Američki strateg: Njemačka se ne može cinično ponašati kao “grobar” NATO pakta

Ovog tjedna je London poručio kako je u Estoniju poslao četiri jurišna helikoptera Apache kao podršku NATO snagama za brzo djelovanje raspoređenim u toj baltičkoj zemlji. Helikopteri već podržavaju razmještene snage na području Baltika, a helikopteri Apache će postat dio NATO programa za širenje vojne prisutnosti u toj regiji, priopćili su iz Velike Britanije. Ovo je odgovor na “zastrašujuću prijetnju koja dolazi iz Rusije”, javlja britanski kanal Sky News.

Sinoć su agencije javile da je mornarička skupina NATO pakta ušla u Baltičko more. Prema ruskom Nacionalnom centru za upravljanje obranom, pomorsku skupinu NATO pakta koja je ušla u Baltičko more vodi američki razarač “USS Gravely”. U grupi su poljska fregata “Casimir Pulawski”, turska fregata “Gokova” i španjolska fregata “Juan de Bourbon”. Ruske snage za brzo reagiranje provode skup protumjera. U borbenu gotovost su su stavljene dežurne skupine brodova, obalni raketni sustavi “Bastion” i “Bal”, kao i zrakoplovi pomorskog zrakoplovstva.

Ranije u veljači je raketni razarač”USS Gravely”  ušao je u Baltičko more, a tada su posade mornaričkih zrakoplova ruske Baltičke flote uvježbavale taktiku uništavanja skupine ratnih brodova uvjetnog neprijatelja.

Međutim, gomilanje snaga, puno većih od onih koje je NATO odredio za brzo djelovanje i koje prema međunarodnim sporazumima mogu biti na samim ruskim granicama, ne prestaje. Naime, uz ova premještanja snaga Francuska je priopćila da će u estonski grad Tapi, 140 kilometara od ruske granice, poslati tenkove, borbena pješačka vozila i stotine vojnika. Francusko veleposlanstvo u Estoniji je službeno potvrdilo da francuske snage dolaze početkom sljedećeg tjedna.

Prebacivanje francuskih trupa na ruske granice se provodi u okviru NATO programa za jačanje vojne nazočnosti saveza u baltičkim zemljama i Poljskoj. Samo ovu francusku borbenu skupinu će činiti gotovo 300 vojnika, četiri tenka i dvadeset pješačkih borbenih vozila.

U kontingent će biti uključeni vojnici 2. brigade francuske vojske i plaćenici iz Legije stranaca. Vojna oprema će biti isporučena željeznicom.

Planirano je da francuska vojska u baltičkoj republici ostane do kraja kolovoza. Podsjetimo se da su početkom travnja NATO vojnici uvježbavali ulične borbe u Tallinnu.

Tada je voditelj Vladimir Solovjev govorio je o provokacijama njemačkog televizijskog kanala ZDF, koji je “greškom” objavio vijest o “početku sukoba s Rusijom”. Njemački kanal je vijest koja je prilično uznemirila novinare iz svjetskih agencija, iako je brzo demantirana, objavio uoči sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i estonske predsjednice Kersti Kaljulaid, koji jučer, 18. travnja, održan u Moskvi.

Međutim, ako bolje pogledate zemlje koje sudjeluju u gomilanju trupa na Baltiku, sustavno nedostaje upravo Njemačka. Usprkos provokaciji medija, njemačko ministarstvo obarne ne ide dalje od ugovornih obveza iz sporazuma NATO pakta o slanju snaga za brzi odgovor u baltičke zemlje i Poljsku.

To je primijetio i bivši zamjenik pomoćnika američkog ministra obrane Elbridge Colby.

U intervjuu za njemački časopis Focus je Elbridge Colby istaknuo  kako je Njemačka vrlo bogata zemlja i mogla bi trošiti više na svoju obranu i NATO saveznike.

Osim toga, Colby je naglasio da njemačka vojska danas predstavlja samo “blijedu sjenu” onoga što je bila tijekom Hladnog rata.

Po njegovom mišljenju, Njemačka bi mogla “pomoći u borbi protiv Rusije”, jer je to “glavni problem NATO pakta u ovom trenutku”.

“Njemačka bi mnogo češće mogla plašiti Ruse”, rekao je Colby.

Međutim, Berlin je vrlo oprezan u ovom trenutku, posebice zbog najnovijeg zahlađenja odnosa na relaciji NATO-Rusija, koji su u potpunosti prekinuli suradnju s civilnim i vojnim linijama komunikacije.

“NATO je otišao predaleko u poticanju sukoba s Moskvom”, izjavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Aleksandar Gruško.

“NATO je napustio pozitivan program u odnosima s Rusijom. On više ne postoji i do sada nema nikakvih znakova da NATO zna kako izaći iz ove slijepe ulice” , istaknuo je diplomat.

Odluku Sjevernoatlantskog saveza da prekine normalne radne kontakte kroz vojne linije komunikacije je nazvao apsurdnom, ističući kako sigurnost u Europi uvelike ovisi o odnosima Rusije i NATO-a.

“To je paradoksalno, ali današnji odnosi NATO-a i Rusije najviše podsjećaju na” uobičajeno” stanje u kojem je NATO stvoren za vrijeme Hladnog rata. Prašina je opet podignuta “Harmelovom doktrinom” s dijalogom i odvraćanjem. Samo u ovoj formuli sada ima mnogo odvraćanja i malo dijaloga”, dodao je diplomat.

Rekao je da su ukupni vojni izdaci zemalja NATO-a u protekloj godini premašili 1000 milijardi dolara, što je 22 puta više od ruskih izdataka za obranu.

Istodobno je Gruško naglasio kako Moskva neće sudjelovati u utrci za pumpanje vojnih proračuna s NATO paktom, već će se oslanjati na “ekonomska, precizna i djelotvorna sredstva”.

Nijemci pažljivo promatraju situaciju i znaju da bi čak i “ograničeni rat s Rusijom”, ako je takvo što moguće, bio katastrofalan za Europu. Osim toga, njemačka ekonomija će, prema revidiranim predviđanjima Bundesbanke i vlade u Berlinu, ove godine rasti za samo 0,5%, a ima i stručnjaka koji tvrde da se približava recesiji.

Sve to za američkog vojnog stručnjaka i bivšeg visokog dužnosnika Pentagona, Elbridgea Colbya, nisu argumenti koji mogu opravdati obrambenu politiku Berlina.

Bivši glavni strateg Pentagona Elbridge Colby vidi njemačku vojsku kao “sjenu sile koja je nekada bila” i upozorava na najgori mogući scenarij u kojem bi se SAD okrenule od Europe.

Usprkos optužbama Washingtona da je Njemačka jedan od grobara NATO pakta, njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen i ministar vanjskih poslova Heiko Maas energično odbijaju kritike i navode kako Njemačka neće povećavati svoje troškove obrane, kao što je obećala, ali još uvijek ne odustaje od najavljenih ciljeva.

Elbridge Colby, koji je sada direktor programa obrane u Centru za novu američku sigurnost u Washingtonu, bio je arhitekt Nacionalne obrambene strategije SAD-a 2018. godine, tvrdi: “Tko želi mir, mora se pripremiti za nuklearni rat.”

Colby je na temelju tri trenutna područja sukoba njemačkoj javnosti pojasnio zašto je u njenom vlastitom interesu da više troši na obranu.

Uloga Njemačke u NATO paktu

U posljednjih nekoliko mjeseci SAD sustavno kritiziraju njemačku obrambenu potrošnju. Međutim, za mnoge visoko rangirane vojne stratege se čini kao da ne razumiju njemački stav. Jedan od njih je i Elbridge Colby.

Ministar vanjskih poslova Heiko Maas mu je to izravno rekao, iako na negativan način. Maas se na obilježavanju 70. obljetnice NATO-a usprotivio kritikama upućenim Njemačkoj.

“Znam da je naš proračun ponekad teško razumjeti strancima. Zapravo, američki vojni stručnjak ih ne razumije i tvrdi da nitko nije imao više koristi od NATO-a od Njemačke. To izbija iz njega”, rekao je Maas.

“Ponašanje Njemačke je čudno, ako ne i cinično”

Maas je nedavno pokušao objasniti njemački stav kroz tamna poglavljima njemačke povijesti.

“Kad bi se utvrdilo da njemačke obveze prema kolektivnoj obrani Europe nisu ispunjene, to bi bilo čudno, ako ne i cinično”, kaže Colby.

On podsjeća na vrijeme Hladnog rata. U to vrijeme su Nijemci htjeli da NATO brani Zapadnu Njemačku izravno na granici s Istočnom Njemačkom, a baltičke države, Estonija, Latvija i Litva, sada traže takvu zaštitu od Rusije, argument kojeg je iznio američki strateg

“Njemačka je bogata koliko i sam Krez, antički kralj Lidije”

Kada je Maas 4. travnja rekao da Njemačka ustrajava u ispunjenju svojih obveza, Colby je provokativno na Twitteru napisao: “U redu, onda dajte nekoliko divizija Bundeswehra koje su sposobne braniti istočnu granicu NATO-a. Pokažite svoju spremnost.”

S američke točke gledišta, rasprava koja se trenutno vodi u njemačkoj unutarnjoj politici je nerazumljiva.

“Njemačka je bogata koliko i Krez, antički kralj Lidije. Čini se da bi mogla trošiti više na svoju obranu i saveznike”, kaže Colby i govori o vojnoj potrošnji pomoću “moralnih argumenata”.

“Ako Njemačka nije spremna dati obećane doprinose Savezu, neizbježno će otvoriti temeljna pitanja o NATO-u, a NATO će morati podijeliti naš kolektivni teret obrane. Njemačka mora dati svoj zakoniti doprinos”, rekao je Elbridge Colby.

Ministrica obrane Ursula von der Leyen je više puta naglasila kako se ne radi samo o novcu i kao argument navela da Njemačka daje “gotovinu, ali i doprinos i sposobnost”. To znači da su osim dva posto ciljanih izdataka važne i njemačke vojne sposobnosti i doprinos NATO-u.

S tim se slaže i Colby, ali on kaže: “Pogled na njemačke vojne sposobnosti danas je još manje laskav od razine vojne potrošnje”.

“Njemačka vojska je blijeda sjena”

“Njemačka vojska je blijeda sjena onoga što je bilo pred kraj Hladnog rata. Njemačka je također i najvažnija zemlja Europe i važan partner NATO-a i stvarno bi mogla pomoći u rješavanju ključnih problema Saveza kada bi dala samo djelić iz 1988. godine”, rekao je američki strateg.

Colby vidi probleme uglavnom na istočnoj granici NATO-a, gdje je “prijetnja Rusija”. U tom sukobu bi vojno jaka Njemačka mogla bi napraviti razliku.

“Njemačka bi mogla puno vjerodostojnije odvratiti Ruse, samo ako bi imala sposobnije vojnike i opremu koji bi brzo mogli napredovati na istočnu granicu NATO-a i pružiti učinkovitu obranu ugroženim baltičkim državama”, kaže Colby.

Međutim, još važnije od trupa je signal koji dolazi od većih troškova.

“Trebamo osmisliti svoju obrambenu strategiju kako bi Rusi morali djelovati na način koji promiče NATO koheziju, a ne pretpostavljati da će kohezija sigurno postojati”, ističe Colby.

Rusija

Amerikanci i dalje gledaju na Rusiju kao na prijetnju i krivca zbog kršenja Ugovora o uklanjanju projektila srednjeg i kratkog dometa (INF). Uz to, kako tvrde američki dužnosnici, Moskva provodi ciljane politike dezinformacija, što je zadaća ruskih obavještajnih službi.

“To se posebno vidi u baltičkim zemljama, Estoniji, Latviji i Litvi, na istočnoj strani NATO-a. Ovdje Rusija ima značajne geografske prednosti. Prema analizi američkog think tanka “RAND Corporation” Rusi bi do Baltičkog mora mogli doći za tri dana. Dok su snage NATO-a na terenu, trupe Vladimira Putina su već stvorile sve preduvjete za provedbu prijetećeg scenarija za NATO”, tvrdi Elbridge Colby.

On se boji sličnih akcija Rusije kao na Krimu i upozorava: “NATO bi trebao izbjeći da Rusija krizu na Baltiku pretvori u natjecanje jače volje. Umjesto toga, NATO bi trebao natjerati Putina da ako želi nešto učiniti s Baltikom ili Poljskom, započne veliki rat s NATO-om u cjelini. Zato je NATO-u potrebna vjerodostojna obrana na istoku, jer ruski vladar ima za cilj suprotstaviti se saveznicima tako da ih prisili da donesu najtežu odluku: tolerirati invaziju ili riskirati rat s nuklearnim oružjem.”

“Stoga je opasnost od sukoba mnogo veća nego u vrijeme Hladnog rata. Razlog je što su ’80-ih Sjedinjene Države i Rusija posjedovale toliko nuklearnog oružja da je nastao zastoj. Svaka je zemlja znala da će uništiti i drugu pomoću nuklearnog oružja. Danas je, međutim, upotreba nuklearnog oružja vjerojatnija nego u Hladnom ratu, jer sada postoje mali, taktički projektili, koji se mogu koristiti protiv razarača ili vojnika”, tvrdi Colby.

Kina

Ali SAD se sada bave različitom brigom od ruske sile na istoku – Kinom. Colby kaže: “Američko vojno vodstvo u svijetu je ozbiljno umanjeno, a Kina je mnogo veći izazov za nas od Rusije, jer je to daleko veća ekonomija i to je ono na što se moramo prvo usredotočiti.”

“Kinezi su posljednjih godina zbog gospodarskog rasta potjerali SAD s prijestolja najmoćnijeg gospodarstva. To boli Amerikance. Što je još gore, snaga Kineza se ogleda i u vojnim troškovima. Prema godišnjem izvješću Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), Kina je na obranu 2018. godine potrošila 168,2 milijarde dolara. To je 100 milijardi više od Rusije“, tvrdi američki strateg.

“Zato se SAD trenutno vojno fokusiraju na Aziju. Odatle im dolazi veća prijetnja. Ali ako su Amerikanci vojno angažirani u Kini, oni ne mogu istovremeno zaštititi Europu od Rusije”, poručuje Colby, što bi bila i suština njegove kuknjave.

Sjedinjene Države se ne mogu istovremeno nositi s dva potencijalna neprijatelja i istočnu granicu NATO pakta žele predati u ruke Nijemaca, Francuza i Britanaca, kao vodećih sila, a njima bi pomagali ostale europske zemlje članice NATO pakta, sve pod izgovorom hipotetske “ruske prijetnje” i “Putinove invazije na Baltik”.

“U najgorem slučaju mogu biti dva sukoba u isto vrijeme, jedan s Kinom i jedan s Rusijom, a ako želimo biti spremni, Europa mora učiniti više kako bi pomogla u slučaju ruske agresije. U najgorem slučaju, Njemačka i druge europske zemlje NATO-a morale bi se u potpunosti suočiti same s Rusijom”, zaključio je Elbridge Colby, čime je zaprijetio da SAD neće moći pomoći europskim saveznicima, ako se na drugom kraju svijeta budu morale nositi s Kinom.

Zapravo, ako tako bude, naravno, bez izmišljene “ruske agresije”, tim bolje, jer će se mir i sigurnost vratiti u Europu. Ključno je samo da Njemačka ostane pri stavu da je rat u Europi katastrofa za sve i da više nego dovoljno izdvaja za obranu, iako je točno da njemačka vojska treba ozbiljnu modernizaciju.

Focus