Neuspjeli švedski plan borbe protiv koronavirusa kosi starije i siromašne

Marcello Ferrada de Noli, švedski emeritus profesor znanosti javnog zdravlja, epidemiolog i bivši znanstveni suradnik na Harvard Medical School 10. travnja za RT piše kako je u samo tri dana ukupan broj smrtnih slučajeva u Švedskoj zbog trenutne epidemije porastao je sa 477 na 881. Iako je problem otprilike u isto vrijeme počeo u svim skandinavskim zemljama, statistika Švedske je među najgorima.

Švedska ne samo da ima najveću stopu smrtnih slučajeva po glavi stanovnika, već je i ukupan broj smrtnih slučajeva veći nego u svim ostalim nordijskim zemljama zajedno. Od 10. travnja Švedska ima 86 smrtnih slučajeva Covida-19 na milijun stanovnika, dok Finska ima devet, Norveška 20, a Danska 43. S druge strane, SAD imaju 47, a Rusija 0,5 smrtnih slučajeva od ovog soja koronavirusa na milijun stanovnika.

Covid-19 kosi starije i imigrante

Vlasti već tjednima ponavljaju kako je najvažniji cilj njihove strategije zaštititi starije osobe. Ali 40 posto svih žrtava bilo je zaraženo u kućama u kojima žive. Ali kako nije testirano osoblje koje se brine o tim starijim osobama, virus je stigao do trećine staračkih domova u Stockholmu. Ogromna većina smrtnih slučajeva Covida-19 u Švedskoj su ljudi stariji od 70 godina.

Nadalje, područja u regiji Stockholma naseljena uglavnom imigrantima nižeg socioekonomskog statusa najviše su zastupljena među zaraženom populacijom.

Najgore je u Rinkeby-Kisti, predgrađu kojeg je Trump spomenuo u svom poznatom citatu “Pogledajte što se dogodilo sinoć u Švedskoj”, gdje je najviša stopa po glavi stanovnika, 48 na 10 000. U socijalno povlaštenim područjima, na primjer u Kungsholmenu, ima samo devet slučajeva na 10 000. 16. ožujka neovisna organizacija somalijskih liječnika otkrila je da je najmanje šest od 15 smrtnih slučajeva osoba u Stockholmu bilo somalskog porijekla.

Daljnje mjere koje štetno utječu na starije osobe dijelom se sastoje u  novim uputama liječnicima kako odrediti prioritet u odabiru pacijenata koji će se liječiti u jedinicama intenzivne njege. Jasno je da pacijentima koji su u biološkoj dobi iznad 80 godina i više ne treba dati prednost. Isto je i s ljudima starijim od 70 do 80 godina koji imaju teže bolesti više od jednog organa. Ni osobe starije od 60 do 70 godina, koje imaju slične zastoje u više od dva organska sustava ne mogu dobiti intenzivnu njegu.

Gornja pravila primjenjuju se u situacijama kada nema dovoljno kritičnih kreveta. Ali iako su se vlasti sada potrudile povećati broj raspoloživih kreveta, Švedska je, prema statistikama EU, zemlja u Europi s najmanjim brojem bolničkih kreveta. Lokalni mediji izvijestili su da je tijekom ’90-ih Švedska demontirala većinu dijelova svojih terenskih bolnica koje su držane u slučaju većih katastrofa. Ostale mjere koje utječu na starije osobe su otkazane sve planirane operacije, na primjer karcinoma i druge. Broj  operacija smanjen je za pet tisuća samo tijekom prethodnog tjedna.

Šveđani nisu ni po čemu posebni

Kao što su izjavile vlada i tijela javnog zdravstva, ključna komponenta švedske strategije bio bi navodni „nacionalni idiosinkratski faktor koji Šveđane navodi da se pridržavaju uputa svoje vlade“. Naime,  „vlasti to samo trebaju preporučiti, a ljudi to trebaju slijediti“. Švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde  objasnila je 30. ožujka kako Šveđani “imaju puno povjerenja jedni u druge i u vlasti i političare i da javnost slijedi odluke i preuzima osobnu odgovornost“. Ovdje treba naglasiti, Ann Linde  je to  ponovila i 9. travnja: „Vjerujemo da ljudi preuzimaju odgovornost.”

Tu je i objašnjenje švedske autorice Elisabeth Asbrink da često ponavljano „povjerenje“ umjesto toga može biti „naivnost, pasivnost, lijenost ili čak prezir prema starijim osobama“, što je ministrica Linde upitno empirijski rekla u kontekstu ove epidemije.

Novine DN objavile su rezultate istraživanja provedenog 9. travnja među švedskim narodom koji se usredotočio na stavove javnosti u vezi s „socijalnom distanciranjem“, kamenom temeljcem u preporukama vlasti. Rezultati ankete pokazuju da je, paradoksalno, usprkos pozivima vlasti da se “društveno distanciranje” dosljedno poštuje, sve manje i manje ljudi s kojima su razgovarali nekoliko dana reklo da se pridržava ove preporuke.

Studija zatim imenuje dobne skupine koje “u većoj mjeri krše preporuke Agencije za javno zdravstvo”. Zaključuje i da će takvo “nacionalno ponašanje s velikom vjerojatnošću dovesti do porasta  infekcije u narednim danima”.

Procjena štetnosti epidemioloških posljedica švedske strategije je također teška i zbog nepouzdanih statistika. S jedne strane, prijavljeni “zaraženi slučajevi” temelje se isključivo na testiranim slučajevima, a testovi se uglavnom rade samo u bolnicama. Stvarni broj švedskih slučajeva ostaje nepoznat. S druge strane, broj umrlih koji se svakodnevno prijavljuje ne predstavlja stvarni broj smrtnih slučajeva tog dana, jer Agencija za javno zdravstvo tvrdi da primaju brojne izvještaje o preminulima danima nakon smrti.

Pored toga, prema švedskom vanrednom profesoru za anesteziologiju i intenzivnu njegu, dr. Matsu Erikssonu, „brojni pacijenti otpušteni iz bolnica umiru kod kuće, neprovjereni i  dobiju dijagnozu nespecificirane upale pluća“. Također je napomenuo “kako postoji naputak u Stockholmu da se sumnjive smrti uzrokovane Covidom-19 više neće više ispitivati ​​i stoga se  ne uključuju u statistiku“.

„Ipak, trebali bi ih staviti u vreću smrti s oznakom “zaraženi”, rekao dr. Mats Eriksson.

Švedski eksperiment je manjkav. Ili nije istina da su Šveđani tako dobrovoljno poslušni ili su preporuke vlasti znatno nedovoljne, samo što nisu prisilne. Drastično povećanje broja smrtnih slučajeva u odnosu na susjedne zemlje govori puno toga, za RT piše Marcello Ferrada de Noli, švedski emeritus profesor znanosti javnog zdravlja, epidemiolog i bivši znanstveni suradnik na Harvard Medical School.

RT / DN