Američki zakonodavci usvojili su u subotu zakon o potrošnji od 1,2 triliuna dolara, što je dugo čekala akcija šest mjeseci u proračunskoj godini koja je za dlaku spriječila djelomično zatvaranje vlade.
Senat je odobrio mjeru koja će zadržati američku vladu da se finansira sa 74 za i 24 glasa. Zakon je poslan američkom predsjedniku Joeu Bidenu, koji je navodno najavio da će ga potpisati kao zakon.
Čelnici Senata proveli su sate u petak pregovarajući o brojnim amandmanima na njega koji su na kraju poraženi. Kašnjenje je gurnulo donošenje zakona preko predviđenog roka, u petak u ponoć.
Više od 70% novca izdvaja se za troškove odbrane. Nacrt zakona od 1.012 stranica obezbjeđuje 886 milijardi dolara sredstava za Ministarstvo odbrane SAD-a, uključujući i pojačanje američkih trupa.
Zakon će također pokrivati vojsku, domovinsku sigurnost, zdravstvo i druge službe do 30. septembra, nakon što je usvojen u Senatu predvođenom demokratama. Predviđeno je da finansiranje ovih programa ističe 22. marta.
Ta mjera, međutim, nije uključivala finansiranje vojne pomoći Ukrajini, Tajvanu ili Izraelu, prijedloge koji su uključeni u drugi nacrt zakona, a koji je Predstavnički dom pod vodstvom republikanaca ignorirao.
Zastupnicima je trebalo šest mjeseci u tekućoj fiskalnoj godini da postignu dogovor o vladinom finansiranju. Proces su usporili konzervativci, koji su se zalagali za više političkih mandata i oštrije rezove potrošnje nego što je imao Senat.
Nisu uspjeli postići kompromis, nakon što su republikanci zahtijevali da paket uključuje nova sredstva za zaštitu granice zemlje s Meksikom.
Nakon višemjesečnih pregovora, dvije glavne stranke nisu uspjele postići dogovor o ogromnom zakonu o stranoj pomoći. Zakon bi uključivao oko 60 milijardi dolara za Kijev, više od 14 milijardi dolara za Izrael i oko 8 milijardi dolara za američke partnere u Indo-Pacifiku.
Ovim pajaclima ne treba uopće pozornosti davati.
Šteta tu šugavu vladu je odavno trebalo rastjerati.
Ocekivano
886 milijardi dolara godišnje za vojsku 😃
Rusija izdvaja 10 puta manje (uključujući i povećanje vojnog budžeta od 25% zbog rata u Ukrajini).
Da izuzetni stave vojnu potrošnju u realne okvire od nekih 300 milijardi dolara, ne bi im dug tako drastično rastao, već bi stagnirao ili padao.