Armenija i Azerbajdžan pristali su na misiju EU-a na svojim granicama

Europsko vijeće je spremno pokrenuti dvomjesečnu civilnu operaciju ocrtavanja sporne granice između dviju zemalja

EU će pokrenuti dvomjesečnu civilnu misiju za definiranje granice između Armenije i Azerbajdžana, u pokušaju rješavanja dugotrajnog spora, navodi se u izjavi Europskog vijeća objavljenoj u petak. Predsjednik Azerbajdžana Ilham Aliyev i premijer Armenije Nikol Pashinyan sastali su se u četvrtak u Pragu na poziv francuskog predsjednika Emanuela Macrona i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela. Oba su čelnika potvrdila svoju predanost međusobnom priznavanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta u skladu s Poveljom UN-a i Deklaracijom iz Alma Ate iz 1991. godine.

“Postojao je sporazum Armenije da omogući civilnu misiju EU-a uz granicu s Azerbajdžanom. Azerbajdžan je pristao surađivati s ovom misijom što se njega tiče”, stoji u priopćenju Vijeća.

U tekstu se objašnjava da će civilna misija, čiji je cilj “izgraditi povjerenje” i “doprinijeti graničnim komisijama”, biti poslana na granicu Armenije s Azerbajdžanom kasnije ovog mjeseca i trajati najviše dva mjeseca.

Sukob proizlazi iz desetljećima starog teritorijalnog spora oko regije Nagorno-Karabah, koja se nalazi u većinskom muslimanskom Azerbajdžanu, ali je uglavnom naseljena etničkim kršćanskim Armencima. Erevan podupire neovisnost regije otkad se pokušao odvojiti od Bakusove vlasti ranih 1990-ih.

Napetosti između dviju bivših sovjetskih republika izbile su u sveobuhvatni rat 2020. koji je trajao 44 dana, a završio je prekidom vatre uz posredovanje Rusije. Prošlog mjeseca, međutim, ponovno su izbile borbe jer je Armenija optužila Azerbajdžan za pokretanje prekograničnih artiljerijskih napada i napada bespilotnim letjelicama. Baku je inzistirao da samo odgovara na “provokacije” iz Erevana.

Više od 200 ljudi je ubijeno u borbama prije nego što je Baku “jednostrano” predložio “humanitarni prekid vatre”, navodeći kako nije zainteresiran za daljnju eskalaciju ili destabilizaciju situacije, dok je armenski premijer Nikol Pashinyan pozvao ODKB radi vojne pomoći, tvrdeći da su postrojbe Azerbajdžana zauzele dijelove teritorija njegove zemlje. ODKB je odbio poslati svoje snage na armensko-azerbajdžansku granicu, inzistirajući na rješavanju problema političkim i diplomatskim metodama. Načelnik zajedničkog stožera Unije, general Anatolij Sidorov, izjavio je da će se sve daljnje odluke temeljiti na rezultatima zajedničke misije koju je organizacija poslala u Armeniju.