A. Lukašenko: Doći će vremena kada ćemo se radovati Ukrajini u NATO paktu

Aleksandar Lukašenko smatra da je glavna prijetnja miru sukob velikih sila. Izjavio je to 1. lipnja, govoreći pred graničnim čuvarima i njihovim obiteljima prilikom posjete graničnoj postaji Divin u okrugu Kobrin, prenosi državna agencija BelTA.

“Glavna prijetnja, kao što vidim, je sukob interesa velikih država. Pogledajte što se događa. Glavni sukob SAD vode Kinom. Kina je porasla, postala je lider u mnogim smjerovima. Naravno, Amerikanci ne žele izgubiti svoju vodeću poziciju i monopol u svijetu. to je glavni sukob”, rekao je bjeloruski čelnik.

U isto vrijeme, bjeloruski predsjednik je posebno istaknuo sukob između Rusije i Zapada, Rusije i Sjedinjenih Država, kao i napetosti između Indije i Kine i između Kine i Vijetnama nad Otočjem Spratly.

Naglasio da se svi ovi sukobi na neki način očituju u situaciji u Donbasu i Siriji.

“Tamo je u tijeku otvoreno suočavanje”, rekao je Lukašenko.

Prema njegovu mišljenju, Sirija se zemlja u kojoj su se suočili interesima velikih sila.

“Tamo velike interese ima Rusija, a osobito Iran i SAD”, rekao je bjeloruski čelnik, uspoređujući situaciju u Siriji s Ukrajinom.

“Isto je u Ukrajini. Čini mi se da bi možda bilo mira kada ne bi bilo drugih koji su zainteresirani za ovaj sukob. Vi znate tko”, rekao je bjeloruski čelnik, ne navodeći na koga točno misli.

Aleksandar Lukašenko je spomenuo i napetosti između Sjedinjenih Država i Europske unije oko opskrbe čelika i aluminija, spominjući korištenje sankcija u rješavanju određenih pitanja.

“A što su sankcije? To je gubitak novca i teret za društvo. Kažu da brane svoje gospodarske interese. Bojim se da se ovi trgovinski i informacijski ratovi negdje ne prerastu u vrući sukob, osobito velikih sila koje imaju nuklearne potencijale. Onda će biti vruće svima”, naglasio je predsjednik.

Istodobno, prema njegovu mišljenju, male i srednje države većinom, ne bi trebale, kao privjesci, slijediti politiku velikih svjetskih aktera.

“Moramo voditi tešku politiku i zajedno se boriti za naše interese”, vjeruje bjeloruski vođa.

Iz perspektive geopolitičke situacije u regiji, Lukašenko se posebno osvrnuo na situaciju u Ukrajini. Prema njegovim riječima, postoje neke neizvjesnosti oko ovog pitanja.

“Ako Ukrajina uđe u NATO, situacija će biti drugačija, ako ne, Ukrajinu će preplaviti radikalne nacionalističke struje usmjerene na borbu “svi protiv svih”. Ta je mogućnost još složenija”, rekao je Lukašenko.

“Za Ruse, koji se boje da će Ukrajina ući u NATO, što može biti, doći će vrijeme kada će nam biti drago da je Ukrajina u NATO savezu, a ne da bude neka vrsta gangsterske države kojom će vladati uniformirane bande i skupine. Tada bi to bilo mjesto gdje neće biti ničega dobrog, za Rusiju, Bjelorusiju i sve ostale”, rekao je Lukašenko.

Sudeći po njegovoj izjavi, to znači da bi NATO čak bio dobro rješenje za Ukrajinu, jer bi spriječio uspon na vlast neonacista i radikalnih nacionalista u zemlji i tada bi Ukrajina bila normalna zemlja, koja ne bi predstavljala sigurnosni rizik i s kojom bi bilo moguće surađivati.

S druge strane, posjetimo da je sredinom veljače na sastanku Vijeća sigurnosti

Bjelorusije Aleksandar Lukašenko rekao “kako je prvi put od sredine prošlog stoljeća svijet korak bliže globalnom sukobu s nepredvidljivim posljedicama”.

Tada je istaknuo “kako danas u rukovodstvu Rusije ne postoji ozbiljno razumijevanje o nužnosti jačanja nacionalnih oružanih snage na najopasnijim područjima zajedničke obrane s Bjelorusijom, Kazahstanom, Armenijom i drugim zemljama”.

Krajem svibnja je bjeloruski predsjednik održao je sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom, tijekom kojeg se, između ostalog, raspravljalo o odnosima između dviju zemalja i NATO paktom. Nakon sastanka je Lavrov rekao kako Moskva i Minsk imaju “jedinstven stav”.

“Mi smo saveznici i ne tražimo sukobom s nikim”, rekao je ruski ministar vanjskih poslova.

Posljednja posjeta bjeloruskog predsjednika graničnoj postaji s Rusijom dolazi u vrijeme ogorčenosti Minska zbog ruske odluke da uvede granične kontrole na nekim graničnim prijelazima s Bjelorusijom.

Nesuglasice su nastale kada je Bjelorusija prošle godine uvela petodnevno bezvizni režim za građane 80 zemalja, što je omogućilo stanovnicima trećih zemalja da prijeđu rusku granicu bez ikakve kontrole. Naime, ranije nije bilo kontrola na granici Rusije i Bjelorusije. Ruski FSB je iz sigurnosnih razloga najavio stvaranje granične zone s Bjelorusijom u nekoliko ruskih regija.  Iako je Lukašenko uvođenje petodnevnog bezviznog režima uveo kako bi osigurao ublažavanje sankcija Europske unije, ruski odgovor je nazvao “političkim činom”.

Najnovija izjava o NATO paktu kao “faktoru koji će stabilizirati Ukrajinu” je, blago rečeno, nepojmljiva.

Iako doslovno ovisi o povlaštenim cijenama za plin i druge robe koje uvozi iz Rusije, kreditima Moskve i obrambenim kapacitetima ruske vojske, Lukašenko je vrlo oštar u govorima kada treba kritizirati odluke Moskve.

Graničare je pozvao ne da “postanu poput Rusa, koji ne znaju što žele i što bi radili na bjeloruskoj i ruskoj granici”.

“Neka budu odlučni i donesu tu odluku. Nemamo problema i spremni smo na odgovarajući način odgovoriti u bilo kojem trenutku”, rekao je Lukašenko.

“Ako žele zatvoriti granicu, molim…”, istaknuo je, dodavši kako su u Bjelorusiji spremni komunicirati s Rusima “kao sa saveznicima i kao narodi”.

Osim toga, Aleksandar Lukašenko je granice nazvao relikvijama prošlosti, koja daje malu korist u komunikaciji ljudi, osobito između Rusa i Bjelorusa.

Lukašenko je naglasio da će ovo pitanje biti raspravljeno tijekom nadolazećeg Vrhovnog državnog vijeća Saveza država Rusije i Bjelorusije u lipnju.

Pozvao je na donošenje “jasnog sporazuma o odnosima između graničnih čuvara”, ističući da o ovom pitanje ne mogu odlučivati graničari na licu mjesta.

Treba naglasiti da je Lukašenko ove izjave dao isti dan kada je njegov ministar vanjskih poslova razgovarao s europskim povjerenikom o razvoju odnosa Bjelorusije s EU, dok je samo dva dana ranije Sergeja Lavrova pozvao na razgovore o suradnji između Bjelorusije i Rusije.