Bivši agent CIA kaže da su SAD potrošile bilione na ratove u Iraku i Avganistanu, a nisu postigle ništa

Kako se SAD približavaju završetku povlačenja iz Avganistana, koje bi trebalo da bude završeno do 11. septembra, kao i u svjetlu sve glasnijih zahtjeva Iraka da povuku trupe sa njegovog tla, sve se više pojavljuju pitanja o procjeni gotovo dvadesetogodišnjeg vojnog prisustva i uspjeha ovih operacija.

SAD su rasipale bilione dolara na ratove u Avganistanu i Iraku, a nisu postigle nijedan cilj, napisao je bivši američki specijalista za borbu protiv terorizma i vojni obavještajac CIA Philip Giraldi u izdanju za Fondaciju za stratešku kulturu.

U članku Giraldi daje primjedbe dok američki vojnici napuštaju Avganistan nakon skoro dvadeset godina rata i pojačani pritisak se vrši na Bidenovu administraciju da povuče sve trupe iz Iraka.

„Ne samo da su ratovi u Avganistanu i Iraku pogoršali loše situacije, već činjenica da niko u Washingtonu nije uspio da definiše ‘pobjedu’ i da razmišlja u smislu izlazne strategije znači da su ratovi i nestabilnost još uvijek sa nama“, napisao je Giraldi. “Za njima su stotine hiljada smrtnih slučajeva i bilioni dolara potrošenih da se apsolutno ništa ne postigne.”

Takođe žali zbog razvoja situacije u kojoj, prema njegovom mišljenju, Irak sada ima čvršću vezu sa „Iranom nego sa Washingtonom“.

“Irački parlament je, u stvari, zatražio od američkih snaga da napuste zemlju, zahtjev koji su ignorisali i Donald Trump i Joe Biden. Trump je zapravo prijetio zamrzavanjem imovine iračkih banaka da bi izvršio pritisak na Iračane da prihvate nastavak američke okupacije” dodao je on.

Bivši agent CIA kritikovao je i američko prisustvo u Siriji, koje se odvija uprkos činjenici da aktuelna vlada predsjednika Bashara al Asada nije tražila od Sjedinjenih Država da intervenišu u dugom građanskom sukobu.

“Istovremeno, američke trupe, ilegalno prisutne u susjednoj Siriji, nastavljaju da zauzimaju naftna polja te zemlje da bi lišili vladu u Damasku prijeko potrebnih resursa. Ni Irak ni Sirija ne prijete na bilo koji način Sjedinjenim Državama”, primijetio je Giraldi.

Prema bivšem vojnom špijunu, s obzirom na tu istoriju, ne bi trebalo da čudi da „povlačenje iz dvadeset godina dugog projekta izgradnje države u Avganistanu, davno odloženo, ne ide baš tako glatko kako su Pentagon i Bijela kuća očigledno planirali“.

“Američke snage izvukle su se iz svoje glavne baze u zemlji, vazduhoplovne baze Bagram, usred noći, a da nisu obavijestile dolaznog komandanta avganistanske baze. Uslijedila je mahnita pljačka zaostale opreme”, napisao je Giraldi.

I generalno, talibanski pokret u Avganistanu „niže pobjedu za pobjedom protiv američkih i NATO obučavanih avganistanskih vladinih snaga koje imaju problem jer moraju da se brane svuda, što ih čini ranjivim za napade u svakoj prilici“. Takođe je primijetio da talibani “vjerodostojno” tvrde da kontrolišu najmanje 85 % sela, uključujući brojne značajne gradove i provincije, kao i prelaze preko Pakistana.

„Američka vlada potiho očekuje sličnu sudbinu za hiljade Avganistanaca koji su sarađivali sa režimom koji je instalirao Washington i užurbano sređuje vize za izlazak najugroženijih, na kraju pokušavajući da ih preseli u prijateljske bliskoistočne zemlje, kao i u SAD“, komentarisao je pitanje evakuacije Avganistanaca koji su sarađivali sa američkim snagama iz zemlje u svjetlu rastućih prijetnji za njih.

S obzirom na to da je oko 18.000 lokalnih stanovnika koji rade za SAD zatražilo evakuaciju iz Avganistana i da će sigurno povesti svoje porodice sa sobom, Giraldi primjećuje da postoji „posebna zabrinutost“ da će bivši prevodioci „biti najviše ciljani“.

Sve u svemu, autor je računao da je američko učešće u Avganistanu u „borbi za oslobađanje svijeta od pogrešne vrste terorista“ ostavilo zemlju „slabijom i nefokusiranijom“ nego 2001. godine.

„Nedavni izvještaj na 23 stranice sugeriše da je od februarskog naređenja ministra odbrane Lloyda Austina da „otpusti“ zapovjednike u cjelokupnoj američkoj vojsci u borbi protiv „ekstremizma“ u njenim redovima potonuo moral i da su mnogi najviši vojnici ili otišli ​​u penziju ili s gađenjem dali otkaz” objasnio je. „Tokom saslušanja za potvrdu, Austin se obavezao da će „osloboditi naše redove od rasista i ekstremista“, ali stvarnost je sasvim drugačija, s lovom na vještice u svojim redovima i beskrajnom promocijom različitosti, čak i na štetu normalne obuke za vojnu spremnost.

Kako se predsjednik Biden obavezao da će završiti vojno povlačenje do kraja avgusta, a cijelo vojno prisustvo u ratom razorenoj zemlji svest će se na bataljon vojnika koji će obezbjeđivati ambasadu i stanicu CIA u Kabulu, Giraldi primjećuje da situacija sama po sebi nije „održiva ukoliko se ne može postići neka vrsta izvodljive avganistanske vladine koalicije“. Međutim, pozivajući se na uspješnu ofanzivu Talibana, on smatra da to “izgleda sve manje vjerovatno”.

Stoga će SAD morati da održe vitalnu direktnu vezu sa gradskim aerodromom, za koji administracija pregovara s Turskom o održavanju kontingenta. Iako je Turska pristala na ovu misiju, talibani su već izjavili da je prisustvo turske vojske na teritoriji aerodroma neprihvatljivo i da će dovesti do uzvratnih vojnih akcija grupe.

Pored toga, SAD pokušavaju da pregovaraju sa susjedima Avganistana o razmještanju njene vojske zbog mogućnosti vojnih udara preko horizonta na zemlju, a prema Giraldiju, „postoji nekoliko mogućnosti jer SAD ne bi mogle da lansiraju krstareće rakete ili vazdušne napade preko susjednih zemalja koje okružuju Avganistan na jugu, istoku i zapadu, mada je tehnički moguć udar sa velike udaljenosti ratnih brodova u Perzijskom zalivu“.

Dalje, bivše sovjetske republike Centralne Azije, prema bivšem agentu CIA, zatvorene su za američko prisustvo zbog dominacije Rusije u CSTO, koja uključuje većinu republika bivšeg saveza u regionu, a Rusija će sigurno uložiti veto na zahtjev SAD za vojnu bazu. Moguće američko prisustvo ne izaziva puno entuzijazma u zemljama regiona, jer „maltretiranje Washingtona u Iraku, Siriji i protiv Irana nije uspjelo da ubijedi nikoga da bi američko ratno vazduhoplovstvo postalo dobar susjed“.

„Tako da će izlazak iz Avganistana biti mnogo zamršeniji od ulaska“, zaključio je Giraldi. “I ne može se pobjeći od činjenice da je čitava avganistanska avantura bila vraško rasipanje života i resursa. Sljedeći put će se možda Washington ustručavati da se umiješa, ali s obzirom na nedostatak bilo kakvog dubokog razmišljanja u Bijeloj kući, pretpostavljam da bismo se mi Amerikanci lako mogli naći u još jednom Avganistanu“.

U nedjelju je Mustafa al-Kadhimi, irački premijer, izjavio u intervjuu da njegova zemlja više ne zahtjeva američke trupe na svom tlu. A početkom ove nedjelje objavljeno je da će narednih dana najviši američki i irački zvaničnici najaviti povlačenje američkih trupa iz ratom zahvaćene zemlje do kraja 2021. godine.

Ranije u julu, američko Ministarstvo odbrane izjavilo je da je oko 90 % vojnika već napustilo Avganistan, dok talibani potiskuju avganistansku vojsku i stiču kontrolu nad važnim oblastima teritorije.