Bez mjera zaključavanja, Švedska je imala manji broj smrti od ostatka Europe

Prošlo je više od osamnaest mjeseci otkako su vlade započele novi društveni eksperiment koji je sada poznat i pod nazivom “blokade”. Prije 2020. godine, prisilno „društveno distanciranje“ općenito se smatralo preskupim u društvenom smislu da bi opravdalo takav riskantni eksperiment.

Ipak, 2020., predvođene zdravstvenim tehnokratima iz Svjetske zdravstvene organizacije, gotovo sve nacionalne vlade u svijetu iznenada su i bez presedana prihvatile ideju karantene.

S druge strane, švedski režim je odbacio tu ideju.

Za ovaj čin ikonoklazma, švedsku su vladu kritizirale medijske organizacije i nešvedski vladini dužnosnici diljem svijeta. Predviđanja propasti i rasprostranjenog švedskog krvoprolića bila su sveprisutna. Mjesecima kasnije, čak i kad je postalo jasno da Švedska nije smrtna posljedica za koju su mnogi pretpostavili da će to biti, bilo je uobičajeno vidjeti članke koji švedsku politiku COVID-a proglašavaju “katastrofom”.

Čak i osamnaest mjeseci kasnije, dok se priča o Švedskoj koja je osuđena na propast još više lomila, kritičari Švedske su se usudili stvoriti protušvedsku naraciju. Razmotrite, na primjer, ovaj članak koji je osvanuo u kolovozu 2021. na Business Insideru, koji pažljivo reže podatke na kockice kako bi rezultati Švedske izgledali loše. Autor lukavo piše:

„Od početka pandemije, otprilike 11 od svakih 100 ljudi u Švedskoj dijagnosticirani su s COVIDOM-19, u usporedbi s 9,4 na svakih 100 u Velikoj Britaniji i 7,4 na 100 u Italiji. Švedska je također zabilježila oko 145 smrtnih slučajeva od COVIDA-19 na svakih 100.000 ljudi – otprilike tri puta više od Danske, osam puta više od Finske i gotovo 10 puta više od Norveške.“

Obratite pažnju na sposobnost rukovanja koja se ovdje koristi. U jednoj rečenici, usporedba se usredotočuje na dijagnoze u usporedbi s Velikom Britanijom i Italijom. To je sigurno zato što je stvarni broj smrtnih slučajeva od COVID-a manji na milijun u Švedskoj nego u Velikoj Britaniji ili Italiji. Doista, autor je ovom usporedbom uspio samo pokazati da je COVID manje smrtonosan u Švedskoj gdje ima više slučajeva, ali manje smrtnih slučajeva. Autor zatim brzo mijenja temu usporedbe smrtnih slučajeva, kako bi se osiguralo da se Švedska na nepovoljan način  uspoređuje s Danskom, Finskom i Norveškom.

Ove tvrdnje postaju sve očajnije, budući da je u smislu prekomjerne smrti Švedska u boljem položaju od većeg dijela Europe u cjelini, a i u boljem položaju od većine drugih sjevernoeuropskih zemalja. (I mnogo bolje od zemalja južne Europe.) Štoviše, “višak mortaliteta” bolje je mjerilo smrti u određenoj zemlji, budući da pruža širi uvid u stvarne učinke politike COVID-a i samog COVID-a.

Svakako se mogu pronaći neki europski režimi koji su proporcionalno imali manje smrtnih slučajeva. Norveška, Danska i Finska imaju izuzetno nizak broj smrtnih slučajeva u odnosu na cijelu Europu.

No, ovo ne objašnjava zašto se švedski slučajevi uspoređuju na povoljniji način s većinom država članica EU-a, uključujući Francusku, Italiju, Španjolsku, Nizozemsku i druge.

Na primjer, krajem kolovoza višak smrtnosti u Švedskoj iznosio je približno 785 na milijun ljudi. U Francuskoj je ukupno 988 na milijun, a u Španjolskoj 1.917 na milijun. U Ujedinjenom Kraljevstvu koje nije član EU, ukupno je 1.657 na milijun.

Taj je trend već postao očit prije nekoliko mjeseci, a u ožujku je Reuters izvijestio sljedeće:

„Švedska je imala 7,7 % više smrtnih slučajeva 2020. godine od prosjeka u prethodne četiri godine. Zemlje koje su se odlučile za nekoliko razdoblja strogih mjera izolacije, poput Španjolske i Belgije, imale su takozvani višak mortaliteta od 18,1 % odnosno 16,2 %… Dvadeset i jedna od 30 zemalja s dostupnim statističkim podacima imala je veći višak smrtnosti od Švedske.“

Drugi podaci, također prema Reutersu”koji su uključivali prilagodbu kako bi se uzele u obzir razlike u dobnim strukturama i obrascima sezonskog mortaliteta analiziranih zemalja”, svrstale su Švedsku na osamnaesto od dvadeset šest po pitanju mortaliteta. “Najviši” rangirani, odnosno najlošije rangirani bili su Poljska, Španjolska i Belgija.

Drugi način usporedbe Švedske s ostatkom Europe je sagledavanje prekomjerne smrtnosti 2020. i 2021. godine u usporedbi sa “prosječnim mjesečnim smrtnim ishodima” od 2016. do 2019. godine.

U razdoblju od veljače 2020. godine ukupni smrtni slučajevi (mjereni kao postotak prosjeka 2016-19.) Bili su niži u Švedskoj nego u “EU 27” u četrnaest od osamnaest mjeseci.

Uzimajući u obzir da se Danska, Norveška i Finska mogu usporediti sa Švedskom, većina drugih europskih zemalja ne može se pohvaliti takvim stvarima.

U usporedbi s Francuskom, višak mjesečnih smrtnih slučajeva Švedske bio je manji u trinaest od osamnaest mjeseci u tom razdoblju. Usporedbe su bile slične kada se pogledaju Nizozemska, Španjolska i Italija. Zaista, među velikim europskim državama jedino je Njemačka bolje od Švedske.

Dakle, da, ako inzistiramo na ubiranju točno tri zemlje s kojima možemo usporediti Švedsku – tj. Finsku, Dansku i Norvešku, Švedska izgleda kao neka izvanredna situacija. No, s većinom drugih europskih zemalja, plus UK, Švedska se dobro uspoređuje. Štoviše, čak i da je Švedska samo „otprilike ista“ kao i ostale europske zemlje, to bi i dalje bilo u suprotnosti s proročanstvima o propasti koje su izrekli tehnokrati iz javnog zdravstva.

Ništa od ovoga “ne dokazuje” naravno da je Švedska usvojila idealan odgovor na širenje bolesti. No, švedsko iskustvo iznevjerilo je predviđanja tolikog broja zdravstvenih “stručnjaka”, koji su predvidjeli totalnu katastrofu za tu zemlju. Štoviše, čak i da je Švedska imala lošije rezultate od većine Europe, to ne bi opravdalo široko rasprostranjeno uništavanje ljudskih prava nužnih za prisiljavanje ljudi na zatvaranje, nezaposlenost i društvenu izolaciju. Utilitaristički pristup put je do neograničene državne moći. No, čak i utilitaristički pristup ne funkcionira za zagovornike zaključavanja koji ne uspijevaju čak ni vlastitom metrikom.