Američki obavještajci iznose moguće scenarije za Ukrajinu

Neprijateljstva u Ukrajini će se najvjerovatnije nastaviti u doglednoj budućnosti osim ako ukrajinske snage ne propadnu i Rusija ne ostvari svoje ciljeve, navodi se u procjeni američkih obavještajnih službi u srijedu. Mirno rješenje trenutno je nemoguće, smatraju američki zvaničnici.

Sumorno predviđanje dala je direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines tokom rasprave u Washingtonu koju je vodio tehnološki gigant Google. U svom prvom javnom komentaru o Ukrajini od maja, rekla je da su američke obavještajne službe razmotrile tri moguća scenarija za sukob u Ukrajini.

Najvjerovatniji je žestoki rat u kojem Rusija ostvaruje “postepene dobitke, bez proboja”. Drugi scenario uključuje da Rusija uspije da slomi “jednu od [ukrajinskih] najsposobnijih i najopremljenijih snaga” na istoku, što dovodi do “pada ukrajinskog otpora”. Treća mogućnost uključuje Ukrajinu koja je uspjela stabilizirati liniju fronta, a moguće i ostvariti manje uspjehe u Hersonskoj oblasti, kojom trenutno dominiraju ruske snage.

“Također, da budemo jasni, trenutno ne vidimo priliku da obje strane postignu miran sporazum”, rekla je ona.

Haines je rekla da njena agencija i dalje vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi da zauzme “veći dio Ukrajine”, ali je dodala da su snage te zemlje degradirane za četiri mjeseca borbi u Ukrajini.

“Uočavamo nepovezanost između Putinovih kratkoročnih vojnih ciljeva u ovoj oblasti i kapaciteta njegove vojske, neku vrstu neusklađenosti između njegovih ambicija i onoga što je vojska u stanju da postigne”, rekla je ona.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski navodno je ranije ove sedmice rekao čelnicima G7 da želi okončati neprijateljstva s Rusijom prije kraja godine. Pozvao je zapadne sile da povećaju isporuke oružja njegovoj zemlji, prema izvorima iz evropske vlade koji su upoznati s njegovom privatnom video-vezom.

Ukrajinski zvaničnici tvrde da je strano oružje neophodno za borbu protiv Rusije, ali da se njihova zemlja ne bi predala čak i da nije poslano. Ministar vanjskih poslova Dmitrij Kuleba rekao je njemačkim medijima ovog mjeseca da će se ukrajinski vojnici “boriti lopatama” ako moraju.

Rusko rukovodstvo je odbilo da odredi bilo kakav raspored za operaciju u Ukrajini i više puta je tvrdilo da se odvija po planu i da će na kraju postići sve svoje ciljeve. Moskva je svoje ciljeve opisala kao osiguranje sigurnosti za sebe i za Donjecku i Lugansku Narodnu Republiku, koje je priznala kao suverene države nekoliko dana prije početka ofanzive.

Rusija je poslala trupe u Ukrajinu 24. februara, navodeći neuspjeh Kijeva da sprovede sporazume iz Minska, koji su bili osmišljeni da daju regionima Donjecka i Luganska poseban status u okviru ukrajinske države. Protokoli, uz posredovanje Njemačke i Francuske, prvi put su potpisani 2014. Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je od tada priznao da je glavni cilj Kijeva bio da iskoristi primirje kako bi kupio vrijeme i “stvorio moćne oružane snage”.

U februaru 2022. Kremlj je priznao republike Donbasa kao nezavisne države i zatražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti nijednom zapadnom vojnom bloku. Kijev insistira da ruska ofanziva nije bila potpuno ničim izazvana.