Bogatiji postali još bogatiji

Uključivanje kapitalne dobiti uz prihode pokazuje jasniju sliku rastuće nejednakosti, s tim da se ukupni udio prihoda, u posljednja dva desetljeća, povećao s 14 na ukupno 17 posto.

Najbogatiji ljudi u Velikoj Britaniji postaju bogatiji brže nego što se to mislilo, kažu nova istraživanja, koja uključuju kapitalne prihode koje uživaju oni koji su na vrhu.

Većina mjera nejednakosti uključuje samo novčani dohodak i pokazuju udio dohotka prije oporezivanja od najviše 1 posto, što je oko 500.000 ljudi, koji je i dalje stabilan i iznosi oko 14 posto, još od završetka 1990.-ih. Neki su se poslužili tim podacima kako bi tvrdili da je zabrinutost, zbog porasta nejednakosti, pretjerano napuhana.

No, novo istraživanje Aruna Advanija iz istraživačkog centra CAGE, na Sveučilištu Warwick, Andyja Summersa iz londonske škole ekonomije i Adama Corletta iz fundacije Resolution, uz pomoć kombinacije novih dostupnih podataka poreznog stanja od HMRC-a, uspjeli su zbrojiti sve te ”sirove” podatke o dohocima s kapitalnom dobiti onih s visokim primanjima.

Njihov rad pokazuje jasniju sliku rastuće nejednakosti, s tim da se ukupni udio naknada najbogatijeg 1 postotka, u posljednja dva desetljeća povećao s 14 na ukupno 17 posto. Dobit od kapitala prikuplja se kada ljudi prodaju imovinu, što može biti bilo što, od sveukupnih poslova do dionica i udjela, za veću cijenu nego što su to prvotno platili. Prilagodba za uključivanje kapitalne dobiti u mjeri nejednakosti važna je, budući da istraživanje stručnjaka također pokazuje da oni najbogatiji sve češće u ovome obliku ubiru svoju naknadu, umjesto kroz oblik plaća ili bonusa.

Partneri privatnog kapitala poznati su po tome što glavninu svoje isplate preuzimaju u obliku takozvanih “prenesenih kamata”, na svojim investicijskim portfeljima poslovanja, što znači da plaćaju nižu stopu poreza.

Stopa poreza na dobit u Velikoj Britaniji iznosi 20 posto u odnosu na 45 posto za najvišu stopu poreza na dohodak. U 2017. i 2018. godini zabilježeno je 55 milijardi funti oporezive dobiti od kapitala, više nego dvostruko više od iznosa zabilježenog samo pet godina ranije.

”Jasan veći dio dobiti dolazi od poslovne aktivnosti, a ne od pasivnih ulaganja, što često odražava izbor za primanje naknade u obliku dobiti, a ne plaća”, kažu stručnjaci.

Povećavanje nejednakosti kod uključivanja kapitalne dobiti

Unutar gornjih 1 posto, obrazac rastuće nejednakosti još je izraženiji, govore stručnjaci, pri čemu se udio gornjeg dijela vrha, od 0,1 posto povećao sa 6 na 8 posto, dok se udio gornjeg dijela vrha od 0.01 posto povećao s 2 na 3.5 posto.

Prosječna ukupna naknada onih koji spadaju u 0.1 posto, što je oko 5.000 ljudi, porasla je od 1997. godine, sa 4.9 milijuna na 8.4 milijuna funti.

Adam Corlett iz Resolutiona, rekao je da podaci, koji idu do 2017. i 2018., predlažu dnevni red politike oporezivanja, koju se treba primijeniti nakon što prođe kriza uzrokovana Covid-19.

„Sada znamo da je najbogatijih 1 posto čak bogatije nego što smo mislili ranije, što je 1 funta od 6 funti dobivenog oporezivog dohotka, dok je udio u prihodu najbogatijih koji zauzimaju 0.1 posto zapravo narastao za gotovo 50 posto više nego što smo mislili“, rekao je.

„Ta bi ljestvica nejednakosti trebala biti riješena nakon što prođe ova pandemija“.

Dr. Advani je izjavio da bi podaci također trebali ponukati na preispitivanje učinka godina štednje nakon 2010. godine i tvrdnji raznih konzervativnih ministara o tome da se nije povećavala nejednakost.

“Službene statistike o učinku štednje govore da su se svi ”nalazili u istom čamcu”. No naše izvješće otkriva da to jednostavno nije bio slučaj”, kaže dr. Advani.

“Kada uzmete u obzir dohodak od kapitalne dobiti, onda se vidi da je najbogatijem dijelu išlo vrlo dobro, a da je nejednakost nastavila rasti”.