Samo nekoliko mjeseci na vlasti, a novi brazilski predsjednik Jair Bolsonaro zemlju već vodi “do vrlo snažnog socijalnog kolapsa”, složio se Donji dom Brazila, koji upozorava da će politika predsjednika upropastiti zemlju, baš kao što je učinio njegov politički istomišljenik u Argentini, predsjednik Mauricio Macri.
Vlada proameričkog neoliberalnog predsjednika Bolsonara ne može politički artikulirati ključne projekte, osobito novi ekonomski plan i mirovinsku reformu, niti predstaviti potrebne nacrte zakona Donjem domu parlamenta u Brazilu.
Reagirajući na to, predsjednik Donjeg doma Rodrigo Maia istaknuo je kako je Brazil u dilemi oko toga hoće li se dogovoriti oko dnevnog reda vladajuće stranke i nekoliko sektora, uključujući gospodarski, ili će zemlja potonuti u kolaps.
Visoki dužnosnik je istaknuo kako će u takvoj situaciji odbijanje Bolsonara da “sklapa saveze” i da vodi dijalog s drugim akterima, kako bi se izgradio ekonomski program, dovesti će do socijalnog kolapsa koji će biti “vrlo snažan”.
“Tko želi promijeniti Brazil mora shvatiti da se to postiže kroz saveze. Moramo izgraditi plan koji će odmaknuti Brazil od puta kojim ide prema vrlo snažnom socijalnom kolapsu. Idemo putem koji nije dobar”, rekao je Rodrigo Maia iz vladajuće Demokratske stranke za lokalne novine O Globo i Estado de Sao Paulo.
Od 2014. je najveće gospodarstvo u Latinskoj Americi imalo deficite javnih proračunima, što je dovelo do ubrzanog povećanja duga Brazila, a time i do nepovjerenja u financijsku stabilnost zdravlje, što je utjecalo na stopu gospodarskog rasta.
Isto tako, između 2015. i 2016. godine je zabilježena najgora gospodarska recesija u povijesti zemlje, s negativnim rastom bruto domaćeg proizvoda od 3,5% 2015. I 3,3% godinu poslije. Nešto slično se dogodilo 1930. i 1931. godine.
Izlazak iz recesije bio je slabiji od očekivanog, tako da je 2017. i 2018. brazilska ekonomija u obje godine rasla za samo 1,1%.
Zaklada Getulio Vargas procjenjuje da će Brazil u ovom desetljeću imati niži rast nego ’80-ih, razdoblje poznato kao “izgubljeno desetljeće”, kada je BDP prosječno rastao 1,6 % godišnje
Uz kritičnu ekonomsku situaciju s kojom se zemlja suočava, već na vidjelo izlaze slučajevi korupcije predsjednika, što utječe na njegove socijalne i političke strategije i sve je više kritika i nezadovoljstva među brazilskom populacijom i političarima. Bivši predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva je u svibnju optužio Bolsonara da će “zapaliti zemlju “, baš kao što je rimski car Neron učinio s Rimom.
Kada je Bolsonaro izabran za predsjednika, američki lingvist Noam Chomsky je izjavio da je “Bolsonaro definitivno neka vrsta okrutnog, brutalnog i entuzijastičnog branitelja metoda mučenja”.
Prema Chomskom, brazilski predsjednik Jair Bolsonaro i njegov ministar ekonomije Paulo Guedes vjeruju kako će moći slobodno ukrasti.
“Brazil ima ogromno bogatstvo i resurse koje bi obojica rado vidjela u svojim rukama. Za budućnost Brazila, oni su katastrofa”, upozorio je Chomsky.
Chomsky je rekao kako Bolsonaro želi ostaviti otvorena vrata Brazila za ulagače, što uključuje otvaranje Amazone velikom agrobiznisu, što bi bio “ozbiljan udarac i virtualni genocid za autohtono stanovništvo koje, prema brazilskom predsjedniku, ne zaslužuje ni centimetar zemlje”.
Iako je Paulo Guedes u početku najavljivan za ministra financija, na kraju je postao ministar ekonomije. Guedesa je ekonomist iz Chicaga i pripada ekstremnoj desnici. Proveo je neko vrijeme u Čileu u vrijeme vladavine Augusta Pinocheta (1973-1990).
Što se tiče politike Guedesa “privatiziranja svega”, Bolsonarov ministar to pravda plaćanjem duga, ali u praksi to znači davanje imovine predatorskim financijskim institucijama koje pljačkaju zemlju. Tima će se pokloniti sredstva zemlje za budućnost i budućnost Brazila će biti katastrofa za zemlju, ali velika šteta za regiju.
Bivši brazilski časnik, koji je pobijedio na izborima u drugom krugu 28. listopada prošle godine s više od 55 posto glasova, stupio je na dužnost 1. siječnja 2019. godine, a samo nekoliko mjeseci poslije većina političara Donjeg doma počinje sumnjati da Bolsonaro može izraditi kvalitetan program za oporavak zemlje i izbjegavanje socijalnog kolapsa.
Bolsonaro – još jedan prodavač magle u nizu…Očito svagdje u svijetu minimalno jedanput prođe ta priča o prekrasnom kapitalizmu u kojem će svima biti ispunjen američki san.
Taj Bolsanero jednostavno nije kako treba u glavi. Ni oni koji su ga birali.
Protestantski katolibani. To koluta ocima, to govori jezike. Jer dok protestanti gube na zapadu koloniziraju drugde. Trecina brazilaca su sada njihovi. To je baza Bolsanera. I fasisti vojske. I zemljoposednici. Kako su krenuli ce biti dobro ako se ne zavrsi gradanskim ratom.
nema on plan za ništa
ali zato imaju njegovi mentori
i jako ga dobro sprovode
Novac kao dug nikad ne omane!
Ne triba njemu ekonomski plan. Ovoj idiotskoj marioneti ekonomski plan kroje u čikaškoj školi Miltona Friedmana, vanjsku politiku pentagon a društveno “uređenje” CIA.
E da je bar on jedini takvi..
i Brazil dočekao demokraciju, konačno
Koliko ovakvih vazala je potrebno, da narod shvati?
Amerikanci ne daju ni centa. Nikome. Ko god klekne pred njima, klekne, da napravi samoubistvo…
još da je ovaj htio napasti Venezuelu bio bi doživotni vođa a ne predsjednik.
Kao da je ikad u povijesti ijedan comprador imao plan za zemlju kojom vlada, Jer njome vlada po naputku i uz potporu svojih usanskih sponzora pa mu je jedini “plan” kako njih zadovoljiti to jest pustiti anglocionskom kapitalu da se tovi na grbači Brazilaca. Već smo u 21. stoljeću ali ne mijenja se matrica. Jer uvijek ima pokvarenih domaćih izdajnika spregnutih s kolonijalnim kapitalom, koji dolaze na vlast lukavom zlouporabom parlamentarne demokracije, obmanama, neukosti i naivnosti masa. Bolsonaro je samo je klasična primjer toga i ništa više.
Oni koji imaju novac stalno imaju priču o privatizaciji kao rješenju problema,ali iz privatizacije korist mogu izvući korist samo oni koji imaju novca,naravno na štetu onih koji ga nemaju?Niti će se ovi sa novcem odreći svojevoljno prednosti novca,ali ni ostatak građana bez novca ne može računati na pobjedu zbog dobre volje onih iz prve grupe?