Boltonova anti-iranska flota je još 1. travnja krenula u “redoviti raspored” na Bliski istok

Sjedinjene Države šalju napadačku skupinu predvođenu nosačem zrakoplova i operativnu skupinu bombardera na Bliski istok, što je “jasne i nepogrešive” poruka Iranu, izjavio je John Bolton, savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.

“Kao odgovor na niz alarmantnih i eskalirajućih situacija i upozorenja, Sjedinjene Države raspoređuju napadačku skupinu na čelu s nosačem zrakoplova USS Abraham Lincoln i skupinu bombardera u području odgovornosti američkog Središnjeg zapovjedništva (CentCom), kako bi poslali  jasan i nedvosmislen signal iranskom režimu da će se svaki napad na interese Sjedinjenih Država ili njihovih saveznika suočiti s neumoljivom silom”, rekao je Bolton.

“Sjedinjene Države ne traže rat s iranskim režimom, ali smo u potpunosti spremni odgovoriti na svaki napad, bio on proveden uz pomoć posredničkih snaga, korpusa Iranske revolucionarne garde ili redovne iranske vojske”, rekao je Bolton u priopćenju.

Bolton nije naveo nikakve daljnje detalje, ali je rekao da je snagama “naloženo da odu u regiju za odvraćanje onoga što se smatra potencijalnim pripremama iranskih snaga i njegovih opunomoćenika koje mogu ukazivati na moguće napade na američke snage u regiji”.

U tom kontekstu vrijedi spomenuti na nedavne izjave šiitskog klerika Moqtada Al-Sadra u Iraku i visokih vojnih i političkih dužnosnika iračke šiitske Hashd Al-Shaabi armije da nešto više od 5000 američkih vojnika hitno moraju napustiti zemlju, jer igraju destabilizirajuću ulogu u Iraku.

Američki dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti, izjavio je za Reuters kako Sjedinjene Države ne očekuju neposredni napad na američke snage.

Ovaj potez Sjedinjenih Država dolazi nakon obećanja Trumpa da će iranski izvoz nafte “srezati na nulu”, nakon čega je Teheran upozorio da neće dopustiti nijednoj drugoj zemlji da izvozi naftu kroz  Hormuški tjesnac, ako Teheran ne bude mogao prodavati svoju.

Ipak, izgleda da je razmještaj “mornaričke napadačke skupine” dio redovnog raspoređivanja američke flote u regiji, što je Bolton iskoristio kako bi zaprijetio Iranu. Podsjetimo da je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost poznat po glasnim izjavama bez ikakvog sadržaja.

Što se tiče ove borbene skupine, predvođene nosačem zrakoplova “USS Abraham Lincoln”, 8. travnja je američki Public Affairs objavio je da je skupina napustila pomorsku bazu u Virginiji 1. travnja zbog “redovitog rasporeda”.

Stoga Boltonov “odgovor” na iransku prijetnju ne izgleda uvjerljivo objašnjenje, budući da je borbena skupina započela svoju misiju puno prije iranskog upozorenja oko plovidbe u Hormuškom tjesnacu.

U subotu je iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif izjavio kako Iran ne nastoji eskalirati napetosti sa Sjedinjenim Državama, ali neće dopustiti Washingtonu da ugrozi sigurnost Perzijskog zaljeva, “vitalnog prolaza za Iran”.

“Jasno smo rekli da nismo zainteresirani za eskalaciju. Ali nam je jasno i da su Perzijski zaljev i Hormuški tjesnac naš pravac spasa. Naši životi ovise o njima i želimo da budu sigurni i slobodni za plovidbu svih zemalja, uključujući Iran”, rekao je Zarif u ekskluzivnom intervjuu za televiziju Al Jazeera .

“Kao što smo već rekli, Iran neće dopustiti Sjedinjenim Državama da prijeti Perzijskom zaljevu”, dodao je iranski ministar vanjskih poslova.

Prošle nedjelje je iranski vojni zapovjednik, general Mohammad Baqeri, izjavio kako Iran želi da Hormuški tjesnac, kroz kojeg prolazi najmanje 20% svjetske nafte, ostane otvoren i siguran, upozoravajući kako Islamska Republika nikome neće dopustiti da destabilizira vode.

“Dok nafta i robe drugih zemalja prolaze kroz Hormuški tjesnac, prolazit će i naša”, izjavio je načelnik stožera iranskih oružanih snaga general Mohammad Baqeri.

“Iran će se definitivno suočiti sa svakim tko pokuša destabilizirati Hormuški tjesnac, a ako tuda ne bude prolazila naša sirova nafta, neće proći ni druga”, dodao je general Baqeri.

Iranski zapovjednik je objasnio kako to ne znači da će iranska vojska zatvoriti Hormuški tjesnac.

“Mi ga ne namjeravamo zatvoriti, ali ako nam neprijateljski postupci ne ostave druge opcije, tog dana ćemo biti u stanju potpuno zatvoriti tjesnac”.

Američka administracija je u izjavi od 22. travnja priopćila kako kupci iranske nafte moraju obustaviti kupnju do 1. svibnja ili se suočiti sa sankcijama. Taj je potez okončao šest mjeseci američkog “izuzeća od sankcija” za osam najvećih kupaca iranske nafte, za Tursku, Kinu, Grčku, Indiju, Italiju, Japan, Južnu Koreju i kineski otok Tajvan, koji su nastavili uvoziti ograničene količine.

Nova eskalacija napetosti između Washingtona i Teherana dogodila se nakon niza koraka administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, kojima je cilj povećati pritisak na Iran, među kojima su i nove sankcije Iranu i prijetnje dodatnima zbog dozvoljene razine obogaćivanja urana, kako je propisano u nuklearnom sporazumu Teherana i svjetskih sila iz 2015. godine, kojeg je Trump jednostrano napustio.

Ipak, dolazak mornaričke borbene skupine može dovesti do eskalacije, jer najmanji incident može imati nesagledive posljedice. Iako skupina na čelu s nosačem zrakoplova “USS Abraham Lincoln” dolazi prema planu redovitog rasporeda snaga u Perzijski zaljev, to je samo dio Trumpove politike protiv Irana, koju je obećao da će voditi još u predizbornoj kampanji.

Od svog dolaska u Bijelu kuću u siječnju 2017. je Trump učinio sve što je mogao kako bi pokazao svoju odanost Izraelu. Priznao je palestinski Jeruzalem za izraelsku prijestolnicu. Potvrdio je izraelski suverenitet na okupiranoj strani sirijskog Golana i povukao se iz nuklearnog sporazuma. Uključio je iransku revolucionarnu gardu na svoj popis terorističkih skupina, kako je tražio izraelski premijer Benjamin Netanyahu, ponovno je uveo  sankcije protiv Islamske Republike i upravo je podržao izraelsku vojsku u najnovijim masovnim zračnim udarima na Pojas Gaze.

Sankcijama, koje će sigurno utjecati na zemlje koje odbijaju prekinuti veze s Iranom, nastoji smanjiti izvoz iranske nafte na nulu. Međutim, postizanje tog cilja ne izgleda tako lako kao što je zamislila Bijela kuća, obzirom da je Iran, bogat rezervama nafte i plina i ima velike kupce koji su rekli kako neće poštovati jednostrane američke sankcije koje nije potvrdilo Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.