Avion koji je Guaidov pregovarački tim koristio za razgovore na Barbadosu takođe je prevozio Moiseove ubice

Kada se pojavila vijest da je plaćenički odred ubio haićanskog predsjednika Jovenel Moisea, analitičari su brzo povukli paralele sa “Zalivom prasadi” iz 2020., pokušajem da unajmljeni plaćenici otmu venecuelanskog predsjednika Nicolas Maduroa, a otkrića haićanske policije da su mnogi optuženi iz Kolumbije samo su učvrstila te sumnje.

Prema izvještaju venecuelanske televizijske mreže La Iguana, isti privatni avion koji je prevozio dio plaćeničkog odreda koji je ranije ovog mjeseca ubio predsjednika Haitija Jovenela Moisea, takođe je korišten za prevoz venecuelanskog samoproglašenog privremenog predsjednika Huana Guaida na pregovore.

U pitanju je letjelica četverosjed, mali poslovni mlaznjak Cessna Citation Mustang sa repnim brojem HI949. Još 15. maja 2020. godine, kada je letjelica poletjela iz Maquiette u Venecueli, služba za praćenje vazduhoplova Aero Noticias VE zabilježila je na Twitteru da je ista letjelica prevezla Guaidov tim na Barbados u septembru 2019. godine na mirovne pregovore sa predstavnicima vlade venecuelanskog predsjednika Nikolasa Maduroa, kojeg je Guaido pokušao da svrgne.

Avión #HI949 de Helidosa 🇩🇴 Utilizado por el #TeamGuaido , para las negociaciones de Barbados 🇧🇧 , despegó hace minutos de Maiquetia pic.twitter.com/O5h76qB9xE

— AeroNoticiasVE 🆕️ (@AeroNoticiasVE) May 15, 2020

Izvještaj tvrdi da je ova letjelica prevezla i tri navodna pripadnika jedinice za komandose koja je ubila Moisea i povrijedila njegovu suprugu Martine rano ujutro 7. jula u njihovom domu na periferiji Port-au-Princea. Jedan od njih je navodno bio Christian Emmanuel Sanon, za koga je Haićanska nacionalna policija (PNH) rekla da je mozak iza zavjere atentata.

Letjelica je u vlasništvu Helidose, aviokompanije u Dominikanskoj Republici. Izvršni direktor Alex Castillo rekao je u izjavi koju je dobio Haiti Libre da su trojica putnika „prošla sve imigracione kontrole na aerodromima sa kojih su krenuli i došli i da njegova kompanija nije mogla da utvrdi da li su oni koji su koristili usluge kompanije imali zločinačke ciljeve“.

„Mi nismo sigurnosna agencija ili istražna agencija da bismo to mogli znati“, rekao je Castillo. Otkrio je da je njegova aviokompanija takođe odgovorna za transport Martine Moise na Floridu na liječenje nakon napada, kao i za transport bivšeg predsjednika Haitija Jean-Bertranda Aristidea na Kubu prošlog mjeseca na hitno liječenje od COVID-19. Primijetio je da kompanija ima 15 aviona i 24 helikoptera.

Međutim, ovo nije prva veza između zavjere za atentat i venecuelanske opozicije: Predsjednik venecuelanske Nacionalne skupštine Jorge Rodriguez rekao je prošle nedjelje da CTU Security, plaćenička grupa koja je navodno ugovorena za hitni posao, takođe stoji iza pokušaja atentata eksplozivnim dronovima na Madura tokom govora 2018. godine. Dodao je da je to povezano i sa pokušajem plaćenika Silvercorpa iz SAD da otmu Madura 2020. godine, koji je platila Guaidoova surogat-vlada koju podržavaju SAD.

PNH kaže da su uhapsili 20 muškaraca povezanih sa zavjerom za atentat, od kojih su 18 Kolumbijci i dvojica Amerikanci. Za mnoge Kolumbijce je potvrđeno da su bivša vojna lica, od kojih su neki prošli obuku američke vojske u okviru svoje službe, dok je jedan od Amerikanaca bio bivši doušnik američke Agencije za borbu protiv droga (DEA), savezne policije koja takođe intenzivno radi u Kolumbiji.

U ponedjeljak je Cloude Joseph, bivši vršilac dužnosti premijera kojeg su Ujedinjene nacije i SAD nakon Moiseovog ubistva ipak prepoznale kao faktičkog vođu Haitija, najavio da će se povući u korist Ariela Henrija, kojeg je Moise imenovao da zamjeni Josepha samo dan prije atentata. Tako će nova vlada imati premijera, ali ne i predsjednika do izbora zakazanih za kasnije ove godine.

Dok je bio na vlasti, Joseph je apelovao na SAD i UN da njihove trupe brane vitalnu infrastrukturu zemlje, ali do sada su ti zahtjevi odbijeni, dijelom i zbog nedostatka specifičnosti. Međutim, SAD su poslale neke zvaničnike savezne policije da procijene kako SAD mogu pomoći istrazi.

Mjesecima prije Moiseove smrti, milioni Haićana protestovali su na ulicama, uprkos ubilačkoj policiji i nasilju bandi, tražeći da Moise odstupi u skladu sa presudom Višeg suda da mu je istekao predsjednički mandat. Moise je vladao uredbom od početka 2020. godine, nakon što je dozvolio da istekne većina mandata parlamenta bez raspisivanja novih izbora, i planirao je novi ustavni referendum za koji su kritičari rekli da ima za cilj da učvrsti njegovo ostajanje na vlasti. Uprkos tome, SAD i Organizacija američkih država Osnovna grupa nastavile su da podržavaju Moisea.