Američki akademici pozivaju da se pripremimo za novi Černobil u Ukrajini

S dolaskom zime i rastućim opterećenjem energetskog sustava Ukrajine prijetnja nove nuklearne katastrofe u središnjoj Europi više nije samo teoretska opasnost. Analitičari akademskog časopisa ”Energy Research & Social Science” kažu da do 2020. godine, postoji 80 posto vjerojatnosti za ”ozbiljne nezgode” na nuklearnim elektranama u Ukrajini i pozivaju javnost da se pripremi za novi Černobil.

U članku ”Budite spremni za novi Černobil u Ukrajini”, kojeg je objavio portal Global Research, stručnjaci ovaj scenarij predviđaju zbog stalnog povećanja opterećenja na nuklearnim elektranama, zbog čega dolazi do zaustavljanja rada energetskih blokova, ali i zbog teškog stanja nuklearne opreme iz sovjetskog razdoblja i katastrofalnim manjkom ulaganja u modernizaciju ove industrije.

U slučaju takvog incidenta, Europska unija bi se suočila ne samo s ozbiljnim posljedicama po okoliš, nego bi zbog nedavnog uvođenja bezviznog režima došlo do masovnog bijega Ukrajinaca iz zagađenih područja u EU.

U Bruxellesu  toga svjesni, ali tvrdoglavom vodstvu u Kijevu se ionako ništa ne može objasniti.

Trenutno u Ukrajini postoje četiri nuklearne elektrane, ”Zaporožje”, najveća u Europi sa šest reaktora i ukupne snage 6 000 MW, ”Rivne” s četiri reaktora i ukupnog kapaciteta od 2880 MW, ”Hmeljnicki” s dva reaktora i ukupne snaga 2000 MW i na kraju “Južna Ukrajina” s tri reaktora i ukupnog kapaciteta od 3000 MW.

Podsjetimo, posljednja je početkom ovog mjeseca automatskim sustavom zaštite bila isključena iz mreže. Ne “Južna Ukrajina” odnedavno koristi gorivo američke tvrtke Westinghouse, kojeg stari sovjetski reaktori ”ne prepoznaju”.

Godine 2000. je černobilska elektrana s četiri reaktora napokon bila zatvorena.  Od 15 nuklearnih reaktora koji rade u Ukrajini, 12 ih je izgrađeno u vrijeme Sovjetskog Saveza. Svi oni su klasični tip VVER nuklearnih reaktora koji su razvijeni ’60-ih i ’70-ih na Kurčatovskom institutu u Moskvi. Ti reaktori bi trebali imati maksimalni vijek trajanja od 30 godina. No, za 10 od 15 reaktora koji su aktivni na području Ukrajine je odavno prošao ”rok upotrebe”.

Uz sve navedeno, opterećenje ruševnih reaktora je u stalnom je porastu zbog odluke da se ne uvozi ugljen iz Donbasa za termoelektrane, zbog čega je sredinom 2017. proizvodnja električne energije u ukrajinskim termoelektranama pala na gotovo polovicu proizvodnje iz 2013. godine.

Ukrajinski Energoatom, državna tvrtka koja upravlja nuklearnim elektranama u Ukrajini, navodi  da su 2016. nuklearne elektrane radile sa 65,5% ukupnog kapaciteta, a do siječnja 2017. godine su proizvodnju već podigle na 77,6%.

U prvoj polovici 2017. nuklearne elektrane u Ukrajini su proizvele više od 45 milijardi kWh električne energije, što je povećanje od 13% u odnosu na 2016.

Danas, ukrajinske vlasti očajnički cijede posljednji kilovat iz nuklearnih postrojenja iz sovjetske ere. Situacija je pogoršana i zbog ukrajinskih dužnosnika koji vrše pritisak na energetske stručnjake, koji moraju pronaći zamjenu za nuklearno gorivo koje proizvodi ruska tvrtka TVEL. Tako su na nekoliko reaktora u više navrata pokušavali koristiti gorivo koje je proizvela američko korporacija Westinghouse.

Česi su zbog straha od havarije odustali od američkog goriva

Nevjerojatno je da su Ukrajinci potpuno ignorirali bolno iskustvo Čeha. Naime, još 1996. godine je češka nuklearna elektrana ”Temelin” potpisala je ugovor s Westinghouseom. Nakon što se prvi put američko gorivo koristilo u reaktoru, postrojenje je bilo prisiljeno da redovno nadopunjuje reaktore prije vremena i javljale su se brojne pogreške u procesu proizvodnje.

Znanstvenici iz Westinghousea jednostavno nisu mogli riješiti ovaj problem. Uz opasnost od nuklearne katastrofe, troškovi proizvodnje električne energije su značajno porasli. Zbog toga i nakon jedne velike nesreće u siječnju 2007. godine, Češka je odlučila odbiti američko gorivo i do 2010. se ”Temelin” u potpunosti vratio na korištenje proizvoda ruske kompanije TVEL.

No, Ukrajina ipak eksperimentira s američkim gorivom, za koje je politički vrh odlučio da je analogan ruskom. Odluka donesena još 2005., da bi nakon nekoliko godina tužnog iskustva 2013. godine, nakon temeljitog pregleda i otkrivanja brojnih nedostataka i kvarova, državni Nuklearni regulatorni inspektorat Ukrajine uveo potpunu zabranu korištenja američkog goriva u ukrajinskim nuklearnim elektranama.

Međutim, događaji iz 2014. godine su prisilili Ukrajinu da ponovno razmotri uporabu američke zamjene. U travnju 2014. su mediji izvijestili da je američko gorivo stavljeno u reaktor №3 nuklearne elektrane ”Južna Ukrajina”, reaktor №5 u ”Zaporožju” i reaktor №2 ”Južna Ukrajina”.

U veljači 2016. je došlo do prvog nužnog isključivanja reaktora №3 nuklearne elektrane ”Južna Ukrajina”.

Kako su lokalni stanovnici izvijestili na društvenim mrežama, područje oko nuklearne elektrane odmah je ugasila vojska. 23. ožujka 2016. su sve aktivnosti na nuklearnoj elektrani ”Južna Ukrajina” bile potpuno suspendirane 24 sata.

”Cyber Berkut”: Kijev je produljio rad starih sovjetskih nuklearnih elektrana

Anonimna hakerska skupina ”Cyber Berkut” je uspjela doći do dokumenata državnih institucija u Austriji, Rumunjskoj, Moldaviji i Bjelorusiji, kao i Greenpeacea i mreže udruga za zaštitu okoliša ”Bankwatch” koji datiraju od ovog ljeta. Informacije otkrivaju sulude planove Energoatom da se produlji rad starih reaktora.

Kijev je samostalno odlučio produljiti rad reaktora 2015. godine, ali je 2017. godine Ukrajina odlučila poslati ovaj program za obnovu nuklearnih elektrana susjednim zemljama i Međunarodnoj organizacije za zaštitu okoliša.

Ovaj je korak istodobno kršenje dvije konvencija Ujedinjenih naroda, prema kojima potpisnici moraju dobiti državno i odobrenje međuvladinih komisija prije, a ne poslije početka rada na nuklearnoj elektrani. Osim toga, prekršena je i Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanja javnosti u odlučivanju o pitanjima okoliša iz Aarhusa od 1998.

Međutim, očito se Ukrajinci ne osjećaju dužnima nikome polagati i kao odgovor na bijes europskih zemalja Kijev je reagira šutnjom i odluke u nuklearnom sektoru donosi po političkoj liniji. Čini se kako ukrajinski stručnjaci vjeruju da vlade EU nemaju dovoljno kvalificiranih stručnjaka da kompetentno procjene ukrajinski nuklearni program.

Osim toga, ozbiljnu zabrinutost uzrokuje činjenica da ukrajinska državna tijela odgovorna za nuklearnu energiju još nisu razvila metode za zbrinjavanje potrošenog nuklearnog goriva i drugog radioaktivnog otpada. Dužnosnici u Kijevu ili izbjegavaju odgovoriti na ta pitanja ili se prave ludima.

”Moramo li voditi evidenciju svih slučajeva”, poručili su na pitanje o radioaktivnom otpadu i raširene pojave slučajeva leukemije u djece.

Ukrajinska nuklearka ne prepoznaje američko gorivo