Američke rakete sposobne za napad na Krim ispaljene su u Crno more u vrijeme kada mogućnosti od sukoba na ruskoj granici i dalje rastu

Američka vojska provela je ispitivanja lansiranja raketa u sklopu NATO-ovih vježbi, pucajući iz Rumunjske u strateški vitalno Crno more, usred sve veće napetosti koje vladaju na granicama s Rusijom.

Ruski mediji izvijestili su u srijedu da je u vježbama sudjelovalo više od 130 vojnika i 30 sredstava vojne opreme, te da su tijekom vježbi korištena dva napredna oružna sustava, koja su lansirala salve na ciljeve u vodi. Visoko-pokretljivi lanseri M142 (HIMARS) helikopterom su prebačeni iz američkih baza u Njemačkoj posebno za ove vježbe.

Forbes je pomno pratio operaciju i napomenuo da “samo 400 milja (440 km) preko Crnog mora dijeli rumunjsku obalu do Krima.” Nastavilo se špekulirati o razlozima koji stoje  iza odluke Washingtona o tome da se naoružani sustavi isprobavaju u neposrednoj blizini Rusije, rekavši da “vojska HIMARS koja leti i izlazi iz Rumunjske predstavlja ozbiljnu i nepredvidivu prijetnju ruskim snagama na tom području.” Domet lansera je oko 300 km, što znači da bi ih američke snage mogle upotrijebiti za eventualan napad na postrojenja, koja se nalaze na poluotoku Krim, kojeg je anektirala Rusija 2014. godine.

U srijedu je zamjenik šefa Javne komore Krim, Alexander Formanchuk, upozorio novinare da su ruske oružane snage na poluotoku rasporedile napredni hardver, koji će neutralizirati svaki “iznenadni raketni napad.” Tvrdio je da se vježbe uklapaju u širi obrazac eskalacije, rekavši da su „provokacije protiv Krima postale sve češće. Nažalost, svjedoci smo daljnjeg pogoršanja međunarodnih odnosa i međunarodne situacije. A tema Krima prikladan je razlog za eskalaciju takvih provokacija.”

Vijest dolazi usred pogoršanih diplomatskih prepirki između dviju zemalja, nakon što je Rusija u utorak izvijestila da je razarač američke mornarice “John McCain” presretnut dva kilometra unutar ruskih teritorijalnih voda, blizu Vladivostoka na Dalekom istoku. Razarač klase Udaloy, Admiral Vinogradov, pratio je američko plovilo i upozorio da bi se moglo razbiti, ako ne napusti sporni zaljev Petra Velikog.

Američka mornarica odbacila je kritiku Moskve zbog percipiranog upada, tvrdeći da je njezin ratni brod bio u takozvanoj operaciji slobode plovidbe, a američki dužnosnici osporili su “pretjerane pomorske zahtjeve Rusije u pogledu svog teritorija.”

Odluka Washingtona u vezi jednostranog povlačenja iz niza sporazuma, kao i Sporazuma o kontroli naoružanja također je potaknula napetosti s Rusijom. Bijela kuća je 2019. najavila da će se povući iz Ugovora o nuklearnim snagama srednjeg dometa, koji je zabranio ispitivanje i razvoj brojnih tipova raketa, optužujući Moskvu za kršenje odredbi ugovora. Rusija snažno negira američke optužbe.

Ranije ovog mjeseca Amerika je raskinula svoje članstvo unutarUgovora o otvorenom nebu, sklopljenog iz doba Hladnog rata, koji je omogućavao međusobne zračne nadzorne letove i čiji je cilj bio raspršiti strah od kretanja vojne opreme i nuklearnog oružja. Zbog neuspjeha Ugovora ponovno je američki State Department uperio prst u Rusiju, iako sve pojedinosti o navodnim kršenjima još nisu objavljene u javnosti.