Američke sankcije protiv Rusije dovele do sukoba između Berlina i Washingtona

Prijedlog američkog Kongresa da se prošire sankcije protiv Rusije nisu izazvale toliku zabrinutost u Moskvi, koliko u Bruxellesu i Berlinu. Daily Express piše kako europski dužnosnici strahuju da će nove restriktivne mjere imati ”široke neželjene posljedice” za gospodarstvo zemalja EU i njihove energetske interese. Ovdje se u prvom redu misli na Njemačku i zemlja koje bi imale koristi od nove linije plinovoda ”Sjeverni tok 2”.

Senat i Zastupnički dom Sjedinjenih Država su priopćili kako su postigli dogovor o paketu sankcija ”koje bi trebale kazni Rusiju zbog intervencije na predsjedničkim izborima, ali i zbog agresije u Ukrajini i Siriji”.

Bruxelles je reagirao na vijest, upozoravajući Washington kako jednostrane odluke o ovom pitanju mogu dovesti do ”širokih neželjenih posljedica”.

Ranije je Njemačka najavila mogućnost uvođenja ”mjera osvete”, ako američka vlada odluči nametnuti sankcije protiv njemačkih tvrtki uključenih u izgradnju ruskog plinovoda kroz Baltičko more.

Europski diplomati strahuju da bi sukob Berlina s Washingtonom oko ”Sjevernog toka 2” mogao spriječiti EU da u pregovorima s Moskvom postigne konsenzus o ovom projektu, za kojeg je zeleno svijetlo dala i Europska komisija.

“Kao što smo u više navrata rekli, važno je da se sve odluke o mogućim novim sankcijama donose zajedno. To je neophodno za očuvanje jedinstva s našim međunarodnim partnerima po pitanju restriktivnih mjera koje će osigurati provedbu Sporazuma iz Minska”, navodi se u priopćenju EU.

Europski političari su izrazili zabrinutost zbog činjenice da mjere o kojima raspravlja Washington mogu dovesti do posljedica koje bi negativno utjecale ne samo na transatlantsko partnerstvo i skupinu G7, nego i na gospodarstvo Europske unije i njene energetske interese.

“Sankcije su najučinkovitije kada su koordinirane. U ovom trenutku naš režim sankcija je koordiniran, tako da je njihov učinak visok. Usuglašenim pristupom možemo izbjeći iznenađenja, nositi se s potencijalnim negativnim učinkom na vlastita gospodarstva i kolektivno poduzimati uravnotežene odluke. Jednostrane mjere će sve to uništiti”, uvjereni su europski dužnosnici.

Početkom sljedećeg tjedna Zastupnički dom planira glasati o zakonu koji uključuje sankcije protiv Rusije, Irana i Sjeverne Koreje za njene ”opasne akcije”. Ako predloženi dokument bude usvojen, predsjednik Trump će s Kongresom morati pregovarati o ”radikalnim promjenama” u američkoj vanjskoj politici prema Moskvi.

Antiruske sankcije su privukle pozornost senatora i kongresmena prije svega zbog pokušaja Bijele kuće da poboljša odnose s Vladimirom Putinom. Mnogi zakonodavci se nadaju kako će zbog prijedloga zakona Donald Trump zauzeti puno čvršći stav o tom pitanju, kaže Daily Express.

Njemačka i Austrija: ”Opskrba energijom u Europi je stvar Europe, a ne SAD-a!”

I dok se u Sjedinjenim Državama Kongres i Bijela kuća ”poigravaju sankcijama” kako bi oslabili utjecaj Trumpa, a to bi ujedno bio dokaz kako Bijela kuća nema nikakvih ”veza s Rusijom”, za Njemačku je ovo prvorazredno ekonomsko pitanje.

Njemačke tvrtke su ozbiljno uznemirene planiranim američkim sankcijama protiv Rusije, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. Nijemci se boje da će se sankcije primjenjivati na sve strane tvrtke koje s Rusijom posluju u energetskom sektoru. Diplomati i stručnjaci u Njemačkoj kritiziraju potez Washingtona i tvrde kako je odluka američkih zakonodavaca ”neprijateljski pokušaj promicanja izvoza američkog ukapljenog plina u Europu”.

Njemačke tvrtke su zabrinute zbog mogućeg razarajućeg učinka na njihovo poslovanje s Rusijom. U američkom Senatu je zakon već odobren. Sada se čini da je moguće da na dnevnom redu u Zastupničkom domu bude prije početka ljetnih praznika.

U ovom slučaju govorimo o novim sankcijama protiv Rusije i Irana. Kaznenim mjerama protiv Moskve se planira utjecati na ponašanje Rusije u Ukrajini, a posebno na aneksiju Krima. Njemačka vlada je, zajedno s Europskom unijom, već nametnula svoje sankcije za to.

Međutim, problem je u stvari puno dublji. Prije mjesec dana, kada se raspravljalo o novom nacrtu zakona, stigle su neobično oštre kritike njemačkog ministra vanjskih poslova, Sigmara Gabriela. U zajedničkoj izjavi s austrijskim kancelarom Christianom Kernom, ministar Gabriel je rekao: ”Američka računica izvanredno opisuje ono što je stvarno posrijedi, a to je prodaja američkog ukapljenog plina i preuzimanje ruskog udjela na europskom tržištu prirodnog plina.”

Zatim su Sigmar Gabriel i Christian Kern istaknuli: ”Opskrba energijom u Europi je stvar Europe, a ne Sjedinjenih Američkih Država! Tko i kako nam osigurava energiju možemo odlučivati na temelju načela otvorenosti i konkurencije u tržišnom gospodarstvu!”

Njemačka kancelarka Angela Merkel je ubrzo nakon toga jasno izjavila ”kako to nije bio nikakav korak u predizbornoj kampanji socijaldemokrata i naglasila da podržava stav ministra Gabriela o ovom pitanju”.

Činjenica je da Amerikanci koriste ovaj zakon ne samo kako bi ostvarili ciljeve vanjske politike, nego i vlastite trgovačke interese, na štetu mnogih njemačkih kompanija.

U tekstu zakona se navodi ”kako američka vlada trebala staviti prioritet na snagu vlastitog izvoza i stvaranje radnih mjesta za Amerikance”. Samo po sebi to i nije sporno, ali je zakonom o sankcijama protiv Rusije američki Kongres najavio ”ekonomski rat” Njemačkoj.

Također je jasno navedeno ”kako se takva američka politika protivi izgradnji plinovoda ”Sjeverni tok 2”, zbog njegovog štetnog utjecaja na energetsku sigurnost Europske unije, razvoj tržišta plina u središnjoj i istočnoj Europi i energetske reforme u Ukrajini”.

Njemačke tvrtke su ozbiljno zabrinute da će posljedica donošenja zakona o sankcijama u konačnici biti izricanje kaznenih mjera protiv svih stranih tvrtki koje su uključene u izgradnju plinovoda u suradnji s ruskim Gazpromom.

Prema riječima čelnika građevinskog projekta ”Sjeverni tok 2”, Matthiasa Warniga, ako nove sankcije stupe na snagu, imat će katastrofalne posljedice za cjelokupnu opskrbu naftom i plinom i na udaru će se naći svi cjevovodi koji iz Rusije Europi isporučuju naftu i plin.

”Dakle, posljedice će pogoditi područje od Kine do zapadne Europe”, uvjeren je Warnig.

Postoji bojazan i da bi zakon također mogao pogoditi one kompanije u kojima je udio ruskih tvrtki mnogo manji od polovice. Osim toga, američki zakon se ne ograničava samo na energetski sektor. U izvješću Senata od 12. srpnja se navodi kako se nove velike sankcije mogu izreći ”ključnim sektorima ruskog gospodarstva, kao što su rudarstvo, brodogradnja, čelik, obrada metala i izgradnja željeznica”.

S točke gledišta čelnika Odbora njemačkog gospodarstva Wolfganga Büchela, ”planirane sankcije američkog Senata su od velike važnosti i predstavljaju značajnu prijetnju europskom i njemačkom gospodarstvu”.

Büchela je naglasio da se ovdje princip ”America First” koristi na potpuno nov način i američkim izvoznicima međunarodna tržišta namjerava otvoriti na štetu europskih”.

Čelnik ”Sigurnosne konferencije u Münchenu”, Wolfgang Ischinger, uvjeren je da će prijedlog zakona u sadašnjem obliku ugroziti europsku energetsku sigurnost i da će narušiti odnose između Sjedinjenih Država i Europe, a na kraju će korist imati Rusija. Ischinger je također rekao ”kako je američki zakon percipiran u Europi kao neprijateljski i politički pokušaj da pomogne u izvozu američkog ukapljenog prirodnog plina u Europu”.

FOTO – ”Sjeverni tok” i ”Sjeverni tok 2”