Afrička nacija optužuje Francusku za financiranje terorista

Prijelazni vođa Nigera, general Abdourahamane Tchiani, optužio je Francusku da pokušava destabilizirati zapadnoafričku zemlju i regiju Sahel financiranjem terorističkih skupina sa sjedištem u susjednoj Nigeriji i Beninu.

Vojni čelnik iznio je optužbe u intervjuu za državnu televiziju RTN koji je objavljen u četvrtak.

Francuska je “ulila nekoliko milijardi CFA franaka” u oružane organizacije, uključujući Boko Haram, koji djeluje u nigerijskim državama Sokoto, Zamfara i Kebbi, kao i unutar Benina, prema Tchianiju.

Također je optužio Ahmeda Abubakara Rufaija, bivšeg šefa Nigerijske nacionalne obavještajne agencije, da je igrao ključnu ulogu u obuci i opskrbi opremom militantima koje podržava Pariz.

“U Nigeriji… Ahmed Abubakar Rufai… bio je središnja točka za obuku, nabavu opreme i financiranje povezano s terorizmom,” tvrdio je Tchiani.

Abuja je odbacila optužbe, nazvavši ih “potpuno neistinitima.”

“Nigerija i Niger povezani su poviješću, kulturom, trgovinom i brakovima. Nigerija nikada nije bila i nikada neće biti zainteresirana za destabilizaciju Nigera,” rekao je u izjavi u petak glasnogovornik nigerijske vlade Mohammed Idris Malagi.

“Pozivamo Tchianija i vojnu huntu u Nigeru da prestanu pokušavati stvarati zbrku i da prestanu pokušavati zabiti klin između Nigerijaca i Nigeraca,” dodao je.

Odnosi između Nigera i Francuske pogoršali su se otkako je general Tchiani predvodio državni udar koji je svrgnuo prozapadnog čelnika zemlje, Mohameda Bazouma, u srpnju 2023. Taj razvoj događaja oštetio je veze između zemlje Sahela i njezinih zapadnoafričkih susjeda, s izuzetkom Burkine Faso i Malija, koji su oboje pod vojnom vlašću. Gospodarska zajednica zapadnoafričkih država zaprijetila je upotrebom sile protiv vođa udara, s nekoliko susjeda Nigera, uključujući Nigeriju, trenutnu predsjednicu regionalnog bloka, koji su izrazili spremnost da pridonesu trupe misiji koju podržava Pariz.

U srijedu, privremeni čelnik Nigera ponovno je naveo rašireno nasilje militanata u zemlji kao razlog za svrgavanje Bazouma, koji je “nekoliko puta primao teroriste u Predsjedničkoj palači.”

Rekao je RTN-u da su bivši predsjednik i civilna vlada “oslobodili teroriste.”

“Ove vlasti djelovale su pod nalogom Francuske, iste Francuske, kažem to i ponavljam, koja financira terorizam u Sahelu,” inzistirao je.

Džihadistička pobuna u regiji Sahel izbila je u sjevernom dijelu Malija 2012. i od tada se proširila na susjedne Burkina Faso i Niger. Prema neprofitnoj organizaciji Armed Conflict Location and Event Data, napadi su ubili više od 12.000 ljudi, od kojih su većina civili, u 2023. godini.

Vojni čelnici Burkine Faso, Malija i Nigera prekinuli su obrambene veze s nekim prijašnjim partnerima, uključujući Francusku i SAD, optužujući ih da nisu uspjeli zaustaviti desetljeće trajno nasilje. Tri bivše francuske kolonije također su nedavno optužile Ukrajinu za podržavanje terorizma u Sahelu nakon što su službenici u Kijevu navodno pružili obavještajne podatke pobunjenicima za zasjedu krajem srpnja u kojoj je ubijen veliki broj malijskih vojnika, kao i izaslanika ruske grupe Wagner.