Stelios Petsas ponovio optužbe da Turska koristi migrante kao pritisak da Europska unija popusti pred njegovim ucjenama.

Podsjetimo, migranti su požurili u pograničnu zonu nadajući se da će prijeći u Europu nakon što je Turska 29. veljače priopćila da je granica otvorena i da ih više neće zaustavljati.

Grčka je odgovorila odlučni i poručila kako neće dopustiti da bilo tko ilegalno uđe iz Turske.

Europska unija se približila stavovima Viktora Orbana iz 2015 i ovaj je put rekla da će granice ostati zatvorene, kako je dogovoreno s Ankarom još 2016. Gotovo svi europski čelnici su podržali Atenu. Prema tom sporazumu je EU obećala je tri, a onda još tri milijarde milijarde dolara Turskoj da primi sirijske izbjeglica i zadrži migrante koji žele ići u europske zemlje. Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je prošlog tjedna „kako njegova zemlja želi da se sporazum revidira, jer EU nije ispunila obećanja, a Ankara se više nositi s novim izbjeglicama iz posljednje zone sukoba u Siriji“.

No, ovaj trik Cavusoglua nije pao na plodno tlo, jer je EU odlučila vjerovati ruskom ministarstvu obrane i podacima o interno raseljenim osobama u Idlibu koje daju ruske službe koje provode zračna izviđanja terena, a oni se uvelike razlikuju od turskih „milijun Sirijaca koji su krenuli prema Turskoj“.

Erdogan se danas treba sastati s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, a ta će tema dominirat će razgovorima.

U međuvremenu je europska granična služba Frontex poslala je još 100 agenata na grčku granicu, kao pomoć u zaštiti EU od masovnog priljeva migranata.

Slanje sigurnosnog osoblja iz 22 zemlje EU dio je šire pomoći koju je Atena zatražila zbog hitne intervencije na granici. Frontex je već poslao 500 svojih ljudi u Grčku, kao i 11 brodova i drugu opremu. U ovom timu su i hrvatski policajci. Generalni direktor Frontexa Fabrice Leggeri istakao je da je zaštita slobode, sigurnosti i pravde u EU zadatak svih njenih članica i da prisustvo čuvara iz raznih europskih zemalja u Grčkoj upravo to dokazuje.

Predviđeno vrijeme trajanja hitnih intervencija Frontexa na grčkoj granici je dva mjeseca, ali bi moglo biti produženo, ako to bude neophodno, zaključuje Al.-Jazeera.

Macron zatvara EU prije sastanka s Erdoganom

Međutim, sinoć dolazi do glasne izjave francuskog predsjednika Macrona, koji se nije referirao na situaciju u grčkoj, već na krizu s epidemijom koronavirusa, zbog koje je najavio zatvaranje vanjskih granica Europske unije najmanje na 30 dana.

„Europska unija će zatvoriti svoje vanjske granice na 30 dana u borbi protiv pandemije koronavirusa. Sva putovanja između neeuropskih zemalja i EU također će biti obustavljena na 30 dana“, rekao je sinoć u izvanrednom obraćanju francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je uveo i nove mjere koje ograničavaju kretanje i izlazak iz domova Francuzima.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u ponedjeljak da će EU u sprječavanju širenja koronavirusa uvesti „privremenu zabranu ulaska“.

Ankara je protiv Grčke pokrenula „Operaciju 1453“, godina pada Konstantinopolja

Unatoč borbi protiv epidemije, Grčka se i dalje bori protiv najezde na svojim granicama. Grčki list New Post piše kako budne oči Ankare nadziru nebo iznad turske granice, što je potvrdio i  turski dnevni list Hürriyet koji piše o novoj operaciji turskih dronova koji nisu zauzeti na sirijskoj ili libijskoj fronti..

U Turskoj je posljednjih dana u tijeku i drugi posao, izazov usmjeren na pritisak grčke granice, prenosi grčki list.

Turski vojni dronovi provode ophodnje u području Evrosa i prate kretanje grčkih vlasti i Frontexa kako bi se spriječile deportacije imigranata.

Prema listu Ta Nea, operacija čak ima kodno ime “1453”, godinu pada Konstantinopolja, što je simbolična poruka da je Ankara na svim razinama pooštrila igru.

Turski dronovi žele prikupiti informacije o svim kretanjima koja se događaju na grčko-turskoj granici. Informacije se prenose u operativni centar pod nadzorom turskih trupa radi koordiniranja njihovih daljnjih koraka.

Pokretanje nove “operacije” u kontekstu krize koju je Turska stvorila u Evrosu, iskorištavanjem migranata s ciljem nastavka ucjenjivanja Ankare EU i zastoja na granici, najavio je na svom Twitteru je Selçuk Bayraktar, tehnički direktor vojne tvrtke „Baykar“ i zet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

“Dron Bayraktar TB2 počeo je patrolirati grčkom granicom. Od istoka do zapada, od sjevera do juga nebo je slobodno“, napisao je Selçuk Bayraktar, čiji su dronovi poznatiji po visokoj cijeni i  napadima na sirijsku i libijsku vojsku, kao i njihovim brojnim obaranjima na obje fronte.

Budno „oko” na nebu gleda preko turske granice, piše turski dnevni list Hürriyet, opisujući „novi pothvat bespilotnih letjelica protiv tvrdog stava Grčke prema ‘izbjeglicama’ koji pokušavaju ući u Europu”.

“Bayraktar TB2 patrolira preko grčke granice pod kodnim nazivom „1453”, nastavlja se u izvještaju, naglašavajući kako dronovi imaju za cilj identificirati mjesta intervencije grčkih i europskih snaga i odmah obavijestiti turske vojne i policijske snage koje nastavljaju pratiti situaciju i da to pokušaju spriječiti.

Vrijedi napomenuti da je Erdogan u više navrata optuživao Grčku za “nehumano postupanje” s izbjeglicama i imigrantima, dajući ulje na vatru s lažnim vijestima, piše grčki list.

Više puta je Grčku pozvao da otvori svoje granice i omogući tim ljudima da prijeđu u Europu. U tom je kontekstu turski ministar unutarnjih poslova Suleiman Soilu najavio prebacivanje 1000 posebno obučenih policajaca na granicu Evrosa, kako bi se spriječio povrat migranata na turski teritorij.

Soilou je u svojim ranijim izjavama čak upozorio Atenu da je ono što se sada događa na Evrosu “samo početak”, jer Grčka, kako vrijeme bude prolazilo, neće moći “očuvati” svoje granice.

Ova bi izjava mogla značiti da će se Turska migrantima koristiti na „neodređeno vrijeme“, ne dopuštajući im povratak natrag u Tursku sve dok europski čelnici ne pristanu na „kompromis“ s Turskom.

EU ovisi o Rusiji i sporazumu Erdogana s Moskvom

Rat između Erdogana i Europske unije na grčkoj granici se nastavlja, gdje je turski predsjednik, po svemu sudeći, poslao svoje snage kako bi se probila blokada grčke policije i propustili migranti da prođu u EU. Ali tko su ti migranti? Samo sirijske izbjeglice? Možda, ali vrlo mali broj.

Blizak odnos između terorista i Turske u Siriji, pod pogledom sudionika na Zapadu, otvara brojan pitanja na tu temu.

Međutim, problem što ne znamo tko će se zajedno s „izbjeglicama“ probiti u neku zemlju, iako to nije ništa novo. Zbog toga je to ključni dio zahtjeva za zatvaranje granica, ali ti zahtjevi do danas nisu pali na plodno tlo. Sada je Macron uspio ispasti „politički i korektan“ i zatvoriti granice, ali je to propisao izvanrednoj situaciji koronavirusom.

Dakle, u čemu je stvar? Zašto je Hrvatska na zahtjev Frontexa na grčko-tursku kopnenu granicu odlučila poslati policajce, vozila i opremu? Po čemu se Turska, koja daje škare migrantima da prosijeku bodljikavu žicu, razlikuje od zapovjednika nevladinih udruga koji napadaju talijansku obalu? Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost Bruxellesa,spominje razlog.

“Migranti dolaze na europske granice nakon što im je netko rekao da su otvorene“, rekao je Borrell.

Ali trenutno ne govorimo o ljudima koji bježe iz afričkih zemalja, čije smo resurse oteli mi Europljani. Ne govorimo o nevladinim udrugama i centrima koji marširaju na prijem kod europskih vođa kao heroji kako bi dobili sredstva zahvaljujući logici kapitalističkog profita po kojoj su izbjeglice i migranti postali roba. Ne govorimo o dobroj fasadi koja skriva potrebu za jeftinom radnom snagom koja se lako može ucjenjivati, a samim tim su ucjenama izloženi i europski radnici.

To je drugačija stvar od nove trgovine robovima koju trenutno pratimo na Sredozemlju. U jednom slučaju situaciju kontroliramo mi, koji smo odgovorni za funkcioniranje naših sustava, a na drugoj strani se sukobljavaju grčka policija i turski agenti, koji razmjenjuju napade suzavcem, dok Turci migrante drže u pozadini, naoružane kamenjem i alatima, spremnim za proboj.

Što Erdogan želi? Novu ekonomsku pomoć u zbrinjavanju sirijskih izbjeglica koje je sam stvorio? Ne, ovo je samo izgovor, i to vrlo loš. On bi volio financirati svoje akcije u Siriji. Akcije, ponavljamo, koordinirane s teroristima prisutnim u arapskoj zemlji.

Vlada Ankare više nije u mogućnosti obuzdati sirijski napredak, do te mjere da je bila prisiljena potpisati primirje s Rusijom, saveznikom Assada. U međuvremenu, Europa se pravi da je promatrač ovog rata putem opunomoćenika. Čak ne provodi ni akcije koje bi joj  omogućile da postane akter u Siriji, zato što ne priznaje Assada.

Europa mora postaviti pitanje što se događa u Grčkoj, a sada joj ostaje da se nada da će sporazumi sklopljeni s ruskim predsjednikom potaknuti Erdogana da popusti prije nego što Europa popusti pred ucjenama, na manje ili više vidljiv način.

Naime, treba  napomenuti da je sam Borrell na sastanku Vijeća europskih ministara vanjskih poslova u Zagrebu priznao da se ispituje mogućnost davanja novih sredstava za brigu o migrantima nevladinim udrugama koje su angažirane u Turskoj. To bi mogao biti način da se prikrije kapitulacija pred novom ucjenom Erdogana, koji je već 2016. godine  uspio dobiti oko šest milijardi eura, iako i dalje pokopava europsku sigurnost u Libiji, ratujući protiv Europe i na toj fronti.

Sada su se neki kampovi ispraznili. Ostaje pitanje hoće li ih autobusi, koje je vlada Ankare osigurala za migrantima, voziti samo do granice ili će ih vraćati natrag, možda u znak dobre volje, usprkos mogućoj promjeni stava Europske unije? Ovdje je mnogo pitanja na koje nema odgovora, ali se neki nameću sami po sebi. Na primjer, Macron i Angela Merkel se danas mogu  sastati s Erdoganom i izraziti žaljenje što ne mogu otvoriti granice „zbog mogućeg kolapsa sustava zbog pandemije koronavirusa“, bez obzira na to možemo li govoriti o pandemiji ili žarištima epidemije kao što je slučaj u Italiji. U svakom slučaju, grčka granica je bojno polje koje se ne smije ispustiti iz vida. Posebno u zemljama regije, koje će se prve naći na udaru.

New Post / AJB / Hurriyet