Ankara: O budućnosti jedinstvene Sirije će odlučivati sirijski narod

Tursko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u petak da je o budućnosti Sirije, trajno ili ne, kao i vlasti aktualnog predsjednika Bashara Al-Assada treba odlučiti sirijski narod, što predstavlja radikalan zaokret Ankare o sudbini arapskog čelnika.

Visoko dužnosnik Ministarstva vanjskih poslova Turske, rekao je za medije da se Ankara protivi Assadovom ostanku na vlasti, ali je u isto vrijeme ponovio da samo sirijski narod ima pravo odlučivati o budućnosti svoje zemlje i da Turska neće intervenirati ni na koji način.

“Trenutno nemamo izravan kontakt sa sirijskim režimom, ali ponavljam da od sirijskog naroda odluči tko će ubuduće vladati Sirijom”, rekao je dužnosnik, koji je također branio vojnim operacije turske vojske u sjeverozapadnoj Siriji koje nemaju odobrenje vlade iz Damaska.

U isto vrijeme je pozvao Iran i Rusiju, ključne saveznike Damaska, da izvrše veći pritisak na Bashara Al-Assada da prekine antiterorističke operacije i prihvatiti uvjete naoružanih skupina i sirijske oporbe.

Naglasio je kako da turske vlasti, kao i Iran i Rusija, brane suverenitet i integritet Sirije, što su pomalo kontradiktorne izjave u odnosu na one o vojnim operacijama Turske u regiji Afrin koje nemaju zeleno svjetlo sirijske vlade i iz pravne perspektive krše međunarodno pravo i Damask ih je u više navrata osudio.

Turska 20. siječnja pokrenula ofenzivu protiv kurdskih YPG milicija u području,  Afrina u sjeverozapadnoj Siriji. Nakon dva mjeseca intenzivnih napada su turske snage i proturske milicije preuzele kontrolu nad gradom.

Kasnije Ankara je priopćila da bi mogla proširiti ofenzivu na sirijske gradove Manbij, Ain Al-Arab, kojeg su Kurdi preimenovali u Kobani, Tal Abyad, Ras Al-Ain i Qamishli u čijem središtu je jak kontingent sirijske vojske i provladinih milicija, tvrdeći da su ti gradovi su dio “terorističkog koridora” na granici s Turskom kojeg kontroliraju kurdske skupine iz sjeverne Sirije i Iraka. Damask je osudio bilo kakvu mogućnost pokretanja nove turske ofenzive u sjevernoj Siriji.

Hürriyet Daily News prenosi kako je na sastanku Recepa Tayyipa Erdogana i Vladimira Putina i iranskog predsjednika Hassana Rohanija nedavno održanog u Ankari turska strana pozvala na ubrzanje političkog procesa u Siriji, naročito u formiranju odbora za pisanje novog ustava zemlje, što je dio pokušaja okončanja dugotrajnog rata koji razara zemlju.

Na sastanku je iranski predsjednik Hassan Rohani imao primjedbe zbog prisutnosti turskih vojnika u sjevernom dijelu Afrina.

Turska strana je izjavila je kako je Ankara na sastanku iznijela ciljeve operacije i naglasila kako će na kraju nadzor nad regijom preuzeti takozvana “Slobodna sirijska vojska”, a turske će se snage vratiti u zemlju.

“Iran razumije naše sigurnosne napore. Oni imaju pristup da traže suradnju s režimom što je više moguće. Iran želi maksimalno legitimizirati režim”, kazao je turski dužnosnik, dodajući kako Ankara i Teheran “nemaju problema u smislu odnosa na terenu i suradnji kroz proces u Astani”.

Na tripartitnom sastanku je Ankara rekla kako Tal Rifaat ne bi trebao biti sigurno utočište za YPG snage, iako su u gradu trenutno ruska vojna policija i sirijska vojska. Prisutnost YPG snaga u Tal Rifaatu za Tursku predstavlja sigurnosnu prijetnju, zbog blizine regije s turskom granicom.

Turska je priznala da je odigrala ulogu u evakuaciji terorista i njihovih obitelji iz Istočne Goute.

“Postoji kontakt sa skupinama na terenu i evakuacije mogu biti izvedene ispravno, koordiniramo s oporbenim skupinama koje su zastupljene u pregovorima u Astani. Ne volimo odvoditi evakuirane u regiju gdje se vodila kampanja “Štit Eufrata”, ali u vrlo teškoj situaciji može biti izuzetaka, ako je netko bolestan ili ozlijeđen. Više ih je otišlo u Idlib”, rekao je turski dužnosnik za Hürriyet.

Ministar vanjskih poslova Turske je izjavio da je sastanak radne skupine Turske i Sjedinjenih Država oko sudbine  Manbija “na čekanju” sve dok novi američki državni tajnik ne stupi na dužnost, ali da druga radna skupina može nastaviti posao, posebno ona koja raspravlja o izručenju islamskog klerika Fethullaha Gülena, američkog državljanina koji živi u Pennsylvaniji, a turska ga traži zbog organiziranja neuspjelog vojnog udara u srpnju 2016.